Realizacija programa Evropa sad uticala je na povećanje životnog standarda građana i ublažila negativne efekte rasta cijena uzrokovanih eksternim šokovima na globalnom nivou, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
"Upoređivanjem cijena osnovnih životnih namirnica iz januara prošle godine sa cijenama iz januara ove, jasno se može vidjeti u kojoj mjeri bi bila oslabljena kupovna moć građana bez povećanja neto zarada, kroz program Evropa sad", rekli su iz Ministarstva.
Kako su kazali, da je nivo zarada u januaru ostao na nivou iz decembra prošle godine, za prosječnu platu bi se moglo kupiti znatno manje namirnica u poređenju sa početkom prošle godine.
"Rekordno povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura i prosječne zarade u januaru sa 537 na 686 eura, omogućilo je da prvi put jedna prosječna zarada može pokriti kompletnu minimalnu potrošačku korpu za četvoročlanu porodicu. Potrebno je naglasiti da se dio potrošačke korpe koji se odnosi na izdatke za hranu može, prvi put, kompletno pokriti iz minimalne zarade“, rekli su iz Ministarstva.
Dakle, povećanje plata je, kako smatraju, najefikasniji mehanizam kojim se u ovakvim situacijama Vlada može boriti protiv globalnog povećanja cijena, a u cilju očuvanja životnog standarda građana.
"I neke od najrazvijenih zemalja u ovom trenutku posežu upravo za ovakvom mjerom, povećavajući minimalnu cijenu rada, a time i raspoloživi dohodak građana", navodi se u saopštenju.
Ministarstvo ekonomskog razvoja, kako su rekli, u cilju obezbjeđivanja boljeg životnog standarda, osim brojnih drugih mehanizama, pripremilo Zakon o privremenoj kontroli cijena životih namirnica za građane koji se nalazi na javnoj raspravi. Predloženi zakon može u kratkom roku imati efekte kako bi se održala stabilnost životnog standarda.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je treći put predložilo izmjene Zakona o akcizama, tražeći ponovo da Skupština omogući Vladi da odlukom može da smanji akcizu na gorivo do 20 odsto.
"Ova Vlada je, za samo godinu rada, obezbijedila i četvrtu podršku penzionerima sa najnižim primanjima, a sada iznosi 3,9 miliona eura za njih preko 77 hiljada“, zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
