Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) insistiraće na održavanju sastanka sa predstavnicima katarskog investicionog fonda Qatari Diar koji već godinama ne realizuje projekat izgradnje ekskluzivnog hotelsko-rezidencijalnog rizorta u uvali Pržna (Plavi horizont) kod Tivta, a prema prvim najavama trebalo je da bude završen još 2014. godine.
Potvrđeno je to “Vijestima” u resoru koji vodi ministar Jakov Milatović, uz napomenu da je “imajući u vidu da se projekat ne realizuje odgovarajućom dinamikom, MER iniciralo organizovanje sastanaka sa investitorom u cilju diskusije o izazovima u realizaciji, ali planirani sastanci nisu organizovani zbog nemogućnosti prisustva investitora”.
“Važno je istaći da će MER, u narednom periodu, biti jednako posvećen intenziviranju aktivnosti na realizaciji ovog projekta. Nastaviće koordinaciju neophodnih aktivnosti svih uključenih institucija u cilju adekvatne realizacije ovog projekta. Posebno značajno da će insistirati na organizaciji sastanaka sa investitorom”, poručili su iz ovog ministarstva, napominjući da su razlozi za usporenu realizaciju projekta na Pržnu “epidemiološka situacija prouzrokovana virusom COVID-19 i sudski sporovi sa fizičkim licima u vezi sa suvlasništvom na parcelama u sklopu lokacije”.
Na ista ova opravdanja zašto nema ništa od obećanih nekoliko stotina miliona eura ulaganja, sudeći prema dokumentaciji Vlade, se do sada pozivao i Qatari Diar. Tako i u najnovijoj “Informaciji o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma” za period od početka jula do kraja drecembra prošle godine, a koju je nedavno razmatrala Vlada, stoji da su “epidemiološka situacija prouzrokovana pojavom virusa Covid-19 i mjere za sprečavanje širenja istog, uticale i na planiranu dinamiku kada su u pitanju aktivnosti na realizaciji projekta” u uvali Pržna. Ovakvog opravdanja inače, nema ni za jedan drugi sličan veliki investicioni projekat u turizmu u Crnoj Gori poput Porto Montenegra, Luštice Bay, Mamule ili Portonovog gdje se nastavljaju ulagati na desetine miliona eura i čijim investitorima, za razliku od Kataraca na Pržnu, ne smeta ni Covid, ni epidemiološke mjere.
Iz MER-a su izbjegli da direktno odgovore na pitanje “Vijesti” smatraju li ovakva opravdavanja Qatari Diara iole smislenim, budući da epidemiološka situacija i Covid infekcija nisu u negativnom kontekstu uticali na ostale velike strane investicije u sektoru turizma u Boki. Iz resora ministra Milatovića nije eksplicitno odgovoreno ni na naše pitanje hoće li i što država preduzeti da adekvatnim ekonomsko-fiskalnim mjerama, utiče na ovog investitora da konačno započne realizaciju najavljenog projekta ili da lokaciju proda nekome ko će je na pravi način valorizovati. Bez konkretnog odgovora je ostalo i pitanje da li država razmišlja da sama otkupi ovu vrijednu lokaciju od Qatari Diara koji se, uprkos izlaženju u susret svim njegovim željama i potrebama kada je u pitanju planska dokumentacija, pokazao kao potpuno nepouzdan i neodgovoran partner.
Naime, ni prošla godina nije donijela apsolutno nikakav pomak u realizaciji dugo obećavanog projekta izgradnje luksuznog rizorta “Beyond Horizon” u uvali Pržna u Krtolima kod Tivta.
Ovaj kompleks vrijedan preko 270 miliona eura, trebalo je prema ranijim čvrstim najavama investitora, katarske državne kompanije Qatari Diar, da bude izgrađen i stavljen u funkciju 2014. godine, ali u jednoj od najljepših uvala na Crnogorskom primorju nije urađeno apsolutno ništa, osim što je srušen stari veliki hotel “Plavi horizont” koji je četiri decenije bio obilježje Pržna.
“Ni lopata nije zabodena”, a na papiru investirano 79,6 miliona
Veliki zemljišni kompleks od oko 270.000 kvadrata u uvali Pržna Katarci su još u januaru 2010. kupili za 25 miliona eura od tivatskog HTP “Primorje”, a u tu transakciju bila je uključena i atraktivna imovina tivatske firme u Bonićima, na mjestu stare ciglane “Račica”. Katarci su u međuvremenu preprodali plac u Bonićima jednoj domaćoj kompaniji koja je za tu lokaciju razvila projekat manje luksuzne marine i hotela, a u čiju bi realizaciju trebalo da uđe sa renomiranim partnerima iz Luksemburga.
Što se Pržne tiče, tu do danas “ni lopata nije zabodena”, iako su Vlada Crne Gore i sve bivše lokalne vlasti u Tivtu u proteklih 12 godina, prihvatili sve želje Qatari Diara, te su plansku dokumentaciju i mnoge druge stvari prilagodili svemu što je ta kompanija tražila. Po još aktuelnoj planskoj dokumentaciji urađenoj po željama i potrebama Kataraca, u Pržnoj je predviđen luksuzni hotel ranga pet zvjezdica sa 168 smještajnih jedinica, vile i depandansi sa 78 smještajnih jedinica, spa centar, bazeni, restorani, teniski klub sa terenima, plažni bar, obalno šetalište... Da bi se to realizovalo, 2013. je JP Morsko dobro sa Qatari Diarom potpisalo i ugovor o korišćenju akvatorijuma i obale u uvali Pržna kojoj to prirodno dobro na 30 godina dato u zakup katarskoj kompaniji, za naknadu od 50.000 eura godišnje.
Dvije godine kasnije, Vlada je dala i formalnu saglasnost Katarcima za “izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekta od opšteg interesa - mješovitog rizorta “Plavi horizont”, da bi 2018. Qatari Diar dobio i ukupno pet građevinskih dozvola za izgradnju većine u Pržnu planiranih novih objekata. Međutim, kako gradnja nijednog od njih nije počela u zakonskom roku od godinu dana nakon izdavanja dozvola, važenje svih tih dozvola je prestalo. Qatari Diar u međuvremenu je otpustio gotovo sve zaposlene koji su radili u crnogorskoj kćerci-firmi te kompanije, “Qatari Diar Hotel & Property Investment Montenegro” iz Podgorice, koja trenutno, prema podacima sa kojima barata Vlada, ima samo jednog zaposlenog.
Stoga i podatak naveden u posljednjoj Vladinoj “Informaciji o ralizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma” koja kaže da je Qatrari Diar od početka jula do kraja decembra prošle godine u svoj projekat na Pržnu sa samo jednim stalno zaposlenim, navodno investirao čak 2,4 miliona eura, djeluje krajnje nevjerovatno.
U tom dokumentu piše i da je Qatari Diar navodno, prema sopstvenim tvrdnjama, od 2010. u realizaciju svog projekta u Crnoj Gori, koji do danas nije ni “iznikao iz zemlje”, investirao ukupno čak 79,6 miliona eura.
Bonus video:
