Primjena u praksi Zakona o privrednim društvima pokazala je određena ograničenja tog pravnog akta, koja su uglavnom vezana za nedovoljnu normiranost nekih oblasti, prvenstveno u dijelu društava sa ograničenom odgovornošću, ocijenjeno je u Privednoj komori (PKCG).
PKCG je organizovala predavanje na temu Izazovi u primjeni Zakona o privrednim društvima.
Prema riječima samostalne savjetnice u Sektoru za obrazovanje i kvalitet PKCG, Ksenije Đukanović, osnovni cilj seminara bio je da polaznike informiše o najvažnijim izazovima sa kojima se susreće privreda prilikom primjene odredbi tog zakona.
Zakon o privrednim društvima je, kako je saopšteno, jedan od najvažnijih zakona kojim se omogućava transponovanje kompanijskog prava Evropske unije (EU) u naše nacionalno zakonodavstvo. Donijet je prošle godine i zamijenio je prethodni zakon koji je sa izmjenama i dopunama primjenjivan od 2002. godine.
Predavač na seminaru, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Milan Lakićević, koji je bio član radne grupe koja je pripremila tekst ovog zakona i dugi niz godina se bavi problemima korporativnog upravljanja, kazao je da je riječ o sistemskom zakonu koji uređuje sva bitna pitanja u vezi sa osnivanjem, registracijom, organizacijom, upravljanjem, restrukturiranjem i prestankom privrednih društava.
"Ovaj zakon, zajedno sa zakonima o računovodstvu, reviziji i preuzimanju akcionarskih društava, čini regulatorni okvir korporativnog upravljanja u Crnoj Gori", rekao je Lakićević.
On je naveo da je Zakon o privrednim društvima moderan zakon, koji inkorporira savremena rješenja i u najvećoj mjeri omogućava harmonizaciju našeg kompanijskog prava sa pravom EU.
"Primjena ovog zakona otvara brojna pitanja i nedoumice, što će u budućem periodu nametnuti potrebu njegove izmjene i dopune. U kojoj mjeri će ovaj zakon ispuniti potrebe i očekivanje privrednika, presudiće vrijeme koje je pred nama", rekao je Lakićević.
Prema njegovim riječima, bilo koji tekst zakona nije u mogućnosti da predvidi sve moguće situacije u materiji koju reguliše, tako da je i u ovom slučaju jedan dio materije ostao nedovoljno normiran i zahtijeva donošenje alternativne regulative, prije svega podzakonskih akata.
Zakon o privrednim društvima uspostavlja osnovni regulatorni okvir korporativnog upravljanja u Crnoj Gori.
Za razliku od prethodnog zakona, koji je kao svoju osnovu koristio anglosaksonsko pravo, novi Zakon u osnovi preuzima Statut evropske kompanije i odredbe direktiva kompanijskog prava EU.
U pogledu definisanja privrednih društava primjenjuje se romanski princip, a u sistem korporativnog upravljanja uvodi takozvani Mješoviti model, odnosno ostavlja sloboda privrednim subjektima u pogledu izbora jednodomnog ili dvodomnog modela korporativnog upravljanja.
"Ovaj okvir mora biti upotpunjen primjenom najboljih opšteprihvaćenih standarda korporativnog upravljanja, koji zajedno sa imperativnom zakonskom regulativom stvaraju sistemski ambijent za efikasno i savremeno korporativno upravljanje. Imperativne norme koje propisuje država i kojima pokušava urediti materiju vezanu za kompanijsko pravo, nijesu same po sebi dovoljne za stvaranje efikasnog sistema korporativnog upravljanja", saopštio je Lakićević.
Kako je naveo, reklo bi se da je to potreban, ali ne i dovoljan uslov.
"Poštovanje tržišnih pravila i najboljih standarda korporativnog upravljanja mora da bude trajno opredjeljenje kontrolnih i upravljačkih struktura u korporacijama", smatra Lakićević.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u okviru pregovaračkog poglavlja šest – kompanjsko pravo, učinila značajan iskorak i zakonodavni okvir u najvećoj mjeri harmonizovala sa pravom EU.
"Kada je u pitanju Zakon o privrednim društvima moglo bi se reći da su u njegovoj primjeni najbolji rezultati ostvareni u finansijskom sektoru, zatim u društvima koja pripadaju elektroenergetskom sektoru, kao i sektoru trgovine kada se radi o srednjim i velikim pravnim licima" kazao je Lakićević.
PKCG naredni seminar organizuje 17. novembra na temu Uloga i značaj Odbora za reviziju u privrednim društvima.
Predavač će biti senator Državne revizorske institucije (DRI), Branislav Radulović.
Bonus video:
