Uloga koju je imao prilikom dodjele 44 miliona eura državnog novca Prvoj banci u vlasništvu familije aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića, nestanak državne garancije od 50 miliona dolara za kredit iz Abu Dabi fonda, zatvaranje kredita depozitima u Atlas banci, mobing nad bivšom viceguvernerkom Irenom Radović, lažni doktorat, nepotizam, samo su neki od razloga zbog čega poslanici DF-a i SNP-a neće glasati da Radoje Žugić dobije novi mandat guvernera Centralne banke (CBCG).
Predsjednik države Milo Đukanović je parlamentu uputio u ponedjeljak predlog da Žugića ponovo izaberu za guvernera. Zakonom o CBCG je definisano da guvernera imenuje Skupština na period od šest godina i može biti imenovan najviše dva puta.
”Vijesti” su juče pitale parlamentarne partije od 30. avgusta 2020. kako komentarišu predlog Đukanovića, da li će za njega glasati i da li će obezbijediti prisustvo svih poslanika u trenutku glasanja jer se guverner bira prostom većinom u okviru tačke izbor i imenovanja, pa potencijalno avgustovska parlamentarna većina može biti preglasana ako svi ne budu u sali.
Odgovor je stigao od DF-a, SNP-a i Ujedinjene Crne Gore, dok Demokrate i URA nijesu odgovorili.
Tražili smo komentar o predlogu Đukanovića iz DPS-a, SD-a, SDP-a, albanske i bošnjačke manjine, ali ni oni nijesu odgovorili.
Žugiću šestogodišnji mandat zvanično ističe 14. oktobra. Ako ne bude izabran, ostaće i dalje na toj poziciji jer je zakonom definisano da član Savjeta CBCG (gdje je i guverner) ostaje na tom mjestu do izbora novog.
Žugić je prvi put u CBCG došao u oktobru 2010. godine (kao čovjek blizak Đukanoviću), nakon što je DPS s te pozicije uklonio Ljubišu Krgovića. Žugić prvi put u CBCG ostaje do kraja 2012. godine kada mu je Đukanović tražio da dođe na mjesto ministra finansija, koje je pokrivao do izbora prelazne Vlade u prvoj polovini 2016. godine.
Kriminalci i pustoš
Za aktuelnog guvernera se vezuju brojne afere koje su u fiokama tužilaštva i za koje do danas nema informacija u vezi s njima. Među njima su slučaj 44 miliona za Prvu banku, prebijanje kredita depozita u Atlas banci, dodjela kredita iz Abu Dabi Fonda za razvoj...
Poslanik DF-a Dejan Đurović kazao je da oni neće glasati za ovaj predlog i da će svi biti prusutni u sali kada se bude glasalo.
”Demontaža bivšeg režima podrazumijeva, između ostalog, oslobađanje državnog aparata od svih onih koji su služili jednom čovjeku i partiji, a ne građanima. Žugić je odavno prepoznat kao obična marioneta Mila Đukanovića i neko ko je uključen u afere. Žugićem i njegovim šefom Đukanovićem treba da se bavi SDT, a ne da mu se pruža nova prilika. Dosta prilika su imali ljudi iz DPS-a da nešto urade za Crnu Goru, ali se pokazalo da je to obična političko-kriminalna organizacija iza koje su ostali pustoš i uništena ekonomija, pljačka, kriminal i korupcija. Takvima više ne smije da se dozvoli da bilo gdje više privire na pozicijama odlučivanja”, istakao je Đurović.
Kandidovanje Žugića pokazuje da se predsjedniku DPS-a smanjio manevarski prostor i da se njegovo povjerenje u kadrove DPS-a svelo, prema riječima Đurovića, na nekoliko provjerenih poslušnika.
”Takođe, u nekim akcijama SDT-a procesuirani su neki njegovi glavni savjetnici. Tačnije, u zatvoru se nalaze njegovi najbliži saradnici, pa i oni koji su ga učili ekonomskim vratolomijama koje je izvodio i sa CBCG i drugim institucijama i pravda će biti zadovoljena tek kada se u Spužu nađe i Milo Đukanović i još jedan broj onih koji su mu bili logistika za pljačku Crne Gore”, ocijenio je Đurović.
Za izbor Žugića neće glasati ni poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin, koji nam je rekao da očekuje da to isto urade i poslanici stare parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. godine.
”Smatram da je politički nemoralno da predsjednik Milo Đukanović za prvog čovjeka vrhovne monetarne institucije predloži svog prijatelja Radoja Žugića za koga se vežu ne samo afere Abu Dabi Fond, gdje je država i dalje u riziku od pada garancije od 25 miliona eura ili nezakoniti kredit Prvoj banci od 44 miliona eura koji nikada nije vraćen, već i niz drugih afera i optužbi koje nikako ne bi smjele da se vežu za čovjeka koji je kandidat za mjesto guvernera CBCG. Za ime Radoja Žugića se vežu i optužbe o omogućavanju utaje 500 miliona eura poreza, nezakonito izvlačenje depozita u privremenoj upravi CBCG u likvidiranoj Atlas banci tokom moratorijuma, nesprovođenje preporuka MMF-a i Svjetske banke o procjeni kvaliteta aktive čime je direktno štitio Prvu banku, mobing nad bivšom viceguvernerkom Irenom Radović, dokazano lažni doktorat dobijen na neakreditovanom univerzitetu, bogatstvo za koje se spekuliše da je desetostruko veće od njegovih prijavljenih prihoda...”, naglasio je poslanik SNP-a Bogdan Božović.
Izbor bi bio veliki poraz države
On je dodao da nakon svih navedenih stvari, novo imenovanje Žugića na mjesto guvernera CBCG bi bio veliki poraz države Crne Gore i našeg društva uopšte, a poslanici SNP-a će se na sjednici Skupštine izjasniti protiv njegovog imenovanja. Božović je istakao da od Tužilaštva očekuju da ispita sve navedene afere.
U obrazloženju predloga Đukanović je, između ostalog, naveo da je saglasno rezultatima CBCG, kao i ocjene međunarodnih institucija o radu ove institucije, smatrao opravdanim da za guvernera predloži Žugića. Dodao je i da je za vrijeme mandata Žugića “CBCG ispunila svoju Ustavom definisanu obavezu i očuvala stabilnost bankarskog i finansijskog sistema, uprkos veoma složenim okolnostima koje su karakterisali poremećaji ekonomskog i društvenog okruženja izazvani prvenstveno pandemijom koronavirusa”.
Žugić je kao direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja stavio potpis na pomoć od 44 miliona eura koju je Prva banka dobila od države. Tvrdio je da je to uradio kao predstavnik države.On je u istom periodu bio i predsjednik Odbora direktora Prve banke u čije je ime u novembru 2008. godine pisao tadašnjem ministru finansija Igoru Lukšiću za kratkoročnu pozajmicu od 44 miliona. Ta pozajmica Prvoj je zapamćena po načinu vraćanja pod sumnjivim okolnostima, kada se jedan isti milion vrtio 11 puta, preko trezora. Većinski vlasnik Prve banke je Aco Đukanović, rođeni brat aktuelnog predsjednika države.
U zvaničnoj Žugićevoj biografiji na sajtu CBCG nema podatka da je bio radno angažovan u Prvoj banci.
Žugić je bio prema saznajima “Vijesti” i predmet provjera Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 2018. godine povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. godine, kada je bio direktor Fonda PIO.
Dok je Žugić bio ministar finansija u državu je ušao novac iz Abu Dabi fonda za razvoj, za pomoć crnogorskoj poljoprivredi, mimo računa državnog trezora na posebni račun u Prvoj banci. Doskorašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović objelodanio je da je novac ušao mimo državnog trezora. Stijović je dokumentovao da je Žugić kao ministar finansija bio potpisnik dijela ove dokumentacije. Žugić je negirao da ima veze s ovim ugovorom, dok se u dokumentaciji nalazi informacija da je on u februaru 2015. godine informisao Vladu da u ovom trenutku nije moguće naći povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ADF.
”Vijesti” su prema podacima koje su dobile 2019. objavile da osim što je guverner imao osjećaj za rodbinu političke i pravosudne elite, nije ostao dužan ni svojoj porodici u zapošljavanju u CBCG. Tako u Sektoru za bankarske operacije radi sestričina Radoja Žugića, Dara Prelević. Sin druge Žugićeve sestre, Ivan Bošković jedan je od šefova Sektora za operativne poslove CBCG. Tu je i njegova supruga Ana, u Direkciji za ljudske resurse, a Anina rođaka Nada Marović u kabinetu guvernera.
Istraživčki centar MANS-a je objavio da je sestrić Ivan Bošković, u vrijeme kad je Žugić bio ministar finansija, osnovao firmu koja je, iako nije imala nikakvu poslovnu istoriju, dobila u nekolike godine na tenderima Ministarstva finansija poslove vrijedne oko 170.000 eura. Ubrzo nakon što je Žugić napustio taj resor, njegov sestrić je likvidirao firmu.
Doktorirao kod Duška Kneževića
Žugić i više njemu najbližih saradnika iz CBCG steklo je najviša akademska zvanja na Beogradskoj bankarskoj akademiji (BBA), čiji je osnivač Atlas grupa Duška Kneževića.
Iz CBCG na Kneževićevoj BBA zvanje doktora nauka stekle su direktorica Direkcije za finansije i računodvodstvo CBCG Valentina Ivanović, ali i savjetnice viceguvernera Nikole Fabrisa - Milica Kilibarda i Ana Vlahović. Doktorati na Kneževićevoj BBA su koštali dvadesetak hiljada eura. Njihove doktorske studije i zvanja, baš kao i u slučaju guvernera Žugića, Kneževićevoj BBA platila je CBCG.
BBA je osnovana svega nekoliko godina prije nego što je Žugić doktorirao, a ustanova 2011, kada je guverner branio disertaciju, nije imala dozvolu za organizovanje postdiplomskih doktorskih studija, već samo za osnovne. Dozvolu za postdiplomske studije BBA dobija tek 2014. Osnivači ove ustanove su Kneževićeva Atlas banka, srbijanski Institut ekonomskih nauka i Kopaonik osiguranje
Za vrijeme Žugićevog mandata u CBCG uveden je stečaj u Kneževićevim Atas i IBM banci zbog čega je ovaj biznismen, između ostalih, podnio krivičnu prijavu tužilaštvu protiv aktuelnog guvernera.
Tužilaštvo nije odgovorilo zašto Žugića nema u optužnici za depozite
Jedna od afera koje se vezuju za Žugića je zatvaranje kredita jednim klijentima depozitima drugih klijenata u Atlas banci u ukupnom iznosu od 21,8 miliona eura.
U Višem sudu se povodom ovog slučaja sudi privremenoj upravnici Atlas banke Tanji Terić.
Privremena uprava u Atlas banci uvedena je 7. decembra 2018. godine, a stečaj 5. aprila 2019. godine.
U javnosti je prvi put ove informacije objelodanio u televizijskom gostovanju aktuelni ministar finansija Aleksandar Damjanović što je Terićka u istoj emisiji potvrdila.
Nakon toga, tužilaštvo je formiralo predmet, a Žugića u njemu nema. Upućeni u ta dešavanja su kazali da bi tužilaštvo trebalo da odgovori zbog čega je to tako, jer, prema Zakonu o bankama, privremenog upravnika imenuje CBCG, ali ga i smjenjuje ako na zadovoljavajući način ne izvršava dužnosti...
”Kako je “isparilo” više od 18 miliona eura, zašto ih nema u optužnici u predmetu - Depoziti Atlas banke i zbog čega je Tanja Terić jedina okrivljena u tom slučaju, znaju nadležni u tužilaštvu, a javnost čeka odgovore na ta pitanja”, izjavio je za “Vijesti” u novembru 2020. godine Damjanović.
On je postavio pitanje zašto je vještačenjem obuhvaćen samo period nezakonitog prebijanja depozita i kredita do 25. januara, iako je privremena uprava trajala do 5. aprila 2019. godine.
Braći Ban prodao “Pomorski saobraćaj” ispod cijene
Žugić je bio direktor Fonda PIO u avgustu 2004. godine kada je ta državna institucija na berzi bez najave prodala većinski paket akcija u “Pomorskom saobraćaju” za 1,2 miliona eura firmi “Prohouse”, čiji su vlasnici bili braća Dušan i Dejan Ban, kumovi Mila Đukanovića.
“Pomorski saobraćaj” je dobio monopol na trajektnoj liniji Kamenari - Lepetani još dok je bio državni, odnosno u godini pred privatizaciju. U 2003. je ostvario neto dobit od preko pola miliona eura. Braća Ban su za nju dali u novcu ukupno 680 hiljada eura, a preostalo u obveznicama stare devizne štednje koje su prethodno kupili po diskontovanim cijenama.
U januaru 2004. godine je stupio na snagu Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je Fond bio obavezan da proda svoje akcije u kompanijama, a Žugić postaje direktor Fonda PIO 1. februara te godine. Međutim akcije Fonda PIO prodate su samo u “Pomorskom saobraćaju” na ovakav način, a u drugim kompanijama u paketu s ostalim državnim akcijama. U velikom broju preduzeća one uopšte nisu ni prodate tako da Fond PIO sada ima 21 odsto akcija u “Plantažama”, 12 odsto u “Barskoj plovidbi”, 25 odsto u “Ulcinjskoj rivijeri”, 12 odsto u “Budvanskoj rivijeri”, 17 odsto u Luci Kotor... Ovo daje sumnju da je izmjena zakona korišćenja samo u iznimnim slučajevima, kakav je bio i “Pomorski saobraćaj”.
Bonus video:
