Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o budžetu i Predlog odluke o izmjenama Odluke o zaduživanju.
Skupština bi rebalans budžeta i odluku o zaduživanju trebala da usvoji krajem septembra.
Povezani članci
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović ocijenila je da ako država želi da usvaja evropske standarde u oblasti ekologije i prostornog planiranja, da to mnogo košta.
"Zaštita životne sredine je najskuplje poglavlje i to moraju da svi znaju.. Ne možemo da pričamo o ekološkoj državi a da ne ulažemo u zaštitu životne sredine", rekla je ona.
U konktekstu (ne)rada građevinske inspekcije, Novaković-Đurović je odgovorila premijeru da je za rušenje objekata potreban dodatni novac.
"Ako Vlada želi da se ruše objekti za to mora da opredijeli novac i mi smo se sa tim zahtjevima obraćali, ali mi nismo dobili dodatna sredstva za rušenje objekata, jer je to u ovom trenutku nemoguće. Nije nemoguće iz rezerve i zahtjevi idu u tom pravcu", rekla je ona.
Novaković Đurović je pitala Abazovića u kojem to dijelu treba ministarstvo kojim rukovodi da radi brže, kako je to premijer prethodno rekao.
"U svakom dijelu treba da radi brže, naročito u dijelu koji se odnose na građevinsku inspekciju. Moramo obezbijediti sredstva, vi dođite sa informacijom a mi ćemo pokušati da to riješimo", rekao je Abazović.
Prvo mjesto gdje trebaju državne inspekcije da intervenišu, prema riječima Abazovića, je rijeka Cijevna.
"Ako ljudi nemaju papire za svoju mehanizaciju i bazu koju su instalirali, to mora da se ukloni", rekao je Abazović.
Predstavnica Minsitarstva prosvjete Milijana Vukotić-Jelušić kazala je da rebalansom budžeta nije predviđeno 500 hiljada eura za naknadu kroz Zakon o stručnom osposobljavanju licima sa stečenim visokim obrazovanjem za avgust, septembar i polovinu oktobra.
Predstavnik Ministartva finansija Bojan Paunović naveo je da će razmotriti da taj novac bude uplaćen iz budžetske rezerve.
Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević kazao je da je sadašnja Vlada otvorila magistralnu putanju kako sljedeća Vlada treba da vrati.
On naveo da tom ministrartvu nedostaje 300 hiljada eura.
"Molim Vas da to opredijelite iz tekuće budžetske rezerve kako bi mogli finansirati Komisiju za antidoping, finansiranje za dječiji sport", rekao je Lalošević.
Odžić je kazao da će država biti rekorder po stopi inflaciji u regionu, te da Bosna i Hercegovina ima pet odsto manju inflaciju od Crne Gore.
"Ovih 375 miliona će pokriti period do kraja godine. Mi onda imamo prvi kvartal koji je najmanji po punjenju prihodne strane. Kako ćemo to preživjeti, kad energetska kriza dolazi", upitao je Odžić.
Joković je naveo da se ovoj Vladi spočitava problem Željezare, koja sada ima 229 radnika, a nekada je u zenitu imala 7.188 radnika.
"Šta su oni riješili za ovoh preko sedam hiljada", rekao je Joković.
On je dodao da je država izdala garancije Kombinatu aluminijuma vrijedne 120 miliona eura, a pare su "otišle onima koji imaju više nego čitava Crna Gora".
Na to je reagovao Abazović koji je naveo da su te garancije davane bez pokrića.
"Nije to jedini slučaj. Dali su Novoj Pobjedi državnu pomoć, dali su Primorki Bar i Milo Đukanović je na premijerskom satu odgovorio 'ne interesuje me ko je Primorka Bar', to su četiri miliona. I znate što je uradio prošli specijlni tužilac (Milivoje Katnić), procesuirao neke ljude iz administracije, koji su sada na slobodi", rekao je Abazović.
Predstavnik MKI Petar Odžić naveo je da je trenutni budžet populistički.
"Vidim da se kritikuje i jeste za kritiku... Međutim, ja moram da kažem da je neko u Skupštini morao glasati za ovaj budžet... Ako niste znali šta donosite bili ste upozoreni od makar 40 poslanika. Tada se, pod plaštom izborne volje i 'veličanstvenih litija', izglasao ovaj budžet... Za posljedicu, sada imamo sa 70 miliona eura, zaduženje od 370 miliona", rekao je Odžić.
On je kazao da bi ga bilo sramota da kaže da se Vlada birala na tenderu, a da za istu glasa.
Da se Vlada birala na tenderu prethodno je kazao Joković.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vladimir Joković je kazao da trenutnom budžetu fali 1,95 miliona eura za staračke naknade.
Naveo je da je rebalans rađen na domaćinski način, a da "populizam služi isključivo onima koji su došli niotkuda sa titulom eksperata, a sad su nezaposlene osobe koje šetaju Crnom Gorom i ne znam da li su prijavljeni na Biro rada".
Dodao je da će svaka naredna vlada koja bude dolazila, imati uređeniji sistem od onog sistema koji je zatekla 43. Vlada.
Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović nada se da će se usvojena informacija koja se tiče naknada za novorođenčad aktivirati nakon usvajanja rebalansa.
Damjanović je kazao da su spremni da tu obavezu izmire na zakoniti način u mjeri u kojoj je to moguće.
"Neko je dao lažno obećanje marta/aprila ove godine, iako nije sproveo elementarne postupke kao zakonski osnov, jer je morao prethodno da izmijeni i dopuni Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti. To je bilo lažno obećanje koje je sačekalo nas", naveo je Damjanović.
Abazović je naveo da se u periodu od 2007. do 2020. godine kreditini rejting Crne Gore pogoršao za pet podkategorija.
" Prošla i ova Vlada su stabilizovali kreditni rejting", naveo je Abazović.
Damjanović je u kontekstu neophodnog zaduživanja istakao da su od dvije ključne svjetske kreditne agencije dobili očuvanja postojećih kreditnih rejtinga Crne Gore.
"Razlog tome je transparentnost rada ove Vlade", rekao je Damjanović.
Povezani članci
Abazović je kazao da državu očekuju teška zima i da će socijalni nemiri doći i u zemlje Evropske unije.
"Mi smo prinuđeni da idemo prema rebalansu. Rebalans će nam omogućiti da se osjećamo mnogo komotnije u periodu koji je vrlo nepredvidljiv za sve zemlje...U susret ovoj zimi bilo bi neodgovorno da se nismo odlučili na ovaj potez", rekao je Abazović.
On je dodao da očekuje jednoglasnu podršku poslanika.
Premijer je saopštio da prema procjenama Međunarodnog monetrnog fonda zemlje poput Crne Gore koje imaju izraženu korupciju gube na nivou od 100 do 150 miliona eura godišnje.
"Računajte deceniju unazad i znajte gdje ste izgubili autoput. Računajte dvije decenije unazad, izgubili su se mnogi putevi, mnoge bolnice i mnogi aerodromi. Sad neko i dalje želi i dalje da zatrši statu quo, zemlju drži na niskom nivou razvoja, da se građani pate a nekolicina njih da živi dobro. Mislim da treba tome da se suprotstavimo, kazao je Abazović.
Premijer je kazao da je dug Montefarma nagomilavan unazad 10 godina, te da on nema veze sa ovom Vladom.
"Neka se sjete ljude kakav je životni standard nekada bio ministra zdravlja... Neka se sjete kakav je standard bio njihove djece i kolike su im kuće na određenim mjestima, a koliki su im tada dugovi Fonda zdravstva. Neka se sjete malo ljudi iz Socijaldemokrata i onoga Hrapovića", rekao je Abazović.
Premijer Dritan Abazović naveo je da je država imala veliki pozitivni efekat kada je u pitanju suzbijanje šverca cigareta.
On je odao priznanje bivšem direktoru Uprave prihoda i carina (Damjanoviću) , Upravi policije, Ministarstvu unutrašnjih poslova što su započeli borbu protiv šverca.
Predlogom o izmjenama Odluke o zaduživanju predviđeno je da se nedostajuća sredstava umjesto 560 miliona eura planiraju na 756 miliona eura.
"Umjesto prvobitne predložene i usvojene odluke gdje je predviđeno zaduženje do 70 miliona eura, mi predlažemo da to zaduženje bude do 350 miliona eura imajući u vidu postojeće depozite i sve naše obaveze do kraja godine" rekao je Damjanovič.
Damjanović je kazao da su pali prihodi od poreza i doprinosa za 52 miliona eura i da je to posljedica projekta "Evropa sad".
On je istakao da pad prihoda od akciza, usljed smanjenja akciza na gorivo, bio još veći da nije ublažen rastom prihoda na tržištu duvanskih proizvoda, što je, kako navodi, direktna posljedica borbe protiv sive ekonomije i borbe protiv šverca cigareta u slobodnoj zoni Luke Bar.
Damjanović objašnjava da je rast prihoda od poreza na dodatu vrijednost rezultat povećanje potrošnje, inflacije i uspješne primjene elektronske fiskalizacije.
"Nikakvih programa famoznih i fiktivnih".
Damjanović je saopštio da je država uskraćena za 54 miliona prihoda koji su planirani na osnovu zakona koji nisu predložen.i ni donešeni.
"Planirano je 14 miliona Zakonom o energetici, oko markiranja goriva - zakon nije ni usvojen. Planirano 20 miliona eura od poreza na dohodak fizičkih lica o oporezivanju neprijavljeno imovine - nije stvoren zakonski osnov. Planiran prihod od Zakon o porezu na podizanju gotovog novca sa poslovnih računa od pet miliona - ni traga ni glasa od tog akta. Planirano 15 miliona eura o Zakona o igrama na sreću - resorno ministarvo nije predložilo Vladi taj akt. To je 54 miliona eura prihoda, koji nisu smjeli da se planiraju u budžetu", rekao je Damjanović.
Ministar finansija je kazao da će se rebalansom izdvojiti 38 miliona za Fond za zdravstveno osiguranje 38 miliona eura, 36 miliona za Fond PIO, 28 miliona za sektor prosvjete i zdravstva, sedam miliona za Ministrartvo rada i socijalnog staranja, odnosno za naknade majkama za troje ili više djece, šest miliona za metaruluški i rudaraski sektor, tri miliona subvencija za poslodavce koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom, 18 miliona za nadomještavanje tekuće rezerve i 38 miliona eura za Upravu za katatastar i državnu imovinu (novac koji je predviđen za uvećanje za uvećanje državnog kapitala i imovine) i 4,1 milion za Ministarstvo odbrane.
Bonus video:
