Radna grupa za rješavanje statusa bolnice Meljine u stečaju i Instituta “Dr. Simo Milošević” je formirana kako bi se riješili kompleksni i nagomilani problemi koji dominiraju dugi niz godina i koje Ministarstvo zdravlja nije u mogućnosti da samostalno riješi.
To je za “Vijesti” kazao ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, navodeći podatak da neizmirene obaveze bolnice Meljine za period od maja prošle do kraja februara ove godine iznose 1.114.385,41 eura i da aktuelna Vlada čiji je član nije uplaćivala nikakvu pomoć jer je Zakonom o državnoj pomoći jasno definisano kome i kako država može pomoći.
Šćekić je kazao da sama bolnica Meljine nije bila primarno predmet privatizacije, već je u pitanju veoma atraktivna lokacija na obali mora i sami cilj privatizacije je bio urušavanje zdravstvenog sistema za korist pojedinaca.
Radna grupa koja će se baviti problemima u dvijema zdravstvenim institucijama je formirana krajem jula.
”Vijesti” su pitale Šćekića šta ova grupa, čiji je član, treba da uradi i u kojim rokovima.
”Radna grupa je formirana u cilju rešavanja problematike bolnice Meljine i Instituta “Dr. Simo Milošević” koji dominiraju već dugi niz godina kao izuzetni državni problemi. Neophodnost formiranja ovakve grupe proizilazi iz činjenice da resor zdravlja nije u mogućnosti samostalno da riješi veoma kompleksne i nagomilane probleme ovih institucija i čine ih svi relevantni činioci Vlade koji mogu i moraju dati svoj doprinost pronalaženju najoptimalnijeg rješenja na kratkoročnom i dugoročnom planu. Zadatak radne grupe je da detaljno sagleda sve mogućnosti za rešavanje problema u cilju vraćanja bolnice u vlasništvo države i predloži Vladi najoptimalnije rješenje sa potencijalnim alternativama”, kazao je Šćekić.
On je pojasnio da su ključna pitanja kojima će se baviti radna grupa za vraćanje vlasništva bolnice Meljine na državu i reorganizacija Instituta Igalo kako bi se iskoristili izuzetni potencijali koje ovaj Institut sa sobom nosi.
”Cilj je stvaranje samoodrživog sistema i valorizacija imovine u državnom vlasništvu koja je godinama unazad zapostavljana”, pojasnio je ministar.
Prema njegovim riječima, bolnica Meljine u stečaju treba da se vrati u vlasništvo države, a Vlada i Ministarstvo zdravlja su stava da je ovo jedna u nizu loših privatizacija koje su oštetile državni budžet i dodatno urušili zdravstveni sistem Crne Gore. “Smatramo da Vlada treba da preuzme sve korake kako bi bolnica Meljine ponovo bila u državnom vlasništvu. Ministarstvo je konstantno u komunikaciji sa svim državnim organima koji su uključeni u problem rješavanja složene problematike kako bi se ova zdravstvena ustanova, koja ima ogroman značaj za ovaj primorski dio regije, vratila državi i koristila građanima, tj. zaštiti njihovog zdravlja”, kazao je Šćekić.
Aktuelni, 43. saziv Vlade nije uplaćivao bilo kakvu vrstu pomoći bolnici Meljine iz razloga što je Zakonom o državnoj pomoći jasno definisano kome i kako država može da uplaćuje pomoć. Šćekić je kazao da je upravo to i jedan od razloga formiranja radne grupe koja će se, između ostalog, baviti i normativnim mogućnostima u cilju pomoći i opstanka bolnice Meljine, a uvažavajući nesporni značaj koji ova ustanova ima za stanovnike Herceg Novog i okoline i brojne turiste koji koriste usluge ove bolnice.
”Bolnica Meljine je u stečaju od 2019. godine i iz svojih ograničenih prihoda ne može da podmiri sve obaveze, pa samim tim obaveze rastu i nagomilavaju se iz mjeseca u mjesec. Ministarstvo zdravlja je u prethodnom periodu u cilju što efikasnijeg rješavanja problema održalo niz sastanaka sa svim relevantnimm stranama u postupku uključujući stečajnog upravnika, Zaštitnika-imovinsko pravnih interesa Crne Gore, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Agenciju za zaštitu konkurencije, Fond za zdrastveno osiguranje Crne Gore, predstavnike opštine Herceg Novi. Rad bolnice Meljine u ovom momentu je otežan, jer nije u mogućnosti da se iz prihoda od redovnog obavljanja djelatnosti obezbijedi neophodan obim sredstava za isplatu dospjelih obaveza. Kako stečajni dužnik iz ukupnih redovnih prihoda koje ostavaruje ne može da obezbijedi finansiranje tekućih obaveza i u kontinuitetu mu nedostaje oko 120 hiljada na mjesečnom nivou, shodno navedenom dospjele, a neizmirene obaveze nastale u okviru djelatnosti stečajnog dužnika po ovom osnovu za period od 01.05.2021. godine zaključno sa 28.02.2022. godine iznose 1.114.385,41 eura”, kazao je Šćekić.
Državi nije priznato potraživanje od 25 miliona eura
Vlasnik Opšte bolnice Meljine je posebna kompanija “Meljine kompleks”, kojom većinski gazduje “Atlas CAP” biznismena Duška Kneževića.
Sudija Miodrag Anđelić u Privrednom sudu je u septembru 2019. godine, na zahtjev Elektroprivrede (EPCG) otvorio stečaj u bolnici Meljine zbog duga od 242,3 hiljade eura i za stečajnog upravnika je imenovan Žarko Ostojić.
Od prijavljenih nešto više od 40 miliona eura potraživanja, stečajna uprava je u novembru 2019. godine priznala povjeriocima oko 15 miliona eura.
Država, odnosno Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore će u posebnom parničnom postupku koji se vodi morati da dokaže svoje potraživanje u iznosu od 25 miliona jer ono u decembru 2019. godine kada je Ostojić utvrdio konačnu listu potraživanja, nije moglo biti priznato.
EPCG je konačnom listom priznato oko 274 hiljade eura. Pojedinačno najveće potraživanje od pet miliona eura, priznato je Atlas banci u stečaju, dok je Invest banci Montenegro u stečaju priznato oko 1,89 miliona eura. Oni su razlučni povjerioci u stečajnom postupku i po osnovu hipoteka naplaćivaće se iz imovine Opšte bolnice, nezavisno od njene stečajne mase. Poreskoj upravi priznato je 2,8 miliona eura, apotekarskoj upravi “Montefarm” 685 hiljada eura, a Opštini Herceg Novi 519 hiljada eura. Hercegnovskom Vodovodu je priznato potraživanje u iznosu od 227 hiljada eura.
Stečajni upravnik je sredinom januara informisao Vladu da će bolnica prestati sa radom ako joj se novčano ne pomogne, odnosnom ako izvršna vlast ne izmiri prispjele obaveze. Riječ je o sumi od oko 720.000 eura. Tada je uplaćeno oko 300.000 eura. Privremenom mjerom Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 2019. godine je određena zabrane upravljanja imovinom kompanija čiji je Knežević vlasnik. SDT Kneževića tereti u nekoliko optužnica da je bio na čelu organizovane kriminalne grupe koja počinila više krivičnih djela i zloupotreba u privrednom poslovanju kako bi za sebe pribavili materijalnu korist.
Zbog četiri sudska postupka Meljine ozbiljan problem
Stečajni upravnik bolnice Meljine Žarko Ostojić je od prethodne Vlade kojom je rukovodio Zdravko Krivokapić tražio da pokuša da obezbijedi sastanak sa bivšim glavnim Specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem kako bi se razmotrila mogućnost ukidanja privremene mjere kojom se zabranjuje prodaja imovine bolnice. “Vijesti” su pitale Šćekića da li je aktuelna Vlada imala kontakte sa SDT-om u vezi sa ovim pitanjem, da li je ta privremena mjera i dalje na snazi i koji je njegov stav u vezi sa ukidanjem ove mjere.
”U cilju nenarušavanja postupka koji nije u nadležnosti Ministarstva zdravlja, nijesam u mogućnosti da dostavim ove informacije”, kazao je Šćekić.
U vezi sa bolnicom Meljine se vodi više postupaka - krivični, parnični, arbitražni i stečajni, a na pitanje da li oni usporavaju rješenje konačnog statusa bolnice, Šćekić je rekao da svaki od njih pojedinačno utiče na rješavanje problematike, a zajedno ovo pitanje čine jednim od najkompleksnijih u državi.
”Bolnica Meljine kao jedina zdravstvena ustanova koja pruža usluge sekundarnog nivoa na teritoriji opštine Herceg Novi od koje je najbliža bolnica udaljena preko sat vremena vožnje u ljetnjem periodu nije smjela biti privatizovana, pogotovo ne pod ovakvim okolnostima, ali je opštepoznato da sama bolnica nije bila primarno predmet privatizacije, već je u pitanju veoma atraktivna lokacija na obali mora i sami cilj privatizacije jeste bio urušavanje zdravstvenog sistema za korist pojedinaca”, kazao je Šćekić.
Bonus video:
