Uvećavanje dnevnica za rad nedjeljom, za dvokratno radno vrijeme i pripravnost na poslu za većinu zaposlenih izuzev nekoliko djelatnosti, kao i drugačiji obračun minimalne zarade gdje se neto iznos od 450 eura koristi kao osnovica na koju se dodaju svi dodaci zarade, su najznačajnije novina u Opštem kolektivnom ugovoru (OKU) kojeg je juče usvojila i Vlada, nakon što su prethodno taj tekst usaglasile i usvojile reprezentativne organizacije sindikata i poslodavaca.
Vlada i socijalni partneri će novi OKU potpisati u ponedjeljak, kako bi stupio na snagu 1. januara naredne godine.
Bliže EU normama
Sadašnji OKU je usvojen 2014. godine i sa dijelom normi je bio zastario i u suprotnosti sa standardima Evropske unije zbog čega je morao biti usvojen novi kako bi Crna Gora ispunjavala obaveze i pretpristupnih pregovora sa EU.
Novi OKU će važiti naredne tri godine, a očekivani efekti su poboljšavanje standarda zaposlenih. OKU je bitan za zaposlene u djelatnostima koje nemaju zaključene granske kolektivne ugovore ili koji nemaju pojedinačne ugovore kod poslodavca, i predviđa minimum prava za zaposlene ali i obaveze zaposlenog prema poslodavcu.
Evropski ciljevi koji se žele postići novim OKU su veća zaštita radnika od rada na crno, ograničavanje prekovremenog rada, uvećavanje dnevnica za rad neradnim danima, uvođenje novih oblika rada u radno pravo, pravična mobilnost radne snage i olakšavanje poslodavcima raskida ugovora o radu.
Novine su i da se OKU prvi put primjenjuje i na zaposlene strance koji rade na teritoriji Crne Gore, kao i na preduzetnike.
Dnevnica nedjeljom uvećana 80% uz izuzetke
Dnevnica za rad nedjeljom uvećava se za 80 odsto, a zbog prirode rada pojedinih djelatnosti čije poslovanje zahtijeva rad nedjeljom propisani su izuzeci za one zaposlene koji rade u turnusima, kao i zaposlene koje rade u hotelijerstvu i javnom prevozu putnika. Član o uvećanju dnevnica nedjeljom neće se primjenjivati na zaposlene u oblasti medija narednih šest mjeseci, a u tom periodu poslodavaci iz medija i sindikat će voditi pregovore o zaključivanju granskog kolektivnog ugovora za tu oblast.
”Navedeno je propisano posebno iz razloga što je nedjelja shodno odredbama Zakona o radu neradan dan, a da poslodavac koji ne može da obezbijedi zaposlenom taj dan kao neradan dužan je da mu obezbijedi drugi dan u sedmici. Imajući u vidu socijalni značaj kao i potrebe zaposlenih, kroz socijalni dijalog uređeno je pitanje uvećanja zarade za rad nedjeljom”, navedeno je u obrazloženju.
Dvokratni rad se uvećava za najmanje 10% po času. Prvi put se definiše i pripravnost za posao, dan ili period kada poslodavac može pozvati radnika na posao, koja se uvećava za deset odsto cijene časa u redovnoj zaradi.
”Pripravnost će se propisivati aktom poslodavca, odnosno aktom Vlade za zaposlene u javnom sektoru, s tim što je trajanje ograničeno na 10 dana u mjesecu”, navedeno je u obrazloženju.
Ograničen prekovremeni rad
Prekovremeni rad se ograničava na 250 časova na godišnjem nivou, što je prosječno 21 prekovremeni sat mjesečno ili jedan sat po radnom danu. Zarada za pripravnika smanjena je sa 80 na 70 odsto zarade iz odgovarajuće grupe poslova.
Definisano je i da se zarada zaposlenog isplaćuju najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Povećani koeficijenti, jer su stari ispod minimalca
Novim OKU značajno se povećavaju koeficijenti za obračun zarada, međutim oni se u praksi primjenjuju kod malog broja zaposlenih koji nemaju granske ili pojedinačke kolektivne ugovore i predstavljaju minimum za obračun zarada.
Nakon povećavanja minimalne zarade na 450 eura, od početka ove godine, većina zarada po dosadašnjim koeficijentima je bila ispod tog minimuma. Dosadašnji koeficijenti iznosili su od 1,03 do 4,12.
”Imajući u vidu izmjene finansijskih propisa, kao i primjene mjera nove poreske politike u odnosu na obračun zarada, koeficijenti utvrđeni OKU su povećani, u rasponu od 3,30 do sedam”, navedeno je u obrazloženju.
Da bi se dobila startna zarada vvi koeficijenti se množe sa obračunskom vrijednošću koja sada iznosi 90 eura, a nova treba da se utvrdi do kraja godine.
Novina za obračun minimalne zarade
Posebna novina je da naknade zarada (prekovremeni rad, noćni rad, dežurstva, rad praznicima i nedjeljom, dvokratni rad...) ne ulaze u obračun minimalne zarade, već se na istu obračunavaju.
Kako je objašnjeno, to je definisano kako bi se spriječila diskriminacija onih zaposlenih koji su radili noću, za vrijeme praznika, a primali bi istu zaradu kao oni zaposleni koji nijesu, a to je iznos minimalne zarade zagarantovan Zakonom o radu od 450 eura.
”U slučaju kad je zaposleni ispunio uslove za uvećanje zarade po više osnova iz ovog člana, procenti povećanja se sabiraju”, navedeno je u OKU.
Nema više disciplinskog postupka
Iz novog OKU izbačeni su članovi koji su se odnosili na disciplinski postupak, ostale su samo norme koje, kao i ranije, definišu lakše i teže povrede radne obaveze.
Čak 13 članova dosadašnjeg OKU predviđali su komplikovanu proceduru vođenja disciplinskog postupka, odnosno utvrđivanja da li je i koju radnu obavezu povrijedio zaposleni. Odluka disciplinskog organa bila bi konačna, a radnik je mogao pokrenuti naknadno sudski postupak za njeno obaranje.
Sada se koristi samo zakonska osnova da poslodavac utvrđuje kršenje povrede radne obaveze i izriče kaznu ili otkaz, a radnik može pokrenuti naknadni sudski postupak.
Ukidanje disciplinskog postupka bila je jedna od najznačajnijih stavki koju su proteklih godina tražili poslodavci.
Bonus video:
