Unija slobodnih sindikata (USS) pozvala je poslanike i premijera Dritana Abazovića da odgovore na pitanje kada će se na dnevnom redu parlamenta naći i inicijative koje je ova sindikalna organizacija uputila, a koje godinama stoje zarobljene u ladicama njihovih kancelarija.
Riječ je o izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, o Fondu rada, o radu, osnivanju Zavoda za medicinu rada, stambenoj reformi, formiranju sudova rada ili specijalizovanih odjeljenja za radne sporove pri redovnim sudovima, donošenju podzakonskog akta o kriterijumima i pravilima za izdavanje dozvole za rad u dane državnih i drugih praznika.
”Tražili smo izmjenu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kako bi se omogućila nivelacija zarada zaposlenih u javnom sektoru nakon izuzimanja zarada određenih zanimanja iz sistema kolektivnog pregovaranja, čime je drastično poremećen raspon zarada u odnosu na druga zanimanja. Izmjena zakona posebno treba da omogući poboljšanje statusa zaposlenih u D kategoriji koji su suštinski nosioci poslova u državnoj i lokalnim upravama, a čije zarade su neopravdano niske u odnosu na zarade zaposlenih u kategorijama A, B i C”, navode iz USS, čiji je generalni sekretar Srđa Keković.
Kako su podsjetili, izmjenom Zakona o Fondu rada bi se omogućila uplata doprinosa svim zaposlenima koji steknu jedan od uslova za ostvarivanje prava na penziju, a kojima ti doprinosi nijesu uplaćeni od strane njihovih poslodavaca.
”Na ovaj način bi se tim zaposlenima omogućilo ostvarivanje prava na penziju, odnosno na punu penziju i tako ispravila nepravda koju ti zaposleni trpe zbog propusta u radu nadležnih institucija koje su bile dužne da se staraju o redovnom izmirivanju obaveza poslodavca po osnovu uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje”, poručuju iz USS.
Izmjenama Zakona o radu predložene su da bi se, kažu u USS, zaposlenima vratilo nedavno ukinuto pravo po osnovu kog su imali mogućnost da, ako to žele, ostanu u radnom odnosu do navršene 67 godine života.
”Prema važećim propisima, zaposlena žena, odnosno muškarac mogu da ostvare pravo na penziju sa navršene 64, odnosno 66 godina starosti i najmanje 15 godina staža. Zbog izuzetno niskih penzija, ali i dugoročnih kreditnih zaduženja brojni zaposleni su se opredjeljivali da koriste pravo na rad do 67 godine starosti. Smanjenjem starosne granice sa 67 na 66 godina (i više u slučaju da se radi o radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem), narednih godina će hiljade naših kolega koji su se kreditno zadužili do 67 godine starosti (do kada su mogli da rade u skladu sa važećim propisima na dan podizanja kredita) biti dovedeni u situaciju da cjelokupan iznos penzije usmjere na otplatu rate kredita”, navodi se u pismu.
Unija očekuje da inicijative budu predmet razmatranja na prvim narednim sjednicama Skupštine i Vlade, jer će u suprotnom USS biti primoran na zaštitu interesa svojih članova i zaposlenih.
Bonus video:
