Odbor za ekonomiju juče nije završio raspravu o budžetu za narednu godinu i drugim predlozima zakona iz programa “Evropa sad”, jer je Demokratski front tražio odlaganje zbog dodatnih konsultacija u vezi stavke da se Vlada naredne godine može zadužiti do 500 miliona eura u slučaju vanredne potrebe za pokrivanjem teoretski mogućeg i za fiskalnu rezervu za 2023. godinu, kao i ostavljenog prostora za reprogram starih kredita do 900 miliona sa novim koji bi bili povoljniji.
Bečić kazao da će budžet ići na plenum i bez odbora
Odbor će danas nastaviti sjednicu, ali danas počinje i rasprava na plenumu o istim tačkama dnevnog reda. Odnosno ukoliko odbor danas ne završi raspravu o budžetu i paketu zakona, može se ući u kašnjenje koje bi značilo da ovi akti ne budu usvojeni do kraja godine, odnosno da se u narednu godinu ide sa privremenim finansiranjem. Poslanica DF-a Simonida Kordić je sinoć nakon četiri sata rasprave tražila pauzu, ali nakon sat vremena nije bilo poslanika za kvorum.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić sinoć je saopštio da ukoliko danas ponovo bude bio neki zahtjev za dodatnim vremenom, da će posegnuti za članom 153 Poslovnika koji omogućava da se pretres obavi u Skupštini bez izvještaja sa odbora.
DF: Recite za šta vam treba 500 miliona
Poslanik DF-a Dejan Đurović je na početku rasprave na odboru kazao da taj poslanički klub neće podržati stavke u budžetu da se država može zadužiti do iznosa od 500 miliona eura za potrebe finansiranja deficita u 2022. godini i stvaranja fiskalne rezerve za 2023. godini, kao ni za mogućnost da se država zaduži od 900 miliona eura za potrebe refinansiranja starih dugova ukoliko se ukaže povoljna mogućnost.
On je kazao da je ministar finansija Milojko Spajić izjavio da je zaokružena finansijska konstrukcija za potrebe budžeta za narednu godinu, kao i da je to juče u parlamentu izjavio i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
”Ako je zaokruženo finansiranje, zašto vam treba ovih 500 miliona? Da li je ovo za potrebe projekta ‘Evropa sad’. Ovaj stav treba da se briše. Zaduženje na povjerenje, a da se ne pita parlament ne može. Isto važi i za prethodni stav od 900 miliona eura”, rekao je Đurović.
Ova stavke nalaze se u prodlogu budžeta od 15. novembra kada je predat Skupštini, a i narednih godina u budžetima su postojale skoro iste stavke kao vanredna mogućnost zaduženja u slučaju potrebe i mogućnosti reprograma starih kredita pod povoljnim mogućnostima.
Spajić: Malo će biti ako se usvoje svi amandmani
Spajić je kazao da je budžet koji je predat finansijski zaokružen i da mu neće trebati dodatno zaduženje, ali da se mora ostaviti prostor u slučaju vanredne potrebe. On je naveo da bi i ta suma bila mala ukoliko se usvoje svi najavljeni amandmani na budžet.
Ministar je naveo da se ne može unaprijed najaviti emitovanje obveznica kao eventualno najpovoljnijeg načina zaduživanja ili reprograma, jer bi se smatralo mahinacijama na berzi, i Londonska i Njujorška berza to zabranjuju.
”To može da zna svega par ljudi koji u tome učestvuju i koji potpišu čuvanje te tajne do dana emitovanja. Razgovarao sam sa šefom vašeg poslaničkog kluba Slavenom Radunovićem (DF), i postojala bi samo mogućnost da šefovi poslaničkih klubova budu informisano unaprijed o emisiji ali da potpišu da će čuvati tajnu”, kazao je Spajić.
U toku te rasprave u salu je ušao Radunović, koji nije član odbora i zatražio da kao zainteresovani poslanik replicira Spajiću, što mu je odobrio predsjednik odbora Vladimir Joković.
Radunović je naveo da je djelimično tačno ono što je Spajić kazao, odnosno da je preksinoć bio kod njega na sastanku i da su razgovarali da se problem mogao riješiti da su poslanike većine, koji nemaju ministre u Vladi, obavijestili o prirodi zaduženja a da oni potpišu da će da čuvaju tajnu.
Radunović: Nismo mi ovdje da vam pravimo partiju
”Ali oni to nisu uradili za ovaj put i zbog toga mi nemamo povjerenje u gospodina Spajića i čitavu Vladu. Insistiramo na tome da ova Skupština odlučuje o svakom konkretnom zaduženju. Niko ne bježi od zaduženja za razvojne projekte, ali potpisivanje blanko za zaduživanje od više stotina miliona eura koji će sjutra možda biti iskorišćeni u propagandne svrhe za osnivanje nove partije. To nam ne pada na pamet”, kazao je Radunović.
Spajić je kazao da se novac iz budžete ne može koristiti za osnivanje partije. Radunović je naveo da je kod Spajića sve marketing, pa i ovo zaduživanje.
”Nisam je mislio da ćete vi da uzmete gotovinu pa da kupujete članske karte za novu partiju, nego da ćete da koristite za ono čime ćete da privučete nove glasače. Mi nismo ovdje zbog toga da vama pravimo partiju. Mi smo vas doveli niotkud, nismo vas poznavali, i dali smo vam šansu kao nestranačkoj ličnosti, a vi hoćete da preuzmete čitavu Vladu. Meni to ne smeta ali ja kao političar i svi ovi ljudi ovdje što sjede hoćemo garanciju da će pare građana Crne Gore biti trošene kako treba”, kazao je Radunović.
Đurovića je podržao i poslanik SD-a Damir Šehović čija je partija predala amandman da se briše mogućnost zaduženja od 500 miliona eura.
Opozicionari kritikuju, a radili isto
Poslanik SDP-a Raško Konjević je kazao da su ovakvi članovi u vezi zaduženja postojali i ranije i treba da vidi parlamentarna većina da li će prihvatiti praksu prethodnih vlada.
Poslanica Demokrata Zdenka Popović je navela da se sada vraćaju zaduženja iz 2011. i 2016. godine koje je bivša vlast uzimala po mnogo većim kamatama, i da tada nije čula poslanike tadašnje vlasti da su imali išta protiv takvih zaduženja.
Poslanik Demokrata Danilo Šaranović je kazao da je dobro što postoje razlike i što sada Skupština nije protočni bojler za predloge iz Vlade, kao što je to bilo prethodnih godina. On je kritikovao predstavnike opozicije što sada pjene za mikrofonom i kritikuju, a da su oni 2020. u rebalansu budžeta dali tadašnjoj Vladi mogućnost da se neograničeno zaduži za potrebe budžeta.
Predsjednog odbora Vladimir Joković je kazao da treba uraditi ono što je moguće i što je fer.
SNP za nezaposlene traži 72,4 umjesto 27,5 miliona
Poslanici su juče predali osam novih amandmana kojim se traže dodatna izdvajanja za razne nove ili povećanja postojećih stavki. SNP je predao amandman da se svim nezaposlenima uvede naknada od po 100 eura mjesečno dok su god na evidenciji Biroa, navodeći da bi to postojeću stavku povećalo sa 27,5 na 72,4 miliona eura. Ova partija je dodatno zatražila i 852 hiljade za “Južni durmitorski prsten”, kao i 400 hiljada za Zavod za sportsku medicinu.
Poslanik URA Miloš Konatar je tražio dodatnih 500 hiljada za školu u Mrkojevićima u Baru i 300 hiljada za školu Lovćenski partizanski odred.
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović tražio je milion eura za put Srđevac - Lozna. DF je tražio dodatnih oko 1,6 miliona eura, za više stavki u resoru prosvjete.
Bonus video:
