Regionalni vodovod (RV) je od 2013. do 2021. godine u kontinuitetu obavještavao nadležne inspekcijske organe o nelegalnim radnjama u drugoj zoni zaštite izvorišta Bolje sestra, odnosno u koritu rijeke Morače, ali adekvatna reakcija organa je izostala, te nije bilo gotovo nikakvih pomaka i pozitivnih rezultata u rješavanju problema koji prijeti da ugrozi redovno snabdijevanje vodom za šest primorskih opština.
To se, između ostalog, konstatuje u planu rada preduzeća za ovu godinu, koji je Vlada nedavno usvojila.
Vlada bi na današnjoj sjednici trebalo da razmatra mjere u cilju zaštite ovog vodoizvorišta, koje je prošlog četvrtka najavila ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović.
U izvještaju se navodi da je nadležnim organima i institucijama RV dostavio više stotina dopisa, te da su prijave upućene raznim inspekcijama najčešće završavale bez epiloga ili eventualno uz simboličnu prekršajnu kaznu počiniocima.
Prema podacima iz izvještaja za 15 godina prosječna izdašnost vode RV se smanjila za tri puta, a zaključci studija nedvosmisleno ukazuju da su tome doprinijele privredne aktivnosti u koritu rijeke Morače, te da uočeni pad ne može biti posljedica samo klimatskih promjena.
”U slučaju dodatnog pada izdašnosti izvorišta bila bi ugrožena mogućnost da se opštinama Crnogorskog primorja obezbijede dodatne količine vode u odnosu na ugovorene. U tom smislu je predmetna situacija sa izvorištem najveći izazov sa kojim se RV suočava u 2022 godini, pri čemu su instrumenti za upravljanje ovim izazovom skoro u potpunosti van opsega djelovanja preduzeća, odnosno u rukama nadležnih institucija”, piše u planu.
Dalje se navodi da je, iako to ne spada u nadležnost RV, donijeta odluka da se rad službe za zaštitu preduzeća i u ovoj godini organizuje tako da službenici vrše pojačani nadzor i detaljnije provjeravaju aktivnosti u koritu Morače, što je u periodu od jula do novembra prošle godine rezultiralo sa 16 prijava upućenih Upravi policije i pokretanjem postupaka kod Osnovnog tužilaštava.
”Službenici zbog svog angažmana trpe značajne pritiske od strane počinilaca nelegalne eksploatacije šljunka, i dodatno su izloženi prijetnjama koje im isti povremeno upućuju, što im dodatno otežava evidentiranje i/ili snimanje ovih nelegalnih aktivnosti”, piše u izvještaju.
Vlade je na sjednici 3. avgusta ne predlog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva usvojila Informaciju o nelegalnoj eksploataciji riječnih nanosa (šljunka i pijeska) iz svih vodotoka, čime će se, kako je tada tvrdio resorni ministar Vladimir Joković, zabraniti eksploatacija iz svih vodotoka u Crnoj Gori.
Međutim, na sjednici u utorak premijer Dritan Abazović je priznao da država ne može u potpunosti suzbiti eksploataciju zbog komplikovanih zakonskih procedura. Abazović je apelovao na građevinsku inspekciju “da radi nešto iz svoje nadležnosti” i tražio od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da ubrza svoj rad u ovoj oblasti.
Novaković Đurović je odgovorila da je građevinskoj inspekciji potreban dodatni novac za rušenje objekata, te da se nada će on biti uplaćen iz tekuće budžetske rezerve.
Bonus video:
