Predlogom budžeta za narednu godinu za redovan rad parlamentarnih partija planirano je bezmalo sedam miliona eura, u odnosu na 5,5 miliona, koliko je na raspolaganju ove godine, dok je istovremeno izdatak za materijalnu pomoć porodicama umanjen za dva i po miliona eura u odnosu na početni budžet za ovu godinu, pa će on u sljedećoj godini iznositi svega 10 miliona eura.
Tonje saopštila NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP).
Kako navode time se nastavlja dugogodišnja praksa neopravdanog i prekomjernog finansiranja parlamentarnih političkih subjekata, koje je odavno potrebno zakonski drugačije urediti.
"A, ne da im iz državne i lokalnih kasa godišnje 'kaplju' milioni eura. Taj novac je korisnije usmjeriti za pomoć onima kojima je potreban ili infrastrukturnu gradnju države, gdje su bolnice iz vremena socijalizma, putevi loši, nema potrebnih domova za stare, centara za djecu i odrasle sa posebnim potrebama...", kažu iz Akcije za socijalnu pravdu.
Dodaju da je tokom protekle decenije, a uključujući i ovu godinu, za redovan rad parlamentarnih partija iz državne kase svih građana izdvojeno nevjerovatnih preko 43 miliona eura.
"Ova cifra uključuje posljednjih godina i novac za rad ženskih organizacija u političkim subjektima u državnoj Skupštini", piše u saopštenju.
Dodatan novac za rad političkih subjekata, kako navode, izdvaja se na lokalnim nivoima.
"Prema zakonskim rješenjima, troškovi redovnog rada političkih subjekata odnose se na zarade zaposlenih i angažovanje stručnjaka i saradnika, poreze i doprinose, administrativne i kancelarijske troškove, uključujući troškove zakupa prostorija za rad i režijske troškove. To su i troškovi prevoza, organizacije sastanaka i događaja, promocije rada i ciljeva političkih subjekata između izbora, međunarodnih aktivnosti, organizovanja obuka za članove i aktiviste partija, istraživanja javnog mnjenja, nabavke i održavanja opreme, provizije banaka i slično", ocijenili su iz ove NVO.
Takođe, kako kažu, zakonski je definisano da se za finansiranje redovnog rada političkih partija u Skupštini Crne Gore mora godišnje izdvojiti 0,5 odsto od iznosa tekućeg budžeta, pa svaki rast planiranih ukupnih tekućih izdataka prati rast izdvajanja novca za rad političkih subjekata.
"Proizilazi da su donosioci odluka 'debelo' razmišljali o izvorima prihoda za svoje partije, što je, uz ostalo, u praksi rezultiralo da baviti se politikom postane maltene unosan biznis u zemlji i one su postale ozbiljni 'poslodavci'. Uz obezbijeđeno finansiranje partija (koje pređu cenzuse) iz kase svih građana, postoji i niz dodatnih privilegija za partijske i državne funkcije – visoke zarade, naknade po raznim osnovama, dnevnice u zemlji i inostranstvu, plaćeni telefoni, gorivo, u velikom broju slučajeva službeno auto, ranije povoljni stanovi ili krediti, u starosti povlašćena penzija...dok je posebna stvar mogućnost političkog uticaja kroz davanje prostora za zapoljšavanja podobnog kadra u javnoj administraciji", istakli su iz ASP.
S druge strane, kako su naveli, upravo je u crnogorskom parlamentu svih davnijih, ali i bližih godina, pokazana zapanjujuća spremnost za donošenjem raznih zakona za privilegovane, a suprotno javnom interesu, ili onih propisa kojima se direktno krši Ustav ove zemlje, ili neodlučivanja o bitnim pitanjima, što je vodilo blokadi nekih ključnih institucija sistema...
"I dok se zemlja trenutno, dominantno zbog raznih usko partijskih interesa parlamentarnih grupa, suočava sa najvećom institucionalnom i pravnom krizom ikada, manjinska vlada, koja je bez političkog legitimiteta (ne proizilazi iz izborne volje građana), nudi predlog budžeta za narednu godinu, u kojoj se izdatak za materijalne pomoći porodicama sa početnog iznosa iz budžeta za ovu godinu (bez rebalansa) smanjuje za dva i po miliona eura i iznosiće 10 miliona", dodaju.
Istakli su da se radi o osnovnom socijalnom pravu.
"Odnosno takozvanom materijalnom obezbjeđenju porodice, kojim se suštinski pruža stvarna podrška onima koji nemaju nikakvih primanja, dok je niz drugih prava, koje izvršna vlast određuje kao socijalna, nešto drugačije socijalne prirode i ne znači stvarnu socijalnu ugroženost, a poput recimo dječjih dodataka, naknada za majke, otpremnina, boračkih primanja, tuđe njege i pomoći... Poslanici u parlamentu, za razliku od empatije prema stranačkim prihodima, do sada nijesu demonstrirali spremnost za zakonskim izmjenama, koje će materijalno ugroženim porodicama donijeti značajniju novčanu podršku, a ne život u golom siromaštvu", zaključuju u saopštenju.
Bonus video:
