Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) raspisalo je javni poziv za izbor predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije. To mjesto je upražnjeno nakon što je Miodrag Vujović koji je obavljao tu funkciju otišao u penziju.
Konkurs je raspisan 9.novembra, a zatvara se 24.novembra.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” Vujović je od ljetos u penziji. On je bio šef pregovaračkog poglavlja 8 (zaštita konkurencije). Njegovo ime se i dalje nalazi na sajtu AZK.
MER je pozvao sve građane da se prijave, a jedan od uslova je i da kandidat ima najmanje pet godina radnog iskustva u obavljanju poslova iz oblasti zaštite konkurencije, kako je definisano važećim Zakonom o zaštiti konkurencije.
U AZK nije popunjeno ni mjesto direktora AZK već tu poziciju kao vršilac dužnosti obavlja Lepa Aleksić kojoj je nedavno postavljena sedmi put na to mjesto, od čega drugi put u mandatu aktuelne Vlade na sjednici 14.oktobra. Status vršioca dužnosti traje po zakonu šest mjeseci i može se produžiti ponovo, a Aleksić je na toj poziciji od sredine 2018. godine.
U skupštinskoj proceduri je od sredine juna predlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti konkurencije kojim se, između ostalog, mijenjaju uslovi za izbor direktora i njegovih zamjenika.
Savjet može odlučivati i bez predsjednika
Iz resora kojim rukovodi ministar Jakov Milatović su objasnili da propisani uslovi za izbor članova Savjeta, direktora i zamjenika direktora u novom predlogu zakona daju veći izbor kvalitetnih kandidata za ove pozicije.
”Konkurs za izbor predsjednika Savjeta objavljen je 9. novembra jer je mjesto jednog člana ostalo upražnjeno. Iako u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta Agencije, Savjet može da donosi pravno valjane odluke i bez predsjednika, objavili smo javni poziv u cilju poboljšanja kvaliteta rada tog tijela, u namjeri da obavijestimo širi krug potencijalnih kandidata na ovu poziciju. Prema odredbama važećeg Zakona o zaštiti konkurencije predviđeno je da predsjednika Savjeta imenuje Vlada na predlog ministarstva, što znači da ministarstvo nije ni imalo formalnu obavezu objavljivanja javnog poziva. Ali, u cilju obavještavanja šire javnosti raspisali smo javni poziv uz napomenu da ako se ne nađe adekvatno kadrovsko rješenje za ovu poziciju nećemo ni predlagati kandidata Vladi (već će se čekati usvajanje novog zakona)” objasnili su iz MER-a.
Iz ovog resora su kazali da je radno mjesto direktora AZK je trenutno popunjeno, te da se njegov izbor sprovodi po drugačijoj proceduri u odnosu na imenovanje predsjednika Savjeta.
”U tom slučaju primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službeicima i namještenicima, pa je za raspisivanje javnog poziva neophodno ispunjenje određenih zakonskih uslova, koji trenutno nisu ispunjeni. Raspisaćemo javni konkurs za izbor direktora kada se ispune zakonom predviđeni uslovi”, kazali su u MER-u.
Iz MER-a su naveli da je EK u ovogodišnjem Izvještaju ocijenila da je Crna Gora napredovala u poglavlju 8, pri čemu je konstatovano da je postignut određeni napredak, kao i da je ukazano na važnost jačanja kadrovskih i finansijskih kapaciteta pa u tom cilju i objavio javni poziv.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” iz više izvora Aleksić je pred penzionisanjem i postoji opcija da se onda postavi za predsjednika Savjeta do odlaska u penziju, a da se za vršioca dužnosti imenuje Radojka Ćirković koja je samostalni savjetnik u Odjeljenju za utvrđivanje zloupotrebe dominantnog položaja.
Lično pravo
Iz AZK je na pitanje “Vijesti” da li će se Aleksić kandidovati za predsjednika Savjeta odgovoreno da je to njeno lično i diskreciono pravo.
U Savjetu su još Novo Radović i Jovana Tošković,
Prema važećem Zakonu o zaštiti konkurencije predsjednik Savjeta, između ostalog, predsjedava sjednicama Savjeta i potpisuje odluke i druge akte Savjeta, dok Savjet odlučuje većinom glasova od ukupnog broja članova Savjeta.
Iz AZK su kazali da je Vujoviću na lični zahtjev za prestanak radnog donosa zbog odlaska u starosnu penziju, prestao radni odnos, ali nijesu precizirali datum odlaska Vujovića u penziju.
”Obavještavamo da je rad Agencije transparentan, te da su su rješenja i mišljenja koje donosi, dostupna na internet stranici”, odgovor je na pitanje koliko su mišljenja i odluka donijeli po odlasku Vujovića u penziju.
”Vijesti su pitale da li postoji zakonski osnov i koji da Savjet sa dva člana odlučuje i donosi odluke, kao i ko je poslao Upravi za kadrove novi predlog pravilnika o sistematizaciji AZK
”Savjet u svemu radi i donosi odluke su skladu i prema procedurama propisanim Poslovnikom o radu Savjeta, Statutom Agencije i Zakonom o zašititi konkurencije, u svim okolnostima u kojima je određena nadležnost Savjeta”,odgoreno je “Vijestima”
AZK od sredine 2018. godine funkcioniše kao nezavisna institucija koja kontroliše dodjelu državne pomoći, a zbog tog novog posla ima drugačiji menadžment. Osim direktora, AZK ima dva pomoćnika od kojih je jedan za sektor kontrole državne pomoći, a drugi za zaštitu konkurencije, kao i Savjet sa predsjednikom i dva člana. Jednog člana u Savjetu predlaže ministarstvo ekonomije, a drugog ministarstvo finansija. Vlada bira direktora AZK i njegove pomoćnike.
Kašnjenje smatraju opravdanim
Zakonska obaveza AZK je bila da do kraja juna tekuće godine podnese Vladi i Skupštini Izvještaj o radu za prethodnu godinu, kao i godišnji izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći u prethodnoj godini koji se dostavlja radi upoznavanja.
Ova zakonska obaveza nije ispoštovana.
Iz MER-a su kazali da im je AZK dostavio godišnji Izvještaj o radu za 2020. godinu koji će u najskorijem roku biti upućen Vladi u skladu sa zakonom.
”U vezi godišnjeg izvještaja o dodjeljenoj državnoj pomoći informisani smo od AZK da će izvještaj ubrzo biti dostavljen ministarstvu i Vladi radi upoznavanja, shodno odredbama Zakona o zaštiti konkurencije”, kazali su iz MER-a.
Iz AZK su objasnili da godišnji izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći sačinjavaju na osnovu podataka dobijenih od davalaca državnih pomoći, te da ga osim Vladi i Skupštin,i dostavljaju i EK u skladu sa obavezama preuzetim potvrđenim međunarodnim ugovorom.
Opravdano kašnjenje
”Osnov za izradu godišnjeg izvještaja trebali bi da budu podaci koje dostavljaju davaoci državne pomoći, ali se i ove godine nastavila praksa iz ranijih godina da se dostave nepotpuni, ili se kasni sa dostavljanjem, a nekada se i ne dostave podaci Agenciji. U tom cilju, Agencija sprovodi dodatne analize zvaničnih dokumenata, tako da svoj izvještaj velikim dijelom bazira na podacima iz završnog računa budžeta države, kao i završnih računa budžeta lokalnih samouprava”, kazali su u AZK.
Kako su dodali s obzirom da se završni račun budžeta države obično usvaja krajem drugog kvartala, a da nakon toga Agencija utvrđuje konačan tekst godišnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoći, to je i u prethodnim godinama bilo određenog zakašnjenja kod dostavljanja izvještaja.
”S obzirom na iznesenu problematiku, Agencija smatra kašnjenje opravdanim, jer je cjelishodnije da izvještaj obuhvati što preciznije podatke nego da samo bude ispoštovan rok uz dostavljanje nepotpunih podataka. Ističemo da Agencija nema kontrolni, niti kazneni mehanizam da utiče na davaoce državne pomoći po pitanju dostave podataka”, kazali su u AZK
Aktuelni saziv parlamenta nije podržao godišnji izvještaj o radu AZK za 2019. godinu.
Raste broj donijetih odluka
EK je ukazao da su kapaciteti Agencije kada je riječ o državnoj pomoći slabi, jer je mali broj zaposlenih i da ih je trenutno sedam što je jedan manje nego prošle godine, tako da Agencija treba da preduzme značajne napore za nova zapošljavanja.
U posljednjem izvještaju je navedeno da je Savjet AZK u 2020. godini imao 46 odluka, od čega 29 rezolucija i 17 mišljenja, što je značajan rast u odnosu na 33 odluke iz 2019. godine.
”Agencija je do juna 2021. otvorila 10 novih slučajeva u vezi s državnom pomoći po službenoj dužnosti, koji pokazuju poboljšanje rezultata u poređenju sa dva takva slučaja otvorena 2019. i nijedan između 2013. godine i 2018. godine. Od ukupno 12 predmeta, pet predmeta je završeno u izvještajnom periodu”, navodi EK.
Bonus video:
