Povodom teksta Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), objavljenog u “Vijestima” 3. januara 2022. godine pod naslovom “Nekretnine firme Mall group razgrabili za male pare”, reagovali su iz Kabineta predsjednika Privrednog suda, Blaža Jovanića. Reagovanje prenosimo integralno:
”Uloga i značaj Privrednog suda Crne Gore u sprovođenju principa vladavine prava, iz dijela nadležnosti ovog suda, objavljivanjem gore navedenih tekstova, prikazana je netačno, neobjektivno i krajnje tendeciozno. Tekst sadrži pregršt neprovjerenih i nasumičnih tvrdnji, uglavnom neprovjerljivih s obzirom kako su saopštene, senzacionalističkog prizvuka, izrazito sugestivan, tako da čitaoca uputi samo na jedan zaključak, da se radi o sudu u kom se obavljaju krajnje sumnjive i nezakonite radnje. Ovog puta, Privredni sud, ovakve tvrdnje i navode, sračunate sa diskreditacijom ovog suda, i prizivanjem toliko željenog progona bilo koje vrste svih onih koji se trude da posao u ovom sudu rade odgovorno i časno sa dubokim prezirom, indignacijom i odlučno odbacuje.
Naime, u posljednjih par mjeseci se u tekstovima koje je objavio medij “Vijesti” moglo pročitati da je Privredni sud “kriv” zbog loše naplate poreskog duga, da je na svojim računima “zarobio” novac određenih stečajnih dužnika, a u tekstu od 3. januara se otvoreno inputira da Privredni sud “jede crnogorska preduzeća”. Ovakvim populističkim tekstovima, te iznošenjem tendenciozno plasiranih informacija i podataka koji se odnose na stečajne postupke stvara se ne samo pogrešna slika o radu suda i sudu uopšte, već se kroz naslovne konstrukcije, kao i izvlačenjem dijela rečenice iz konteksta i prikazivanje u drugom fokusu, dolazi do zaključka da se medijskom manipulacijom Pivredni sud predstavlja kao glavni krivac što su određena privredna društva loše poslovala i što je nad istima otvoren stečajni postupak.
Svakom laiku, a i što je moralo biti poznato autoru teksta, je negdje poznata nadležnost ovog suda i zakonska ovlašćenja u pogledu sprovođenja stečajnog postupka. Sud ne otvara stečajni postupak po službenoj dužnosti, već na zahtjev povjerioca ili dužnika, kada su ispunjeni uslovi koji su jasno propisani zakonom i koje je sud dužan da cijeni. Svako drugačije postupanje, bilo bi suprotno zakonu i ovlašćenjima koje sud ima. Sve se to lako može pronaći u zakonu, pa da su novinari zaista istraživali, onda bi dovoljno bilo da su samo zakon pročitali. Naprotiv, svojim ličnim narativom nastoje da naruše ustavom zagarantovanu nezavisnost Privrednog suda i da svojim proizvoljnim formulacijama oko toga “ko koga jede” naruše integritet suda i dokazano povjerenje koje stranke imaju u Privredni sud.
Neprihvatljivo je i nedobronamjerno nametati čitaocu zaključak da je na Privrednom sudu krivica što određena privredna društva, koja su nasumično pobrojana u tekstu loše poslovala, ili što ta društva nisu nakon sprovedenog postupka ponovo postala uspješna i uticajna na trzištu. Prenebregava se osnovna, pri tome zakonska pretpostavka, da privredna društva u vezi kojih se vodi postupak pred ovim sudom, su prezadužena, imovina opterećena, a njihova djelatnost poodavno ugrožena ili prestala. Dakle, razotkrivamo očiglednu intenciju predmetnog istraživačkog rada “nezavisnih novinara”, i ukazuje se javnosti da nije stečajni postupak taj koji je “pojeo” bilo koje privredno društvo, već su ona sva manje više “pojedena” prije nego što dođu pod nadležnost ovog suda.
Tako je ovaj sud, a vezano za određene stečajne dužnike na koje se autor osvrnuo da su “propala” kroz stečaj uspio da u cjelosti kroz unovčenje imovine isplati povjerioce prvog i drugog isplatnog reda, odnosno bivše radnike i državu Crnu Goru. Kao primjer navodimo:
- u stečajnom postupku koji se vodio nad HTP “Onogošt” Nikšić bivšim radnicima isplaćeno je 299.535,26 eura a državi na ime poreza i doprinosa iznos od 1.030.276,58 eura, isplaćena su čak i neobezbijeđena potraživanja, a iznos od 5.510.000,00 eura isplaćen je vlasnicima kapitala;
- u stečajnom postupku “Jadransko Brodogradilište” AD Bijela isplaćena su sva priznata potraživanja radnika u iznosu od oko 1.400.000,00 eura, Poreska uprava isplaćena je u iznosu od 4.700.000,00 eura, dok su ostala potraživanja Ministarstva finansija isplaćena u ukupnom iznosu od 2.87 miliona eura. Sva ostala potraživanja povjerilaca isplaćena u cjelosti u iznosu od 6,95 miliona eura, u kojima i kredit poslovne banke za koji je država dala garanciju u iznosu od 900.000 eura;
- u stečajnom postupku koji se vodio nad “Željezara Nikšić” AD Nikšić bivšim radnicima je isplaćeno 6.394.095,24 eura, a državi na ime poreza i doprinosa iznos od 2.813.014,40 eura;
- takođe, u stečajnim postupcima koji su se vodili nad “Vunko” AD Bijelo Polje, Ski centar Durmitor Žabljak, isplaćena su sva potraživanja radnika i države, dok su u postupcima Bjelasica Rada AD Bijelo Polje i Kombinat aluminijuma Podgorica potraživanja radnika I države u potpunosti isplaćena u I i II isplatnom redu a djelimično I u III isplatnom redu;
- u stečajnom postupku koji se vodio nad “Primorka” AD isplaćena su sva utvrđena potraživanja bivših radnika u iznosu od oko 2.000.000,00 eura. Država isplaćena za utvrđena potraživanja za oko 3.000.000,00 eura, Poreska uprava namirena za iznos od 571.000,00 euro, a osim toga u stečajnom postupku obezbijeđeno je državi pravo svojine na poslovnom prostoru u Beogradu vrijednosti od 2,7 miliona. Namirena u cjelosti potraživanja svih ostalih povjerilaca, te akcionarima isplaćeno 1,4 milona eura;
- u stečajnom postupku koji se vodi nad “Radoje Dakić” AD u stečaju Podgorica za sada namireno potraživanje radnika u iznosu od 10.577.656,05 eura, dok trenutno unovčena imovina iznosi 42.636.318,68 eura, a dok je u stečajnom postupku “Rudnici boksita” AD u stečaju Nikšić namireno potraživanje radnika u bruto iznosu od 3.143.435,51 eura.
Na kraju, vezano za postupak koji se vodi nad stečajnim dužnikom “Mall Group” DOO, a što je bio i povod za ovaj tekst, za ukazati je da je stečajni postupak otvoren 2016. godine po predlogu povjerioca NLB Montenegro banka, koji nije mogao namiriti svoja potraživanja u izvršnom postupku jer su računi stečajnog dužnika bili u blokadi 2303 dana neprekidno. Pozivamo autora teksta da u vezi sa ovim predmetom navede jednu odluku suda o prodaji imovine koja nije bila dostupna sudu javnosti, ili koja nije ispitana u postupku po žalbi. Baš ta činjenica daje potpunu legitimnost i ovom stečajnom postupku, pa je besmisleno komentarisati ličnu percepciju koju je iznio jedan od bivših suvlasnika ovog društva. O parničnim postupcima po tužbi ovog lica, sud će konačnu ocjenu o tome dati kroz svoju odluku.
Na kraju, nesumnjivo se zaključuje da ni ovaj put medij nije pružio provjerljiv dokaz za tvrdnje navedene u tekstu, te da je svojim tendecioznim iznošenjem podataka i populističkim i senzaciolističkim naslovima i sadržajem ovog teksta po ko zna koji put pokušao da zlonamjerno naruši integritet ovog suda i povjerenje u rad suda, koje nesumnjivo postoji.
Stvaranjem negativne percepcije u pogledu funkcionisanja ovog suda, sa posebnim osvrtom na stečajni postupak, a što je očigledna namjera, zasigurno se neće narušiti učvršćeno povjerenje koje imaju stranke i drugi učesnici u postupku u ovaj sud. Privredni sud kroz svoje odluke i stavove zasigurno unapređuje vladavinu prava, a o čemu govori činjenica da se broj predmeta u sudu iz godine u godinu povećava, što znači da javnost i građani vjeruju ovom sudu, odnosno načinu na koji odlučuje i sprovodi pravdu.
Svi drugi navodi ne zaslužuju komentar ili traže dužu elaboraciju za čim ovog puta nije bilo mogućnosti.
Stoga, sud na ovaj način završava više bilo koju polemiku, u pogledu rada i postupanja suda i zasigurno neće dozvoliti da svoj rad spušta na teren “nezavisnih” izvora koji novinari i mediji praktikuju kada je u pitanju izvještavanje o radu ovog suda. O radu ovog suda govore odluke koje su podložne preispitivanju u svim instancama sudstva, a čiji je kvalitet nesumnjivo dokazan”.
Odgovor novinarke biće objavljen 8.1.2022.
Bonus video:
