Žene u malom i srednjem biznisu su ranjiva kategorija, zbog čega je važno da se krene ka izgradnji rodno inkluzivnijeg i pravednijeg društva na korist žena i muškaraca, ocijenila je poslanica Božena Jelušić.
„Svi državni organi, donosioci politika na zakonodavnom planu i svi izvršioci politika na izvršnom planu, treba da znaju da su žene u malom i srednjem biznisu ranjiva kategorija. Ne samo zbog (ne)mogućnosti ulaska na taj teren, već zbog čitavog sistema mjera koje im ne idu u prilog“, kazala je Jelušić, koja je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost.
Jelušić, koja se pridružila kampanji Ona pokreće biznis koju je pokrenuo Investiciono-razvojni fond (IRF) u cilju podsticanja i afirmacije ženskog preduzetništva i osnaživanja žena u Crnoj Gori, rekla je da žene najčešće obavljaju i neplaćeni rad i brinu o porodici, o djeci, starima i nemoćnima kojima je potrebna pomoć.
„Zato će se mnoga od tih preduzeća susresti sa dodatnim poteškoćama pa je važno da, počev i od ove akcije, svi zajedno krenemo ka izgradnji jednog rodno inkluzivnijeg i pravednijeg društva na korist žena i muškaraca“, saopštila je Jelušić.
Ona je, kako je saopšteno iz IRF-a, kazala da je inicijativa IRF-a usmjerena ka osnaživanju žena koje su već prošle kroz osnivanje i razvijanje sopstvenog biznisa i kroz projekte osnaživanja žena koje tek žele da se upuste u ovu vrstu avanture - nešto što je Crnoj Gori neophodno.
Jelušić je saopštila da su, prema indeksu rodne ravnopravnosti, žene u Crnoj Gori najmanje jednake u domenu moći i novca.
„I upravo ta dva činioca otkrivaju koliko su žene onaj dio populacije koji zaostaje, što posljedično najviše košta samu Crnu Goru kao zajednicu. Takođe, prema indeksu rodne ravnopravnosti, u Crnoj Gori je veoma malo nekretnina knjiženo na žene. Tamo stoji da je to svega četiri odsto ukupnih nekretnina. Ukoliko je tako, onda je jasno sa koliko problema se žene Crne Gore susreću kada žele da same pokrenu svoj biznis i kada požele da imaju jednak pristup mogućnostima“, kazala je Jelušić.
Ona je ocijenila da su dodatne mjere neophodne i zbog toga što je kod nas jedan od najvećih problema sistemska nepravda partijarharta, koja se sprovodi bez želje muškaraca da je svjesno čine, ali sa vrlo jasnim posljedicama. Njih je lako vidjeti i na njih treba odgovoriti adekvatnim društvenim, ekonomskim i političkim mjerama.
„Prije svega, riječ je o tome da postoji jedna uvriježena i okamenjena raspodjela rodnih uloga iz kojih je ženama vrlo teško da iskorače. To znači da je za žene „rezervisan“ prije svega privatni, a ne javni prostor. To znači da je njima namijenjen i neplaćeni rad, da im je namijenjeno da njihova prva i isključiva obaveza bude briga o porodici, a ne preduzimljivost u biznisu“, kazala je Jelušić.
Ona je ispričala lično iskustvo, kada je nakon smrti supruga preuzela vođenje malog preduzeća.
„Zahvaljujući tome što sam od djetinjstva, ali i kroz zajednički rad sa suprugom, uvijek imala nekretnine knjižene na moje ime, nije bilo problema da svake godine dobijam kreditna sredstva, što mi je omogućavalo da lagodno poslujem“, navela je Jelušić.
Ona je rekla da je deset godina uz pomoć djece vodila njihovo preduzeće, zahvaljujući kome su imali udoban i ekonomski nezavisan život.
„Tih deset godina u malom biznisu mi je pomoglo i da shvatim sa koliko se problema susreću žene u tom segmentu privrede“, dodala je Jelušić.
Ona je ocijenila da Crna Gora ne iskorišćava svoj ljudski, društveni i ekonomski kapital kada polovinu svog stanovništva dovodi u situaciju da nema jednak pristup mogućnostima.
„Kad jedna zajednica koja ima tako malo stanovnika, nešto više od 600 hiljada, 'umrtvi' ekonomski polovinu tog stanovništva, to znači dugoročno zaostajanje cijele zajednice. Uostalom, ako pogledamo prilike u svijetu, zemlje sa najboljim ekonomskim pokazateljima su uvijek zemlje u kojima žene imaju mnogoravnopravniji pristup i novcu i moći, pa samim tim i mogućnostima da ulaze u biznis“, saopštila je Jelušić.
Ona je ocijenila da akcija IRF-a može, korak po korak, svakako, ne naglo i ne odjedanput, da mijenja uvriježene rodne uloge, jer se nikad ne zna kako su i gdje su u ukupnoj populaciji Crne Gore „raspoređeni“ sposobnosti za vođenje biznisa, inteligencija i preduzetnički duh.
U okviru kampanje Ona pokreće biznis, raspisan je i javni poziv za dodjelu finansijskih nagrada za najbolje investicione projekte za žene u biznisu. Na javni poziv mogu da se prijave žene koje su otpočele svoj biznis ili planiraju da unaprijede postojeći.
Pravo učešća imaju registrovana privredna društva u kojima je većinski vlasnik/ca i izvršni direktor/ica žena i koja su upisana u relevantne registre do datuma objave javnog poziva, a koja posluju kraće od 24 mjeseca. Dodatno, postoji mogućnost da aplikantkinje za realizaciju investicionih projekata konkurišu kod IRF-a za povoljna sredstva putem kreditni linija za žene u biznisu.
Bonus video:
