Agrobudžet za narednu godinu biće značajno veći, inovativan i uz jačanje mjera ruralnog razvoja, naveli su “Vijestima” iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na pitanje da li je počela priprema ovog dokumenta, da li će budžet za poljoprivredu biti izdašniji i koje se mjere mogu očekivati.
Agrobudžet za ovu godinu iznosi 51 milion eura.
”Ministarstvo poljoprivrede u kontinuitetu prati dešavanja u crnogorskom agraru i u tom pravcu smo tokom godine krenuli u planiranje i pripremu novog agrobudžeta, uzimajući u obzir sva dešavanja u poljoprivredi i potrebe naših proizvođača. Očekujemo da će značaj poljoprivrede biti prepoznat i da će iznos novog budžeta biti značajno veći. Mjere za iduću godinu će biti kreirane u skladu sa Novom strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja i Novom zajedničkom poljoprivrednom politikom, a prije svega uzimajući u obzir domaći agrar. Novi agrobudžet će biti inovativan, sa posebnim iskorakom u politici direktnih plaćanja, uz nastavak realizacije i jačanje mjera ruralnog razvoja. Poljoprivrednici će imati na raspolaganju i sredstva iz IPARD III programa, tako da očekujemo da će sveukupna izdvajanja biti značajno uvećana”, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.
Oni su kazali da je sada u Registar poljoprivrednih gazdinstava upisan 17.661 proizvođač, dok je prošle godine, zaključno sa 31. decembrom bio upisan 15.481 poljoprivredni proizvođač, odnosno da se njihov broj povećao za preko dvije hiljade.
”Ovogodišnji agrobudžet biće realizovan u najvećoj mjeri. Poljoprivredni proizvođači su iskazali veliko interesovanje, kako u okviru direktnih plaćanja u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, tako i u pogledu mjera ruralnog razvoja i podrške investicijama na gazdinstvima. Prema dinamici realizacije isplata, najveći dio mjera se isplaćuje u zadnjem kvartalu godine, nakon čega ćemo imati precizne podatke o ukupnim procentima”, odgovorili su iz Ministarstva na pitanje o stepenu realizacije ovogodišnjeg budžeta za poljoprivredu.
Iz ovog resora kojeg vodi ministar Vladimir Joković, najavili su da će naredne godine imati podatke o hiljadama hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje će pod povoljnim uslovima davati u zakup poljoprivrednim proizvođačima.
”Uprava za katastar nam je dostavila katastarske podatke sa poljoprivrednim zemljištem u državnoj svojini, bilo da njime raspolažu opštine ili Vlada. U toku je faza u kojoj se vrši identifikacija zemljišta, zbog nepoklapanja stanja na terenu sa onim što je upisano u katastru, nakon čega ćemo imati potpunu sliku, šta imamo od poljoprivrednog zemljišta, odnosno upotrebljive prostorne podatke kako bi smo dalje mogli da ih dajemo na korišćenje kroz zakup ili druge modele”, naveli su iz Ministarstva na pitanje “Vijesti” dokle se stiglo sa popisom državnog poljoprivrednog zemljišta.
”U ovom trenutku je iskorišćenost poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na jako niskom nivou. Očekujemo da ćemo nakon što dobijemo ukupne podatke, već od naredne godine imati na raspolaganju na hiljade hektara koji će biti dati u zakup poljoprivrednim proizvođačima. Plan je da zemljište bude ustupljeno po najpovoljnijim kriterijumima. Na taj način ćemo povećati broj obradivih površina, posebno u biljnoj proizvodnji čime bi u značajnoj mjeri povećali proizvodnju hrane, značajno smanjili zavisnost od uvoza i umanjili troškove inputa u stočarskoj proizvodnji”, naveli su iz Ministarstva.
Otkupljeno više od šest hiljada jagnjadi
Iz Ministarstva su na pitanje “Vijesti” kazali da je do sada iz tržišnih viškova pomognut otkup preko šest hiljada jagnjadi.
”Ministarstvo je 3. oktobra raspisalo javni poziv za pomoć u skladištenju i povlačenju sa tržišta viškova jagnjadi prema privrednim subjektima koji posjeduju adekvatne prostore za skladištenje, a lista privrednih subjekata koji mogu vršiti povlačenje i skladištenje viškova jagnjadi objavljena je 10. oktobra, što je ujedno i početak povlačenja jagnjadi sa tržišta. Prema izvještajima privrednih subjekata koji povlače sa tržišta i skladište jagnjad, obaviješteni smo da je do sada povučeno preko 6.000 jagnjadi koja su plasirana dalje na tržište, a najviše u saradnji sa sindikalnim organizacijama. U vezi sa daljom distribucijom jagnjadi i mogućom saradnjom sa Udruženjem penzionera, preduzeća koja vrše povlačenje i skladištenje viškova jagnjadi će dalju realizaciju dogovarati sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Fondom PIO”, naveli su iz Ministarstva.
Bonus video:
