Ekološki, društveni i upravljački (ESG) standardi predstavljaju imperativ poslovanja u skladu sa evropskim, ocijenila je izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Irena Radović i dodala da će ta institucija podstaći njihove klijente na promjenu modela poslovanja i tradicionalne poslovne kulture.
Ona je, na konferenciji pod nazivom Ekološki, društveni i upravljački standardi i rodna ravnopravnost: Pokretači ekonomskog razvoja, saopštila je da ESG standardi i RR nijesu samo preduslov održivog razvoja, već imperativ poslovanja u skladu s evropskim standardima.
"Nove evropske regulative postavljaju zahtjeve kompanijama sa sjedištem u razvijenoj Evropi da sprovode efikasnu provjeru u pogledu potencijalnih ili stvarnih štetnih uticaja na ljudska prava, životnu sredinu i dobro upravljanje u svom poslovanju i poslovnim odnosima partnerima“, kazala je Radović na konferneciji koju su organizovali IRF, Program AIRE centra za Zapadni Balkan i konsultantska kuća Sustineri Partners, uz podršku Vlade Velike Britanije.
Ona smatra da će upravo ti zahtjevi uticati na njihove partnere izvan Unije, što znači da kompanije na Zapadnom Balkanu koje pružaju robu i usluge potrošačima i komercijalnim kupcima u EU već moraju otpočeti prilagođavanje tim promjenama.
"Ukoliko to ne bude slučaj, doći će u situaciju da neće moći ni da sarađuju s kompanijama iz EU, niti da izvoze proizvode u zemlje EU. Zato smatram da je važno svojim primjerom postavljati standarde“, rekla je Radović.
Ona je poručila da je imperativ da IRF, kao ključna razvojna finansijska institucija u državi i lider u zelenom finansiranju, šire djeluje i podstakne klijente i kompanije, kojih ima 2,5 hiljada u porfoliju, na promjenu modela poslovanja i tradicionalne poslovne kulture, te ih pripreme za poslovanje po evropskim standardima.
Radović je navela da je IRF mijenjao sebe i da je za tu instituciju prošla godina bila godina promjena, zelene i digitalne tranzicije, kao i snažne podrške ženskom preduzetništvu. Zahvaljujući takvom odnosu, IRF je ostvario najbolji poslovni rezultat u posljednjih deset godina, osnažio postojeća i oformio nova međunarodna partnerstva.
"ESG standardi prepoznaju važnost usvajanja visokih standarda zaštite ljudskih prava, a posebno poštovanja principa rodne ravnopravnosti kao ključnog faktora za ekonomski progres. U tom segmentu IRF je, takođe, napravio snažan iskorak tokom prošle godine, a odnosi se na to da je 50 odsto žena na nivou svih rukovodećih pozicija u toj instituciji“, rekla je Radović.
Prema njenim riječima, slabosti crnogorskog sistema evidentirane su u činjenici da u Crnoj Gori četiri odsto žena ima vlasništvo nad nekretninama, 9,6 odsto žena su vlasnice kompanija i njihovo prisustvo na mendžerskim pozicijama u preduzećima je svega 5,88 odsto.
"To je dovoljno snažan motiv da budemo posvećeni ovoj temi, jer sva iskustva razvijenih ekonomija pokazuju da kompanije sa većom zastupljenošću žena u menadžmentu i upravnim odborima ostvaruju veći profit. Fokusiranje na osnazivanje žena doprinosi rastu i otpornosti ekonomije i društva uopšte“, navela je Radović.
Ona je dodala da inicijative koje jačaju rodnu ravnopravnost višestruko doprinose rješavanju klimatskih izazova, ublažavanju efekata pandemije i snaženju profitabilnosti poslovanja i ekonomije u cjelini.
Direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, Biljana Brajtvajt, kazala je da koristi koje mogu steći preduzeća u smislu profitabilnosti i dugoročne održivosti nude priliku da budu uspješnija i da pozitivno doprinesu društvu.
"Zbog toga postoje ESG standardi, da preporuke pretvore u obavezu i da neodređene ciljeve pretvore u jasne indikatore uspjeha. Kako upravljamo kompanijama, kako štitimo ljudska prava radnika, kako se odnosimo prema životnoj sredini? To su važna pitanja za one koji žele da uspješno posluju u bilo kom sektoru”, smatra Brajtvajt.
Ona je kazala da mnoge regulative koje su na pripremi u EU traže od firmi da sprovedu efikasnu provjeru u pogledu potencijalnih ili stvarnih štetnih uticaja na ljudska prava, životnu sredinu i dobro upravljanje, što se odnosi i na njihove partnere van EU.
"To znači da će firme u Crnoj Gori morati da obrate pažnju na te propise”, rekla je Brajtvajt.
ESG, dakle ekološki, društveni i upravljački aspekti, mada prividno podijeljeni u tri kategorije, svi su međusobno povezani i međuzavisni.
"Rodna ravnopravnost je veoma važan aspekt ESG agende, koji prožima gotovo sve druge, i mogli bismo reći da je njihov množilac, kao i množilac uspješnog poslovanja”, navela je Brajtvajt.
Zato je, prema njenim riječima, unapređivanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori i regionu tako važno, a prostora za napredak itekako ima.
"Žene na tržištu rada u regionu se teže zapošljavaju, lakše otpuštaju i, iako su brojnije i obrazovanije, u nekim sektorima imaju manju platu od muškaraca. One su svakako češće izložene diskriminaciji, i naročito u vezi sa trudnoćom i materinstvom”, kazala je Brajtvajt.
Ona je ocijenila da treba praviti promjene u kulturi, običajima i tradiciji, jer bez promjene tradicionalnih obaveza suštinskih promjena neće biti.
Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Karen Medoks, saopštila je da je važno da kompanije na Zapadnom Balkanu razumiju kako da ispune sve te standarde, ne samo zato što je odgovorno poslovanje pravilan smjer, nego što ima i dobrog poslovnog smisla.
"Rodna ravnopravnost je ključni element održive i odgovorne poslovne prakse. Želim da ohrabrim kreatore javnih politika u Crnoj Gori da postave standarde za odgovorno poslovanje i da ohrabrim biznise da razmotre kako mogu da se prilagode da ih ispune”, rekla je Medoks.
Pred Crnom Gorom je, kako je navela, dug put pristupanju potencijalnim ekonomskim dividendima od učešća žena u radnoj snazi. Vlade, kompanije i pojedinci imaju ulogu da ubrzaju napredak u oblasti rodne ravnopravnosti.
"Nacionalne vlade mogu uspostaviti pravi zakonodavni okvir. Na primjer, zaštita žena od diskriminacije zbog materinstva, ili obezbjeđivanje jednakih plata i beneficija i spovođenje zakona koji štite žene od nasilja”, smatra Medoks.
Prema njenim riječima, kompanije mogu da postave svoje politike kako bi osigurale da privlače, zadrže i promovišu ženske talente. Lideri, kako je dodala, treba da se zalažu za rodnu raznolikost, njegujući inkluzivnu kulturu poštovanja u kojoj žene osjećaju da su jednake.
"A kao pojedinci - svako od nas može dati doprinost. Žene se mogu zalagati za sebe tokom svojih karijera i pomoći drugim da napreduju kroz sponzorstvo i mentorstvo. Ovo je nešto što radim godinama u okviru svoje organizacije, Ministarstva vanjskih poslova. A svako od nas, ako imamo porodice, može da odgaji sinove i kćerke koji nijesu ograničeni rodom”, navela je Medoks.
Bonus video:
