Vlada je ocijenila da predlozi izmjena i dopuna zakona o energetici i industrijskim emisijama kojima bi se Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) omogućila jeftinija struja, a Termoelektrani duži rad u načelu predstavljaju dobra rješenja, ali da njihovu primjenu treba odložiti da bi se u donošenje tih rješenja uključilo više relevantnih subjekata. Poslanici su sinoć usvojili ova dva akta.
Klub poslanika “Mir je naša nacija” predložio je izmjene i dopune zakona o energetici po kome bi CEDIS od Elektroprivrede (EPCG) kupovao struju za pokrivanje tehničkih gubitaka po istim cijenama po kojima taj trošak nadoknađuje od potrošača, a odluku o tome bi donosila Vlada.
Termoelektrani Pljevlja se produžava pravo na rad do okončanja pregovora Vlade sa Energetskom zajednicom (EZ) i Evropskom komisijom i postupka pred Sekretarijatom energetske zajednice.
CEDIS sada mora da od EPCG kupuje struju po cijenama koje zavise od formule sa berze u Mađarskoj, odnosno po 116 eura za megavat-sat (MWh) a da je prodaje po regulatornoj dozvoljenoj cijeni od 52 eura. Zbog toga CEDIS, kako su ranije saopštili iz kompanije, ima godišnje gubitke od preko deset miliona eura, a da tu struju kupuje po cijenama po kojima je i prodaje od ostalog regulatorno dozvoljenog prihoda imao bi profit od preko šest miliona eura.
Izmjenama zakona se sada predviđa da se u slučaju ekstremnog rasta cijena električne energije na tržištu, posebno utvrđuju cijene za pokrivanje odobrenih tehničkih gubitaka mrežnim operaterima.
U mišljenju Vlade na izmjene i dopune Zakona o energetici, između ostalog je navedeno da je iz dostavljenog predloga nejasno ko će predložiti tu cijenu i po kojoj metodologiji budući da nijesu propisani nikakvi ni kriterijumi ni uslovi za njeno utvrđivanje.
“Dalje, ako se budu nadoknađivala sredstva proizvođačima zbog uvođenja ovog ograničenja iz budžeta potpuno je razumljivo da za dostavljeni predlog treba tražiti mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije (AZK). Ako se to ne prihvati potrebno je dopuniti sa odredbom koja će propisivati da se odluka Vlade donosi uz prethodno pribavljeno mišljenje AZK. Takođe, ako se obavežu svi proizvođači (uključujući EPCG i sve povlašćene proizvođače koji izađu iz sistema podsticaja u narednom periodu) da daju operaterima sistema energiju za pokrivanje gubitaka, skrećemo pažnju da ne postoji metodologija koja propisuje koliku količinu energije i na koji način su proizvođači dužni da istu obezbijede operaterima sistema”, piše u mišljenju Vlade.
Dalje se navodi i da dostavljenim predlogom koji se odnosi na ekstreman rast cijena nejasno što znači ekstremno visoka cijena i u odnosu na koju referentnu vrijednost se ova formulacija odnosi.
”Nakon što bi se ova izmjena donijela to bi značilo u odnosu na polaznu vrijednost kad je izmjena urađena i ista ne bi mogla biti primjenjiva u odnosu na cijenu iz nekog ranijeg perioda. Uvođenjem predložene norme bi se uvela obaveza i povlašćenim proizvođačima koji izađu na tržište da prodaju električnu energiju za pokrivanje gubitaka. Iz dostavljenog predloga se ne može vidjeti da li su sagledani uticaji koji mogu nastati ako su ti proizvođači već ugovorili prodaju cjelokupne svoje energije”, konstatovano je u mišljenju Vlade.
Rampa Sekretarijat EZ
Prema sadašnjem zakonu o industrijskim emisijama, Termoelektrana Pljevlja bi morala prestati sa radom do kraja 2023. godine, jer u proteklih deset godina nije riješeno usklađivanje njenog rada sa propisima EU. Njena rekonstrukcija, koja će da riješi tek dio problema sa emisijom štetnih gasova, je počela tek u aprilu ove godine.
Vlada u mišljenju na izmjene i dopune ovog zakona je navela da je Sekretarijat Energetske zajednice (EZ) 20. aprila 2021. godine uputio uvodno pismo i time pokrenuo postupak za rješavanje sporova protiv Crne Gore, zbog nepoštovanja Ugovora o osnivanju EZ.
”U postupku koji se vodi pred Sekretarijatom država Crna Gora je strana u postupku iz kojih razloga postoji potreba da se rješavanje pitanja koje bi uticalo na tok postupka rješava kroz dogovor i saradnju svih relevantnih subjekata.
Imajući u vidu obavezu usklađivanja s politikom EU, te da navedena izmjena otvara pitanje poštovanja već utvrđenih ograničenja, Ministarstvo kapitalnih investicija se obratilo Sekretarijatu po ovom pitanju i zatražilo mišljenje na izmjene i dopune zakona. Sekretarijat je dostavio mišljenje u kojem je istaknuto da ne može podržati ovu izmjenu odredbi zakona o industrijskim emisijama”, piše, između ostalog, u mišljenju Vlade.
Bonus video:
