Evropska komsija (EK) je preporučila Vladi da Nacrt zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću još jednom preispita, da o tome uradi javne konsultacije i konsultacije sa pravosuđem prije konačne verzije.
Briselska administracija, iako pozdravlja napore Crne Gore da poboljša rezultate u oduzimanju imovine koja je stečena kriminalnim radnjama, zabrinuta je u vezi rješenja koja je Vlada predložila jer je ekspertska procjena pokazala da postoje rizici i izazovi kada je riječ o primjeni ovog važnog zakonskog akta ako bi se on usvojio u sadašnjem obliku.
To je naveo šef odjeljenja za Crnu Goru i Srbiju Majkl Miler u pismu koje je uputio ambasadoru Crne Gore u Briselu Petru Markoviću 9. decembra. Pismo je upućeno i ambasarodki EU u Crnoj Gori Oani Kristini Popi. “Vijesti” imaju uvid u pismo.
Miler je naveo da pozdravljaju trajnu dobru praksu Crne Gore da konsultuje EK za nacrte zakona iz oblasti vladavine prava i kako je navedeno u godišnjem izvještaju rezultati Crne Gore u vezi oduzimanju imovine stečene kriminalnim djelima treba poboljšati u cilju postizanja efikasnijeg krivičnog odgovora na korupciju i organizovani kriminal.
On je kazao da prenosi ocenu EU o Nacrtu zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i da nju čine tri komplementarne analize stručnjaka država članica EU i službi EK koje su razmatrale različite aspekte Nacrt zakona i to ocjenu pravne dosljednosti nacrta zakona, komplementarnu procenu o usklađenosti sa pravnim tekovinama EU i očekivanu efikasnost budućeg zakona.
“Kao što znate, EU pokriva proširenu konfiskaciju, konfiskaciju zasnovanu na vrijednosti i oduzimanje treće strane. Po ovim elementima, Crna Gora mora da se uskladi sa standardima EU i definicijama EU. Što se tiče konfiskacije bez osude, ovo još uvjek nije dio pravnih tekovina EU, a države članice EU su se opredijelile za različite modele, u zavisnosti od svojih potreba i pravnih tradicija. Hibridni režim građanskog i krivičnog postupka nije neophodno problematičan, ali bi trebalo da ima sve proceduralne garancije navedene u jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava i uzeti u obzir očekivanu efikasnost zakona u specifičnom crnogorskom kontekstu. U tom smislu, ekspertska procjena ukazuje na ozbiljne rizike i izazove tokom faze implementacije, ukoliko se zakon usvoji u sadašnjem obliku”, navodi se u pismu.
Miler je naglasio potrebu da se unapredi proces internih konsultacija ključnih djelova zakona, prije formalnih konsultacija sa EK, te da je ključno da država iscrpi sve korake uključujući javne konsultacije i konsultacije sa predstavnicima pravosuđa prije nego podijeli sa EK konačan nacrt , a sve to da bi se obezbijedila njegova efikasna primjena.
Dalje se navodi da je preporuka EK da se preispita zakon da bi se riješili problemi na koje je Brisel ukazao u komentarima i da se to uradi kroz inkluzivni proces konsultacija.
“Ostajemo vam na raspolaganju da što prije organizujemo sastanak sa ekspertima EU koji su razmatrali nacrt zakona i predstavnici EK, da predstavimo i detaljno razmotrimo ovu procenu. Svjesni smo važnosti ovog zakona za Crnu Goru i u potpunosti podržavamo vašu nameru da se značajno poboljšaju rezultati u oblasti konfiskacije imovine. Za ovo je ključno imati robustan, dosledan i efikasan pravni alat koji će služiti ovoj svrsi”, zaključuje se u pismu.
Bonus video:
