Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) će od Elektroprivrede (EPCG) kupovati struju za pokrivanje tehničkih gubitaka po istim cijenama po kojima taj trošak nadoknađuje od potrošača.
Termoelektrani Pljevlja se produžava pravo na rad do okončanja pregovora Vlade sa Energetskom zajednicom i Evropskom komisijom i postupka pred Sekretarijatom energetske zajednice.
To je predloženo kroz izmjene zakona o energetici i zakona o industrijskim emisijama, koje je Skupštini dostavio klub poslanika “Mir je naša nacija”.
CEDIS sada mora da od EPCG kupuje struju po cijenama koje zavise od formule sa berze u Mađarskoj, odnosno po 116 eura za megavat sat (MWh) a da je prodaje po regulatornoj dozvoljenoj cijeni od 52 eura. Zbog ovoga CEDIS, kako su ranije saopštili iz kompanije, ima godišnje gubitke od preko deset miliona eura, a da tu struju kupuje po cijenama po kojima je i prodaje od ostalog regulatorno dozvoljenog prihoda imao bi profit od preko šest miliona eura.
Izmjenama zakona se sada predviđa da se u slučaju ekstremnog rasta cijena električne energije na tržištu, posebno utvrđuju cijene za pokrivanje odobrenih tehničkih gubitaka mrežnim operatorima.
To znači da bi u slučaju cjenovnog poremećaja na tržištu, što se dešava već godinu i po, važio član zakona koji predviđa da “Vlada može propisati obavezu pružanja javne usluge za subjekte za električnu energiju i gas pod drugačijim uslovima od tržišnih, u ostvarivanju javnog interesa, a kada se javni interes ne može ostvariti na tržišnim principima”.
Ako se usvoji ova izmjena zakona, to bi uticalo da EPCG ne zarađuje na prodaji struje svojoj firmi CEDIS, a CEDIS bi imao šansu da iz redovnog poslovanja ima profit i ostvaruje svoju ulogu od javnog interesa. Time bi novac ostao unutar iste poslovne grupe, ali bi CEDIS bio spasen gubitaka i rizika da postane nelikvidna kompanija.
Prema sadašnjem zakonu o industrijskim emisijama, Termoelektrana Pljevlja bi morala prestati sa radom do kraja 2023. godine, jer u proteklih deset godina nije riješeno usklađivanje njenog rada sa propisima EU. Njena rekonstrukcija, koja će da riješi tek dio problema sa emisijom štetnih gasova, je počela tek u aprilu ove godine.
Skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje juče je podržao predlog izmjena pomenutog zakona.
Poslanik Demokrata i jedan od predlagača Danilo Šaranović kazao je da predlog izmjena predstavlja državni interes, jer je suština da se stvore preduslovi kojima se omoguća nastavak rada TE Pljevlja.
”Postojećim zakonom odobren je rad TE Pljevlja na 20 hiljada radnih sati, a najkasnije do kraja 2023. godine, što je u okolnostima globalne energetske krize potpuno nerealno. Ako bi se postupilo po važećem zakonu energetski sektor i samim tim privredni sektor bi bio ugrožen jer je TE Pljevlja jedini stabilni proizvođač električne energije sa nivoom učešća od 90 odsto tokom ljetnjih mjeseci, a godišnje 40 do 50 odsto”, rekao je Šaranović.
On je naglasio i da integrisana dozvola za rad TE ističe za tri mjeseca, te da Agencija za zaštitu životne sredine ne bi mogla donijeti rješenje o produžetku ove dozvole ako se ne usvoje predložene izmjene zakona.
Njemačka tražila gašenje TE Pljevlja, pa otvorila svojih 16
Poslanik Demokratskog fronta Dejan Đurović kazao je da će poslanici te partije podržati predlog izmjena zakona i naveo da je Evropska energetska zajednica prihvatila nacrt plana Crne Gore za energetsku efikasnost.
”Nacrt plana je imao poteškoća da uđe u proceduru jer je Njemačka insistirala da u rekordnom roku, do 2025. ili eventualno do 2030. godine ugasi TE Pljevlja. Nakon energetske krize koja je nastala u svijetu, svjedoci smo da je Njemačka otvorila 16 novih TE, pa rad TE Pljevlja u ovom slučaju nije više pod znakom pitanja”, naveo je Đurović.
On je podsjetio da je Evropska energetska zajednica davala određenu kvotu Crnoj Gori da emituje emisiju ugljen-dioksida (CO2), te da je do 2021. godine kompanija Uniprom dobijala kvotu koja je tri puta veća od one koju je dobio Rudnik uglja Pljevlja.
”Pošto oni nisu proizvođači, prodavali su tu svoju kvotu Rudniku uglja za koju su dobijali nenormalnu količinu novca. Jedne godine je to bilo oko osam miliona eura, a kasnije mnogo više. Tako smo dolazili do direktnog namještenja novca Unipromu, koji zapravo nije bio proizvođač jer Aluminijski kombinat odavno ne radi. Nadamo se da ćemo predloženim zakonom izaći iz ove priče i nećemo omogućivati privatnim licima da prodaju svoju kvotu jedinom proizvođaču električne energije”, naveo je Đurović.
Bonus video:
