Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić juče nije dao izjavu u obnovljenom postupku o njegovoj spornoj penziji pred Fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje, već je to uradio njegov advokat Nikola Martinović, saznaju “Vijesti”.
Novo rješenje o spornoj penziji Fond PIO mogao bi donijeti do kraje naredne sedmice.
On je penzionisan rješenjima bivše uprave Fonda PIO 4. i 15. decembra prošle godine, na iznos penzije nešto preko dvije hiljade eura, na osnovu člana 108 Zakona o sprečavanju korupcije, kojeg je Ustavni sud ukinuo čija je ustavnost osporena tri i po godine ranije 30. juna 2017. godina kada je Ustavni sud ukinuo ovaj član Zakona.
Nova uprava Fonda PIO je nakon naknadne provjere ovo rješenje poništila 24. avgusta ove godine. Krivokapić se žalio Ministarstvu finansija kao drugostepenom organu koje je poništilo novo rješenje Fonda PIO, kako je navedeno iz formalnih razloga, i cijeli slučaj vratilo na ponovni postupak.
Fond PIO je u prethodnom postupku smatrao da Krivokapić ne može biti penzionisan prema članu Zakona koji je ukinut tri i po godine ranije, a zbog spornih datuma iz 2016. godine na zahtjevu za penzionisanje, koji je iz nekog razloga četiri godine čekao u fioci, pa je aktiviran pred izbor nove Vlade. Zbog svega toga su i slučaj prijavili tužilaštvu koje je pokrenulo izviđaj.
Krivokapić i njegov zastupnik smatraju da je on podnio zahtjev za penzionisanje 29. novembra 2016. godine i da on nije mogao uticati na to što Fond PIO o zahtjevu nije odlučivao četiri godine.
U ukinutom članu 108 Zakona o sprečavanju korupcije je pisalo: Predsjednik države, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade imaju pravo na penziju i prije ispunjavanja uslova utvrđenih propisima kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje.
Osnovica za određivanje penzije predstavlja neto zaradu koju bi imalac prava ostvario obavljajući funkciju iz stava 1. ovog člana u mjesecu koji je prethodio podnošenju zahtjeva za penziju.
Javnim funkcionerima iz stava 1. ovog člana penzija iznosi 65% utvrđene osnovice, uvećane za 2% za svaki dalji navršetak godine penzijskog staža.
Iznos penzije ne može biti veći od 85% od utvrđene osnovice.
Ustavni sud je između ostalog našao da su ovim članom “narušeni ustavni principi o opštoj zabrani diskriminacije, po bilo kom osnovu i jednakosti pred zakonom, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo”.
Ovo znači da nosioci državnih funkcije ovim zakonom nisu mogli biti privilegovani u pravu na penziju u odnosu na ostale građane.
Bonus video:
