Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić poručio je da Opština podržava stavove mještana Grblja i rukovodstva mjesnih zajednica sa tog područja, te zahtijeva da se nakon isteka postojećih koncesionih ugovora uradi sanacija i rekultivacija postojećih, bez mogućnosti otvaranja novih koncesionih područja, kako bi se spriječila trajna šteta za mještane, Donji Grbalj i Opštinu Kotor.
To piše u mišljenju, u koje su Vijesti imale uvid, a koje je Jokić uputio Ministarstvu kapitalnih investicija na odluku o raspisivanju Javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena ležišta “Platac”.
Resor na čijem se čelu nalazi ministar Mladen Bojanić proteklih mjeseci, od kada je javnosti predstavljen koncesioni akt, našao se na udaru optužbi mještana, Opštine Kotor, ali i NVO MANS, da je cijeli postupak navodno namješten da kamenolomom, kao i u proteklih 15 godina, gazduje kompanije “Carinvest” gradonačelnika Budve Marka Carevića. Posljednjeg dana prošle godine, “Carinvestu” je istekao ugovor.
”Negativni uticaji dalje eksploatacije kamena na lokalitetu Platac su u tolikoj mjeri izraženi da nema smisla govoriti o koristi, odnosno jedina korist je materijalna korist pojedinca na štetu javnog interesa, domicilnog stanovništva i ugrožavanja atributa izuzetne univerzalne vrijendosti Svjetske kulturne baštine”, naveo je Jokić u mišljenju.
Kako je naveo, lokalitet Platac nalazi se u u okviru zaštićene okoline (bafer zone) Svjetske kulturne baštine UNESCO- a.
”Opština Kotor je još 2019. godine dostavila primjedbe na nacrt Državnog plana eksploatacije mineralnih sirovina za period od 2019- 2028, koji međutim, prikazuje zonu zaštićenog područja Kotora, ali ne i njegovu bafer zonu. Napominjemo da se većina kamenoloma u Kotoru nalazi u bafer zoni, koja uživa isti nivo zaštite kao i zaštićeno područje, zbog čega sa tog aspekta nije prihvatljivo da se dalje uzrokuje promjena reljefa i negatvni uticaj na pejzaž zaštićenog područja”, naveo je Jokić.
Traženo je, kako dodaje, da se isključi mogućnost novih eksploatacionih polja u obuhvatu bafer zone područja Kotora, a koja obuhvata djelove teritorija opština Kotor, Tivat i Herceg Novi.
”Primjedbama na nacrt plana traženo je i da se nakon isteka postojećih koncesionih ugovora pristpi sanaciji i rekultivaciji kamenoloma. Te primjedbe nažalost, nijesu uvažene. Članom 92 Zakona o zaštiti kulturnih dobara propisano je da se geološka istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovina, uključujući i izgradnju rudarskih objekata, na područjima na kojima se nalaze nepokretna kulturna dobra, kao i na udaljenosti do 500 metara od granice njihove zaštićene okoline, ne mogu vršiti bez prethodne saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, istakao je Jokić.
Kako naglašava, prije izrade koncesionog akta neophodno je pribaviti urbanističko-tehničke uslove sa rješenjem o konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
”Takođe, sprovesti proceduru procjene uticaja na kulturnu baštinu, a nakon toga i procjenu uticaja na životnu sredinu. Aktom Uprave za zštitu kulturnih dobara od 1. aprila prošle godine se konstatuje da je za dobijanje saglasnosti za eksploataciju kamena na ležištu PLatac prethofno potrebno izraditi projekat sanacije postojćeg majdana, kojim će se predvidjeti sanacija za ublažavanje njegovog negativnog uticaja na prirodni pjezaž kao i djelovi u kojim će biti moguća dalja kontrolisana ekploatacija”, naglasio je Jokić.
On pojašnjava da je stav Uprave da je prije odobrenja da se proširi eksploataciono polje prvo neophodno sanirati i rekultivisati postojeći majdan.
”Navedeno za sada nije urađeno i taj postupak nije moguće sporvesti u kratkom periodu, a svakako predstavlja neophodni uslov, bez čega se ne može dobiti saglasnost Uprave za zaštitu kulturih dobara. Lokalitet Platac lociran je u okviru prostora koji je Studijom zaštite kulturnih dobara izrađene za potrebe PUP- a Kotor ocijenjen kao Zona izuzetnih prirodnih vrijednosti. Nalazi se između autentičnih turalnoh cjelina i obradivih imanja sa očuvanom originalnom parcelacijom, a planom je u neposrednoj blizini predviđena i dalja izgradnja tuirstičkih kapaciteta visoke kategorije. Studija zaštite definiše sljedeće mjere - izraditi projekte sanacije postojećih majdana, isključuje se otvaranje novih majdana, očuvati karakterstie prirodnoh pejzaža, ne planirati gradnju novih objekata na vrhovima i hrbatima brda. Dakle, otvaranje novih majdana, odnosno proširenje postojećih eksploatacionih polja nijesu u skladu sa Smjernicama i mjerama zaštite kulturnih dobara na području opštine Kotor, koje su zasnovane na izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti područja i karakteristikama njegovog pejzaža”, naveo je Jokić.
Sa aspekta usklađenosti sa strateškim ciljevima na državnom, sektorskom i lokalnom nivou, zaštite životne sredine i zdravlja ljudi kao i očuvanja zaštićene okoline područja Svjetske kulturne baštine, jokić navodi da proširenje postojećih i formiranje novih eksploatacionih polja na području Donjeg i Gornjeg Grblja je u potpunosti neprihvatljivo.
”Područje Donjeg Grblja planskom dokumentacijom predviđeno je kao zona u kojoj će se dalje razvijati postojeća ruralna naselja i novi turistički kapaciteti. Kako je eksploatacija mineralnih sirovina u suprotnosti sa izgradnjom navedenih sadržaja, po isteku postojećeg koncesionog ugovora za kamenolom Platac potrebo je izvršiti sanaciju i rekultivaciju bez mogućnosti njegovog proširenja”, istakao je Jokić.
Ministarstvo kapitalnih investicija pozvalo je sve zainteresovane da do 15. marta dostave ponude za dodjelu ugovora o koncesiji za ležište kamena Platac. Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena na tom lokalitetu Vlada je usvojila na sjednici 26. januara.
Iz Ministarstva je objašnjeno da će se, kada je riječ o kriterijumima, ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade i ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje vrijednovati sa po 30 poena, reference ponuđača sa 15, prosječni bruto prihod i profit u posljednje tri godine sa po deset i kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekonomski razvoj sa pet bodova.
Bonus video:
