Predlogom izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru Vlada traži diskreciono pravo da pojedinim grupama zaposlenih u javnom sektoru može smanjivati vrijednost obračunskog koeficijenta za zaradu, što je najavljeno kroz tekst programa “Evropa sad”, tako da zaposleni u pravosuđu neće dobiti povećanje zarada najavljeno za sve radnike, kazao je “Vijestima” doktor poreskog prava Ilija Vukčević.
Predloženim izmjenama i najavama u obrazloženju programa “Evropa sad” je navedeno da će koeficijenti biti smanjeni za zaposlene iz grupa A, B i C, koji obuhvataju nosioce funkcija u sve tri grane vlasti.
Kako komentarišete tvrdnje koje stižu iz pravosuđa da su od povećanja zarada na osnovu programa Evropa sad isključeni sudije i tužioci, odnosno da oni neće osjetiti efekat smanjenja poreza na dohodak, kao i doprinosa? Da li su ove kritike tačne?
Ove tvrdnje su apsolutno tačne jer se na strani 15 programa “Evropa sad” jasno vidi da će doći do smanjenja vrijednosti obračunskog koeficijenta ne samo za sudije i tužioce, već i jedan broj savjetnika. Ovo je formulisano Predlogom izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji je predložila Vlada.
Izmjenom člana 12 ukida se jedinstvena vrijednost obračunskog koeficijenta za sva lica na koja se predmetni propis primjenjuje i uvodi diskreciono ovlašćenje Vlade da može shodno svojoj volji praviti razliku između lica koja imaju različite koeficijente složenosti posla. Potvrdu navedenog donosi i popularna aplikacija “kalkulator zarada” koji na dnu sadrži “napomenu” - kalkulator ne važi za zvanja iz A, B i C grupa Zakona o zaradama u javnom sektoru.
Mehanizam obračuna zarada se zasniva na množenju koeficijenta složenosti određenog radnog mjesta sa iznosom vrijednosti obračunskog koeficijenta.
Prvi element - visine koeficijenata, su određene Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, dok se iznos obračunske vrijednosti istog određuje odlukom Vlade za svaku pojedinačnu godinu. Pošto važeća vrijednost koeficijenta iznosi 90 eura bruto, a na osnovu programa “Evropa sad” se za ove grupe on smanjuje na 83 eura, odnosno 85 eura, doći će do smanjenja iznosa bruto zarade.
Na ovaj način se umanjuje trošak za budžet na ime zarada sudija i tužioca jer im se smanjuje bruto plata, pa primjenom smanjenja fisklanog opterećenja oni dobijaju praktično istu neto platu. Suštinski, oni neće osjetiti korist od programa Evropa sad pošto se nalaze u grupama A, B i C.
U skupštinskoj proceduri je niz izmjena zakona predloženih od strane poslanika kojima se utiče na visinu koeficijenata za određena radna mjesta. Kako predložene izmjene od strane Vlade utiču na nadležnosti poslanika?
Vaše pitanje pogađa suštinu problema. Ukoliko bi Vlada mogla da određuje različite vrijednosti koeficijenta Skupština gubi bilo kakvu mogućnost kontrole nad zaradama u javnom sektoru što predstavlja nedozvoljenu delegaciju nadležnosti sa zakonodavca na izvršnu vlast.
Naime, svi predlozi izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru od strane poslanika ili pregovori koje vode sindikati, koji su usmjereni na izmjenu koeficijenata za određenu grupu poslova, gube smisao.
Preciznije, bilo kakve koeficijente da odredi Skupština u okviru predmetnog zakona oni mogu biti izmanipulisani ovlašćenjem Vlade da na tako određene koeficijente mijenja po svom nahođenju iznos njihove vrijednosti. Jednostavno Skupština ostaje bez ovlašćenja u ovoj oblasti.
Ono što treba naglasiti je da predložene izmjene člana 12 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru krše ustavni princip jednakosti građana pred zakonom, odnosno vrše diskriminaciju lica na koja se odnosi ovaj propis.
Osnovni koncept ovog sistemskog zakona je da se sva lica na koja se on odnosi nalaze u identičnoj pravnoj situaciji - imaju isti iznos vrijednosti obračunskog koeficijenta, dok se razlika u primanjima zasniva na različito utvrđenoj visini koeficijenta složenosti poslova koje obavljaju.
Dakle, od iznosa koeficijenta zavisi visina primanja pa su zaposleni razvrstani u četiri grupe. Predloženim izmjenama vrši se diskriminacija lica na koja se primjenjuju sporne odredbe što je sa stanovišta Ustava zabranjeno.
Jedini način da se namjeravani efekat izostavljanja sudija i tužilaca iz primjene plana Evropa sad izvede na način usklađen sa Ustavom jeste da se smanje koeficijenti za grupe A, B i C u predmetnom zakonu na osnovu odluke Skupštine. Međutim, pošto je očigledno da bi ova izmjena bila neprihvatljiva, predlagač zakona je svoj cilj želio postići na sakriveni način kroz omogućavanje pravljenja različitih grupa obračunske vrijednosti koeficijenta.
Ovu činjenicu potvrđuje i rasprava na zakonodavnom odboru Skupštine jer ovlašćeni predstavnik predlagača izmjene propisa nije uspio dati valjana objašnjenja poslanicima na postavljena pitanja. Treba istaći da i u slučaju da se predložene izmjene usvoje one mogu biti ukinute od strane Ustavnog suda što će značiti postupke naknade štete za sva lica koja su je pretrpjela, a onda neće biti plaćena samo razlika za umenjenje obračunske vrijednosti koeficijenta već i kamata i troškova postupka.
Doživljava li Vlada pravosuđe kao trošak
Pravosuđe predstavlja ključni element u pregovaračkim poglavljima 23 i 24 u pristupanju Evropskoj uniji. Kako cijenite izostavljanje sudija i tužilaca iz polja primjene programa “Evropa sad” u kontekstu reforme i unapređenja rada pravosuđa?
Nažalost predložene izmjene i dopune predstavljaju potvrdu da se pravosuđe, kao glavna meta pregovaračkih poglavlja 23 i 24, doživljava kao običan trošak u budžetu. Dovoljno je pomenuti da se već nekoliko mjeseci tekuće godine ne isplaćuju naknade za dežurstva sudijama i tužiocima. Smatram ovakav pristup pogrešnim.
Stalno se apostrofira nedostatak kvalitetnog kadra u pravosuđu, a ne postavlja se pitanje zašto je to tako. Jedan od ključnih problema jeste taj što je za jedno lice koje ima kvalitet i reference da radi u pravosuđu, a često i profesionalnu želju, daleko isplativije da radi u privatnom sektoru - veća primanja, a manja odgovornost i pritisak. U tom kontekstu, predloženo izostavljanje sudija, tužilaca i jednog dijela savjetnika će doprinijeti osipanju kadra iz pravosuđa.
Dodatno ova politika je suprotna suštini proklamovanog cilja programa “Evropa sad” - spriječiti odlazak mladih iz Crne Gore. Postavlja se pitanje kojih mladih? Efekat programa je taj da najviše koristi imaju lica sa srednjom školom dok, kao što se vidi iz primjera sudija i tužilaca, ona sa najvećim obrazovanjem i najsloženijim poslovima bivaju izostavljena.
Drugim riječima Vlada šalje poruku mladima - dugogodišnje obrazovanje i profesionalno usavršavanje se ne isplati. Odlično je što će se najviše povećati plate zaposlenim sa najnižim koeficijentima, međutim ne vidim razloga da se potpuno isključe grupe A, B i C pogotovo što je zbog uvođenja progresivnog oporezivanja zarada povećanje neto plate procentualno značajno manje nego onima sa nižim koeficijentom.
Bonus video:
