Zbog političke krize ili nedovoljne upućenosti nije se sa dovoljnom ozbiljnošću prišlo izradi novog Prostornog plana Crne Gore (PPCG), dokumenta kojim se određuje strategija razvoja države i njeni pravci, a nakon konsultativnog saslušanja o ovom dokumentu koje je planirano u petak, vidjećemo gdje smo u ovom trenutku kada je u pitanju njegova izrada i da li treba odlučiti o produženju roka.
Ovo je za “Vijesti” kazao poslanik Demokratskog fronta (DF) Dejan Đurović, na čiju je incijativu skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje zakazao konsultativno saslušanje na temu “Stanje u oblasti prostornog planiranja - priprema PPCG”.
Koncept novog PPCG dobio je u decembru pozitivno mišljenje Savjeta za reviziju i do 6. februara je dostupan javnosti za predloge i sugestije.
Važeći PPCG istekao je krajem 2020. godine. Osnovnim tekstom Odluke o izradi ovog dokumenta predviđeno je da se uradi u roku od godinu od imenovanja rukovodioca plana, a taj rok je istekao 6. avgusta 2021. godine. Posao nije završen, pa je rok za izradu nekoliko puta produžavan, a posljednjom Vladinom izmjenom iz decembra, krajnji rok za izradu je definisan za 1. oktobar ove godine. Đurović smatra da je gotovo sigurno potrebno produžiti taj rok.
Odbor je na saslušanje pozvao ministarku prostornog planiranja Anu Novaković Đurović, ministre kapitalnih investicija, finansija, ekonomskog razvoja i poljoprivrede Ervina Ibrahimović, Aleksandra Damjanovića, Gorana Đurovića i Vladimir Joković. Poziv je upućen i direktoru JP za upravljanje morskim dobro Mladenu Mikijelju, predsjedniku Odbora direktora Elektroprivrede Milutinu Đukanoviću, rukovoditeljki izrade PPCG Svetlani Jovanović i predsjedniku Savjeta za reviziju planskih dokumenata Svetislavu Popoviću.
”U toku je izrada PPCG koji je poslije Ustava najvažniji dokument u našoj državi. PPCG strateški i planski opredjeljuje aktivnosti do 2040. godine. Gotovo sam siguran da se zbog političke krize ili nedovoljno upućenosti nije sa dovoljnom ozbiljnošću prišlo izradi ovako važnog dokumenta. Zapravo ovim planom se određuje strategija razvoja Crne Gore i njeni pravci, ne samo u privredi nego se trasira i budućnost zemlje”, obrazloženje je Đurovića za ovo saslušanje, dodajući da je prije izrade plana bilo neophodno uraditi i popis stanovništva kao parameter ciljnog razvoja jer se kvalitetnim planom fokusira razvoj i u onim predjelima sa negativnim natalitetom.
Đurović je saopštio da je poziv za saslušanje uputio ministarstvima kako bi se uporedile strategije iz njihove nadležnosti, odnosno da se provjeri kako su uskladili i sproveli sektorske politike.
”Gotovo sam siguran da nije urađeno onako kako PPCG to zaslužuje. Ali bih bio srećan da me demantuju. Biće interesantno vidjeti kako su to uradile druge institucije ‘Morsko dobro’, ‘Nacionalni parkovi’ i kako su oni u sklopu svojih nadležnosti dostavili svoje podatke i viziju razvoja resornom ministarstvu”, kazao je Đurović.
On je istakao da kada je u pitanju donošenje PPCG, prošli je kasnio osam godina, a ovaj već kasni dvije, te da se mora imati u vidu da je trebalo već od 2019. preuzeti sve radnje da bi se usvojio 2020. godine.
”DPS je uvijek koristio plansku dokumentaciju kao uslovljavanje i pritisak na građane što je bio i ovog puta slučaj. Tako da ne želim da aboliram slabu efikasnost prošlog ministra i nosioce izrade plana, ali se ovo mora imati u vidu. Sam nosilac projekta je više puta biran od strane raznih Vlada i ministarstava, što vjerovatno predstavlja nonsens u projektovanju”, smatra Đurović.
On je istakao da PPCG treba jasno pokazati koji dio države je predviđen za razvijanje poljoprivrednog segmenta, koji dio će biti nosilac obnovljivog izvora energije (solarne elektrane), koje saobraćajne trase će biti u fokusu gradnje, kao i da se mora implementirati Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine.
Prije nacrta PPCG donijeti četiri nova zakona
Đurović smatra i da je neophodno prije priprema Nacrta PPCG postojeći Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata zamijeniti sa četiri nova, a koji će se zasebno odnositi na planiranje prostora, izgradnju i legalizaciju objekata, te inženjersku komoru.
On je ocijenio da je trenutni zakon predstavljao jedno od najlošijih rješenja koje je donijela Skupština, te da je obilovalo nejasnoćama i kontradiktornostima.
”Zato je jedan od načina sanacije tog zakona bio da se iz njega iznjedre četiri zakona. Jedna od novina bi trebalo biti i formiranje Direktorata koji bi se bavio procesom legalizacije, šteta i posljedica koje su nastale važećim zakonima o planiranju prostora i izgradnji objekata. Uz to, ukidaju se odluke kojim se oslobađaju naplate komunalija kondo i hoteli sa četiri i pet zvjezdica. Potrebno je formirati Agenciju za pripremu prostorno-planske dokumentacije koja bi koordinisala rad agencija na lokalnom nivou”, naveo je Đurović.
Bonus video:
