Ekonomski rast u Crnoj Gori prošle i ove godine bio je veći od očekivanog, ali nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka neizvjesnost utiču na izglede za dalji oporavak države.
Ovo je ocijenjeno iz Svjetske banke koja je danas predstavila na konferenciji za novinare redovni ekonomski izvještaj za zemlje Zapadnog Balkana pod nazivom "Nakon kriza".
Viši ekonomista Mark Tobijas Šifbauer ocijenio je da su privatna potrošnja i investicije predvodile ekonomski rast u prvoj polovini godine.
"Očekuje se da će privatna potrošnja, dodatno podržana turističkom sezonom koja je bolja od očekivane, voditi rast u 2022., za koji se procjenjuje da će dostići 6,9%", naveo je on.
Posebno je istakao uspješnu turističku sezonu uprkos nedostatku tradicionalnih turista iz Rusije i Ukrajine.
Pozitivnim je ocijenio i tržište rada koji pokazuje kontinuirani napredak, odnosno rast stope aktivnosti, a pad broja nezaposlenih.
Kako je kazao, manje dobre vijesti su što su globalni inflatorni pritisci i veće zarade dovele do rasta cijena.
"Posebno je vidljiv šok cijena hrane i energije što bi moglo gurnuti veliki dio ugroženih u siromaštvo".
Dodao je da je povećanje plata kroz poreske reforme u velikoj mjeri ublažilo veće troškove života.
Ekonomista Svjetske banke u Crnoj Gori Milan Lakićević kazao je da SB procjenjuje da će niži prihodi kao procenat BDP-a usljed poreske reforme i veća socijalna potrošnja povećati fiskalni deficit za ovu godinu na 4,9 odsto BDP-a.
Upitan zašto se ta procjena u velikoj mjeri razlikuje od one predviđeno rebalansom budžeta gdje je deficit projektovan na preko sedam odsto, Lakićević je kazao da je ovo procjena za nivou opšte vlade koja uključuje i opštine. Kazao je da SB očekuje veće prihode od one koji su predstavljane u budžetu i da će doći do odlaganje potrošnje usljed problema sa sistemom javnih nabavki.
Naveo je da je javni dug ostao na prilično visokom nivou, ali da je pao u odnosu na BDP na 73 odsto, ali da je to rezultat rasta BDP-a i inflacija.
"Nivo javnog duga je među najvećim u regionu", rekao je Lakićević. Pohvalio je visoku naplatu poreza na dodatnu vrijednost kao i naplatu od akciza i pored toga što se država odrekla dijela naplate akciza na gorivo. Naveo je da su prihodi od naplate na dohodak fizičkog lica i obaveznog siguranja opali zbog nove poreske politike.
Politička nestabilnost rizik za ekonomski rast
Osim rasta BDP-a od 6,9 odsto za ovu godinu iz SB projektuju da će on sljedeće godine iznositi 3,4 odsto, a 2024. godine 3,1 odsto.
Iz SB kao glavne domaće rizike navode političku nestabilnost, što uslovljava odlaganje neophodnih reformi. Uz to, među rizicima se navode i pritisci na potrošnju usljed izbora, kao i trajnija inflacija zbog spirale plata i cijena.ć
Glavni spoljni rizici su rat u Ukrajini koji dodatno ometaju trgovinu i investicije i podstiču dalje geopolitičke tenzije.
Lakićević je naveo da Crna Gora mora ubrzati strukturne reforme kako bi prkosila sve većim spoljnim izazovima.
"Na kratkoročnom planu treba pažjivo odmjeriti troškove i koristi od bilo kakvih novih obaveza potrošnje, uz davanje prioriteta ciljanoj i vremeski ograničenoj podršci ugroženima i ojačati naplatu i poboljšati poresku disciplinu".
Na srednjoročnom planum kako su istakli iz SB, je potrebno ukloniti barijere koje ometaju tržišta da nagrađuju produktivne firme, te bolje iskorišćavanje trgovine za održivi rast produktivnosti...
Bonus video:
