Skupštinski Odbor za ekonomiju podržao je danas predloge izmjena seta od šest finansijskih zakona o akcizama, o porezu na promet nepokretnosti, o sprječavanju nelegalnog poslovanja, o porezu na dobit pravnih lica, o igrama na sreću i o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, o kojima će Skupština raspravljati 28. februara.
Na sjednici je najavljeno da će biti amandmana, kao i da su primjedbe, najviše na hitnost usvajanja zakona i zbog toga što nije bilo javne rasprave, odboru poslale Privredna komora Crne Gore i Američka privredna komora u Crnoj Gori. Udruženje priređivača igara na sreću Montenegro bet je poslalo svoje primjedbe, a njihove predstavnice su juče učestvovale u raspravi na sjednici odbora.
Predlagač Ministarstvo finansija i poslanici eventualne amandmane mogu predati do ponedjeljka u podne 27. februara.
Ministar Aleksandar Damjanović kazao je da su zakoni predloženi po hitnom postupku zbog obaveze iz pregovora sa Svjetskom bankom i Evropskom unijom, kao i da bi se spriječile zloupotrebe koje su otkrivene i pomoglo opštinskim i državnom budžetu.
Izmjenama zakona o porezu na dobit pravnih lica, kako je pojasnio državni sekretar u Ministarstvu finansija Ilija Vukčević, predviđeno je povećanje poreza na odbitak za preduzeća iz of-šor zona kao i regulisanje takozvanih "transfernih cijena" odnosno transakcija između domaćih firmi i preduzeća iz "poreskih rajeva".
On je kazao da je cilj ovopga predloga da se spriječi izlačenje neoporezivog novca iz Crne Gore i pranje novca, kao i da slične norme postoje u zemljama EU.
Saniraju posljedice od "evrope sad"
Poslanik DF-a Branko Radulović kazao je da se ovaj set zakona predlaže kako bi se sanirale posljedice po državni budžet od "evrope sad", da su mnoge mjere zakasnile i da će podržati svih šest izmjena zakona.
"Ko od biznismena bivšeg režima nije radio ovo. Nedostaje nam finansijska policija kada ona dođe gaće ti se tresu", kazao je Radulović.
Poslanica Demokrata Zdenka Popović kazala je da podržava ove izmjena zakona i da su trebali biti donijeti i ranije.
Predsjednik odbora poslanik DF Dejan Đurović je kazao da je Crna Gora proteklih godina bila raj za poreske utaje i pranje novca i podržao predlog.
Izmjenama zakona o porezu na promet neokretnosti predviđeno je da za nekretnine vrijednosti do 150 hiljada eura ostane poreska stopa od tri odsto, dok za dio iznosa preko te granice važi poreska stopa od pet odsto.
Damjanović je naveo da prema postojećem zakonu 90 odsto ovog poreza ide opštinama a 10 odsto Egalizacionom fondu.
Popović i Đurović najavili su amandmane kako bi se povećao procenat koji ide Egalizacionom fondu, odnosno manje razvijenim opštinama.
Popović je kazala da je uvođenje više stope poreza na luksuzne nekretnine dobro rješenje, jer nije pravedno da istu stopu ima neko ko rješava krov nad glavom i neko ko kupuje cijele zgrade.
Priređivači igara na sreću se žale na visine koncesija
Izmjenama zakona o igrama na sreću predviđeno je uvođenje većih iznosa koncesija za igre na sreću preko interneta i za kazina.
Priređivači kladioničarskih igara na sreću putem interneta fiksni dio koncesije plaćaće kao i do sada 10.000 eura mjesečno, ali im se prvi put uvodi varijabilna koncesija od 10 odsto na razliku između ukupnih uplata i isplata dobitaka.
Kod kazina se umjesto jednokratne naknade od dva miliona eura koja se plaćala prilikom izdavanja koncesije i godišnje od 50.000 eura, koja je utvrđena prije 19 godina i koju je inflacija u međuvremenu obezvrijedila, predlaže uvođenje mjesečne koncesije od 41.666 eura. Ovaj iznos koncesije važiće i za onlajn kazina, odnosno priređivanje igara na automatima putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava.
Đurović je kazao da je povodom ovih izmjena zakona dobio dopis od Udruženje priređivača igara na sreću Montenegro bet koji su dali svoje zamjerke i zatražili prisustvo sjednici odbora, što im je on i omogućio.
Damjanović je kazao da se ove izmjene predlažu po hitnom postupku da bi se ispravili nedostaci sadašnjeg zakona i nedovoljna oporezivanje ovih oblika igara na sreću, kao i da se priprema potpuno novi tekst zakona o kojem će biti organizovana javna rasprava.
Naveo je da je od Montenegro beta u tri dana razlike dobio dva dopisa, prvi u kojem podržavaju izmjene i jedino zamjeravaju zbog povećanja iznosa koncesije za onlajn kazina, dok u drugom u potpunosti kritikuju izmjene.
Predstavnice Montenegro beta Jovana Klisić i Tatjana Šćepanović zamjerile su što se izmjene rade po hitnom postupku i bez konsultacija, dok su podržale povećanje koncesija ali ne u iznosimo od 400 i 500 odsto. Kazale su da postoji veliko sivo tržište igara na sreću, kao i nezakonitog priređivanja igara na sreću, da su nedovoljna četiri inspektora, da se za nelegano priređivanje igara na sreću izriču prekršajne a ne krivične prijave, da su moguća otpuštanja radnika...
Damjanović je kazao da će razmotriti sve primjedbe i da se može razgovarati i o iznosu koncesija, ali da su priređivači ovih igara plaćali minorne koncesije u odnosu na promete.
Poslanik URA Miloš Konatar je kazao da je hitno potrebno proširiti nadležnosti Uprave za igre na sreću i inspkecije, kako bi se riješili problemi na koje ukazuju priređivači.
Za rast cijena krive trgovce
Izmmjenama zakona o akcizama predviđa se vanredno povećanje akciza na duvanske proizvode od 1. jula, kao i uvođenje i povećanje akciza na slatkiše, vode i sokove sa zaslađivačima i na plastiku za jednokratnu uotrebu. Akcize na cigarete biće Cigarete bi poskupile za desetak centi po paklici, kilogram slatkiša za pola eura, a litar sokova i voda sa zaslađivačima za po 10 do 15 centi.
Damjanović je kazao da je ovo jedna od normi koju je tražila Svjetska banka, i da su u skadu sa standardima i direktivama EU, kao i da ne očekuje da će doći do značajnijeg rasta cijena jer trgovci imaju velike marže i zarade na ovim proizvodima.
On je kazao da se predstavnici privrede žale na povećanje ovih akciza, ali da uvoznici i trgovci duvanskih proizvoda ne pominju da im je promet i zarada značajno porasla zbog suzbijanja sivog tržišta.
Poslanik Demokrata Danilo Šaranović kazao da su trgovci imali ekstra profit zbog rasta cijena, kao i da ih nisu smanjivali dok padaju cijene hrane na svjetskim berzama i kada je država smanjivala poreze i akcize.
"Za rast cijena nisu krive mjere države a ni toliko međunarodni odnosi, već isključivo marže trgovaca", kazao je Šaranović.
Đurović je predložio da se organizuje hitna temstska sjednica o rastu cijena, što je prihvaćeno a termin će odrediti na narednoj sjednici 7. marta.
Izmjenama zakona o nelagalnom poslovanju predviđa se zabrana firmama da daju pozajmice ako imaju dugove prema državi za poreze ili prema radnicima.
Izmjenama zakona o fiskalnoj odgovornosti predviđeno je formiranje nezavisnog fiskalnog savjeta koji bi davao mišljenja i ocjene na predloge finansijskih zakona i dokumenata. PO jedan predstavnik birao bi se na predlog predsjednika države, Vlade i Odbora za ekonomiju.
Bonus video:
