Obaveza poslodavca je jasna, nedvosmislena i iznad svega imperativnog karaktera, po kojoj je dužan da postupi, odnosno da za iznos dažbina na teret zaposlenog, koji budu smanjeni, poveća neto zaradu zaposlenog, saopšteno je “Vijestima” iz Uprave za inspekcijske poslove.
Oni su naveli da inspektora za oblast rada sada ima manje nego što je predviđeno sistematizacijom, kao i da će tražiti da im se odobri zapošljavanje novih inspektora. Pozvali su i sve zaposlene da im zvanično ili anonimno prijave sve sporne slučajeve - nepovećavanje zarada, pritiske da se mijenjaju ugovori o radu, pretvaranje punog u polovinu radnog vremena,... Kazne poslodavcima su od 500 do 5.000 eura.
Nadležnost inspekcije rada je da vrši kontrolu nad primjenom Zakona o radu, Opšteg kolektivnog ugovora, Granskog kolektivnog ugovora, odnosno odredbi pojedinačnog kolektivnog ugovora. Odredbama Opšteg kolektivnog ugovora predviđeno je da poslodavac mora povećati neto zaradu zaposlenog za iznos smanjenja dažbina koje se računaju na teret zaposlenog.
Kroz program “Evropa sad”, Vlada je predložila da se od 1. januara naredne godine ukidanje doprinosa na zdravstveno osiguranje i uvođenje neoporezivog dijela zarada na 700 eura bruto. Na teret zaposlenog je sada najveći dio doprinosa za zadrvstveno osiguranje od 8,5 odsto od bruto zarade dok je na teret poslodavca još 2,3 odsto ovog doprinosa. Sav porez na dohodak je na teret zaposlenog, pa se uvođenjem neoporezivog dijela od dodatno rasterećuje. Prirez na ovoj porez je na teret poslodavca, gdje će on dobiti manju uštedu.
Poslodavcu će se kazna povećavati svakog mjeseca
To znači da poslodavac za većinu smanjenog doprinosa na zdravstveno osiguranje i za neoporezovani dio zarade, mora povećati neto zaradu zaposlenog.
”Nepostupanje poslodavca, imalo bi za posljedicu upravni postupak od strane Inspekcije rada kojim bi se istom poslodavcu ukazalo na obavezu postupanja po odredbama kolektivnog ugovora, odnosno za nepostupanje, bilo bi donijeto rješenje o otklanjanju nepravilnosti. Ukoliko poslodavac ne bi izvršio svoju obavezu po rješenju, inspekciji je na raspolaganju prinudna mjera u vidu novčane kazne. Izricanje novčanih kazni (od 500-5000 eura) bilo bi vršeno sve dok takav poslodavac ne bi postupio po rješenju, a novčani iznos bi se svaki put povećavao usljed nepostupanja (shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru), odnosno ispunio svoju obavezu u skladu sa članom 33 Opšteg kolektivnog ugovora”, naveli su iz Uprave za inspekcijske poslove na čijem je čelu v.d. direktora Ilir Harasani.
Ovo znači da bi poslodavcu za zakidanje radnika prvo bile izricani niži iznosi kazni uz dodatnu obavezu da zaposlenom uplati zakinuti iznos, ali da bi se u slučaju ponovljanja prekršaja narednog mjeseca iznos kazne povećavao.
Pritiske im još niko nije prijavio
Na pitanje “Vijesti” da li Inspekcija rada ima saznanja da se u praksi sada povećava broj slučajeva u kojima poslodavci sa zaposlenima potpisuju ugovore o radu na polovinu radnog vremena ili za smanjenje bruto zarade, kako bi time za sebe zadržali buduće smanjenje dažbina na zarade, iz Inspekcije navode da nemaju takvih saznanja niti prijava po tom osnovu.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković je prije četiri dana na konferenciji za novinare kazao da je dio poslodavaca već počeo sa pritiscima na zaposlene da umjesto ugovora na puno radno vrijeme potpisuju ugovore na polovinu radnog vremena i nižu neto zaradu, kako bi izbjegli obavezu da radnicima povećaju sadašnje zarade za dio dažbina koje država namjerava da smanji od januara.
Keković je ovakve poslodavce nazvao vulgarnim kapitalistima, kao i da ovim ulaze u zonu krivične odgovornosti i da nadležni moraju da reaguju.
”Za sada Inspekcija rada takva saznanja nema, ali će inspekcija kontrolisati kod svakog poslodavca ugovore o radu. Dakle, ako je, u slučaju koji ste naveli, radno mjesto sistematizovano na manje od punog radnog vremena onda nema prekršaja za poslodavca, u suprotnom postoji prekšaj”, naveli su iz Inspekcije.
Na pitanje kako će u narednom periodu poboljšati saradnju sa zaposlenima i poslodavcima, kako bi se spriječile moguće zloupotrebe na štetu zaposlenih i države u vezi najavljenog smanjenja dažbina u projektu “Evropa sad”, iz Inspekcije su odgovorili da i sada sprovode pojačane aktivnosti i prati situaciju na terenu, kao i da će u zavisnosti od razvoja situacije preduzimati zakonom predviđene mjere.
Prijavite poslodavca na vrijeme, može i anonimno
Iz Uprave za inspekcijske poslove kao veliki problem navode to što zaposleni i dalje najčešće poslodavca za zloupotrebe prijave tek kada im istekne radni angažman, odnosno kada više nema osnova za postupanje Inspekcije rada.
”Stoga pozivamo sve građane koji misle da su im prava iz rada zakinuta, da makar anonimno podnesu inicijativu kako bismo pravovremeno otklonili nepravilnost i uticali da poslodavac propisno formalizuje taj radni odnos”, naveli su iz ove Uprave.
Nedostaje deset inspektora, tražiće da ih zaposle više
Iz Uprave za inspekcijske poslove su naveli da Inspekcija rada sada ima 43 inspektora, od čega 32 inspektora prate oblast prava iz rada i po osnovu rada, a 11 je iz oblasti zaštite na radu, dok je sistematizacijom predviđeno 53. Odnosno inspekciji rada nedostaje deset inspektora, a očekuje ih povećani angažman zbog kontrola poslodavaca da li će poštovati obaveze iz projekta “Evropa sad”.
”Uprava za inspekcijske poslove će svakako ukoliko to dozvole budžetske prilike raditi na uvećavanju broja inspektora rada, što će uticati na krajnje rezultate naše borbe protiv sive ekonomije na tržištu rada kao i svih drugih vidova zloupotreba koje se u praksi dešavaju. Interesovanje građana za rad u inspekcijama postoje, a Uprava za inspekcijske poslove ima profesionalne i iskusne inspektore rada koji bi mogli obučiti buduće kadrove”, naveli su iz Uprave.
Ministar Spajić je prije dva dana kazao da su svjesni problema sa nedostatkom broja inspektora, njihovim teškim radom i niskim primanjima, i da te probleme žele riješiti.
Najavio je da će predložiti zapošljavanje novih inspektora, kao i da planiraju da im uvedu navi oblik nagrade na zaradu koja će zavisiti od njihovog učinka.
Uprava prihoda i carina treba da provjerava obračun zarada
Iz Uprave za inspekcijske poslove navode da pri provjeri obračuna zarade nadležnost ima i Uprava prihoda i carina, dok Inspekcija rada provjerava da li je poslodavac prekršio obaveze iz opšteg kolektivnog, te da li je zaposlenom uručena obračunska lista.
”Vijesti” su prije tri dana poslali Upravi prihoda i carina pitanja na koji način će oni povećati kontrole poslodavaca kako bi ih natjerali da povećaju zarade zaposlenima za najveći dio umanjenih dažbina na zarade, na koji način će kažnjavati poslodavce u slučaju prekršaja, da li imaju dovoljno poreskih službenika za ove kontrolu, kao i da li se planira uvođenje poreske policije što je prethodna vlast bila najavljivala.
Prije dva dana na pres konferenciji ministar finansija Milojko Spajić je kazao da će novi direktorat za kontrolu poreskog sistema za početak imati ulogu poreske policije za sprečavanje velikih poreskih prevara, dok se izmjenama zakona ne omogući formiranje posebne službe koja bi bila kao američka FBI za poreske prevare.
Bonus video:
