Vlada i Ministarstvo finasija prošle godine su vratili 628,19 miliona eura duga, od čega su kamate na već ranije dugovanja 81 milion eura. Novac za otplatu duga država je vratila tako što je uzimala nove pozajmice i kredite iz domaćih i stranih izvora.
To je pokazao Predlog zakona o završnom računu budžeta za 2016. godinu koji je ušao u skupštinsku proceduru.
Javni dug države na kraju prošle godine bio je 2,56 milijardi eura ili 67,5 odsto BDP-a. Od te sume spoljni dug je dvije milijarde eura i on je na godišnjem nivou porastao za 45,4 miliona eura. Polovinu spoljnjeg duga čine euroobveznice koje je država uzimala prethodnih godina kako bi servisirala manjak u državnoj kasi.
Gotovinski deficit budžeta za 2016. godinu bio je 134,97 miliona eura i čini 3,57 odsto BDP-a.
Od 628 miliona eura duga 225,4 miliona se odnosi na otplatu glavnice rezidentima, 307,6 miliona nerezidentima, dok je po osnovu stare devizne štednje isplaćeno 13,9 miliona.
Ministarstvo finasija treba da pripremi Strategiju upravljanja javnim dugom kojom će biti definisano kako država namjerava da vrati dugovanja koja dolaze na naplatu narednih godina.
Iz Ministarstva finansija "Vijestima" je nedavno rečeno da, iako je plan da se Strategija upravljanja javnim dugom usvoji u prvoj polovini naredne godine, ministarstvo razmatra mogućnost da se taj važni dokument usvoji do kraja ove godine kako bi se sve aktivnosti koje sadrži Fiskalna strategije uvrstile u planiranje.
Vlada naredne godine treba da obezbijedi 215 miliona eura za otplatu duga koji dolazi na naplatu, dok će 2019. i 2020. godine te obaveze biti značajno uvećane jer dolaze na naplatu obveznice koje su emitovane 2014. i 2015. godine.
Po osnovu duga u 2019. godini moraće da se vrati 530 miliona, a 2020. oko 760 miliona eura.
Očekuje se rast javnog duga do 2018. godine, kada će dostići maksimum od 74,6 odsto BDP-a, nakon čega se očekuje blagi pad u 2019. a značajno smanjenje na 67 odsto BDP-a se očekuje u 2020. godini.
U Fiskalnoj strategiji je navedeno da u slučaju sporijeg ekonomskog rasta, može doći do smanjenja planiranih prihoda i povećanja potreba za zaduživanjem, što bi rezultiralo povećanjem visine duga.
U Ministarstvu finansija, kojim rukovodi ministar Darko Radunović, zasada nemaju odgovor na pitanje na koji način će vratiti dugovanja koja dolaze na naplatu 2019. i 2020. godine, zato što postoji više opcija. Očekuju da će se iznos novca potrebnog za otplatu duga i finasiranje budžeta u narednom periodu smanjiti zahvaljujući mjerama koje su sadržane u Fisklanoj strategiji.
Objašnjavaju da postoji opcija da se euroobveznice koje dolaze na naplatu 2019. i 2020. godine refinansiraju ili da se obezbijedi veći iznos novca na duži vremenski period, kako bi se otkupile obveznice i na taj način smanjile obaveze u nominalnom iznosu po godinama.
Dodaju da će primijeniti jedan od tih modela ili kombinaciju više njih, zavisno od ponuđenih uslova finansiranja, a sa ciljem obezbjeđivanja što povoljnijih uslova (niže kamate i duže ročnosti otplate).
Zaduženja od domaćih banaka, državnih zapisa i obveznica
Prema podacima iz Predloga zakona o završnom računu državnog budžeta za prošlu godinu Vlada je tokom 2016. godine za obezbjeđivanje likvidnosti budžeta pozajmila novac od NLB banke (20 miliona eura), Hipotekarne banke (10 miliona), Prve banke (šest miliona), Zirat banke (10 miliona) i Universal kapital banke (pet miliona).
Za likvidnost budžeta emitovano je 184,4 miliona eura državnih zapisa i 80 miliona domaćih obveznica.
Na stranom tržištu emitovano je 300 miliona eura za finansiranje budžeta i refinansiranje dugova.
Bonus video:
