Komercijalne banke, njih 11, su prema preliminarnim podacima Centralne banke (CBCG) na kraju decembra prošle godine poslovale sa dobitkom od 85,7 miliona eura, što je za 34 miliona više nego godinu ranije kad su banke imale dobit od 51,7 miliona.
Ovo tržište u 2022. godini obilježio je rast kredita, depozita, aktive, kapitala, sačuvana stabilnost, rast kamatnih stopa na kredite i pad kamatnih stopa na štednju.
Iz CBCG “Vijestima” je zvanično rečeno da je na kraju decembra prošle godine profitabilnost unaprijeđena u odnosu na isti period 2021. godine.
”Najveći doprinos poslovnom rezultatu dao je rast osnovnih prihoda, odnosno rast neto prihoda od kamata, naknada i provizija. Na osnovu dostavljenih izvještaja sve banke su iskazale pozitivan rezultat u poslovanju”, kazali su u CBCG, dodajući da je bankarski sektor u 2022. godini sačuvao stabilnost.
Nekvalitetni krediti i potraživanja banaka (NPL) na kraju 2022. godine su bili 209,1 milion eura i bilježe povećanje od 1,7 miliona eura, odnosno procentualno za 0,82% u odnosu na uporedni godišnji period. NPL čine oni krediti koje banke ne mogu da naplate i sa kojima se kasni u otplati duže od tri mjeseca.
”To nije uticalo na povećanje njihovog učešća u ukupnim kreditima i potraživanjima zbog značajnijeg rasta kreditnog portfolija banaka u odnosu na rast nekvalitetnih kredita. Naime, NPL je na kraju 2022. godine iznosio 5,71%, dok je na kraju 2021. godine ovaj koeficijent iznosio 6,17%, što predstavlja pad od 0,46 procentnih poena. Uzimajući u obzir primjenu nove regulative, odnosno primjenu nove definicije neispunjavanja obaveza, makroekonomski ambijent u kojem banke posluju, uključujući visok stepen neizvjesnosti izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini, kao razvijene i primijenjene mehanizme upravljanja nekvalitetnim izloženostima od strane banaka, CBCG ne očekuje pogoršanje kreditnog portfolija banaka u narednom periodu”, kazali su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Podaci pokazuju da je na kraju decembra 2022. godine prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa na ukupne kredite iznosila 5,92%, dok je u istom periodu prethodne godine bila 5,66%, što predstavlja rast od 0,26 procentnih poena. Pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa (na štednju) na kraju prošle godine je bila 0,26% i u odnosu na isti period prethodne godine bilježi smanjenje od 0,09 procentnih poena kada je iznosila 0,35%.
”S obzirom na globalna kretanja kamatnih stopa, krizu uslovljenu poremećajima na tržištu i povećan stepen rizika za finansijsko poslovanje, očekuje se dalji rast aktivnih kamatnih stopa banaka. Na to ukazuje i značajniji rast ponderisanih aktivnih stopa na novoodobrene kredite banaka. Prosječna nominalna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u decembru prošle godine iznosila je 6,55% i najveća je od 2018. godine. U decembru 2021. godine iznosila je 4,83 %. Takođe, rast kamatnih stopa se očekuje i imajući u vidu najave Evropske centralne banke da dalje povećava referentne kamatne stope sa ciljem obuzdavanje visoke inflacije, u uslovima velike neizvjesnosti, podstaknute i geopolitičkim napetostima”, istakli su iz CBCG.
Kada je u pitanju pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa, CBCG očekuje i njeno povećanje s obzirom da rast aktivnih kamatnih stopa utiče na rast pasivnih kamata u istom smjeru.
”Ključne bilansne pozicije bilježe rast u jednogodišnjem uporednom periodu. Aktiva banaka raste za 20,24%, depoziti za 24,35%, krediti i potraživanja za 8,92% i kapital za 11,94%. Likvidna aktiva banaka je povećana za 41,53%, dok je njeno učešće u ukupnoj aktivi povećano sa 26% na 31% u uporednom periodu. Koeficijent likvidne pokrivenosti (LCR) iznosi visokih 317,69%. Agregatni koeficijent solventnosti banaka iznosi 19,30% i bilježi povećanje od 0,8 procentnih poena u istom periodu. Povraćaj na aktivu (ROA) je povećan sa 0,58% na 1,50%, dok je povraćaj na kapital (ROE) banaka povećan sa 4,61% na 14,44%. Novoodobreni krediti banaka su tokom 2022. godine ostvarili rast u odnosu na 2021. godinu za 31,5%, dok je navedeni rast u odnosu na 2020. godinu iznosio 61,3% i u odnosu na 2019. godinu 18,6%”, saopštili su iz CBCG.
Od kamata, naknada i provizija prihodovano 309,4 miliona eura
Na kraju 2022. godine neto prihodi od kamata na nivou sistema iznose 170,6 miliona eura, i bilježe rast od 15,3% u jednogodišnjem periodu, dok za isti period neto prihodi od naknada i provizija su iznosili 52,3 miliona eura i bilježe rast od 38,4% u posmatranom jednogodišnjem periodu.
”Na kraju 2022. godine, ukupni prihodi od kamata na nivou sistema iznose 191,5 miliona eura, i bilježe rast od 12,4% u jednogodišnjem periodu. U ukupnim prihodima od kamata najveće učešće imaju prihodi od kamata na kredite odobrene građanima i privrednim društvima u privatnom vlasništvu (75%). Ukupni prihodi od naknada i provizija su na 31. 12. 2022. godine iznosili 117,9 miliona eura, i bilježe rast od 34,6% u posmatranom jednogodišnjem periodu. Od ukupnih prihoda od naknada i provizija, najveći dio se odnosi na naknade od platnog prometa (46%) i naknade od kartica i bankomata (34%)”, kazali su iz CBCG.
Bonus video:
