Crna Gora je posebno izložena i podložna klimatskim hazardima kao što su suše, poplave, požari i toplotni talasi, a klimatske projekcije pokazuju da će oni biti sve češći u budućnosti.
To je poručeno sa konferencije “Unapređenje klimatske otpornosti: povezivanje Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan kroz UN Ciljeve održivog razvoja (SDG) i njihove indikatore”, u organizaciji Crnogorske panevropske unije.
Milica Muhadinović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore je, na panelu posvećenom vezi SDG indikatora sa indikatorima Zelene agende za Zapadni Balkan, podsjetila da je Crna Gora bila među prvim članicama UN-a koje su nacionalizovale UN agendu 2030.
“To smo učinili tako što smo izradili Nacionalnu strategiju razvoja 2016, koja je imala svoj akcioni plan sa šest tematskih prioriteta. Svakako treba razgovarati i učiniti nešto po tom pitanju”, kazala je Muhadinović.
Ona smatra da je potrebno sveobuhvatno ažuriranje tog akcionog plana kako bi bio u skladu sa novorazvijenim politikama i sektorskim strategijama.
“Moramo omogućiti ne samo da imamo Nacionalni savjet za održivi razvoj, nego moramo imati te savjete na lokalnom nivou i lokalne akcione planove”, dodala je Muhadinović.
Ona je kazala da Crna Gora treba da osigura odgovarajuće finansiranje za održivi razvoj, ali i da ojača i pojednostavi prikupljanja podataka.
“Crna Gora je posebno izložena i podložna klimatskim hazardima kao što su suše, poplave, požari i toplotni talasi. Klimatske projekcije pokazuju da će se ti hazardi biti sve češći u budućnosti”, rekla je ona.
Muhadinović je rekla da će do kraja 21. vijeka, doći do smanjenja prosječnog godišnjeg protoka vode za 27 odsto.
Kako je Muhadinović dodala, sektor šumarstva je definitivno pogođen klimatskim promjenama, posebno šumskim požarima koji se viđaju gotovo svake godine ne samo u Crnoj Gori, nego u cijelom svijetu, pa čak i u regionu.
“Poljoprivredni sektor posebno je osjetljiv na klimatske promjene jer zavisi od specifičnih temperaturnih uslova i količine kiše koja padne. Sektor ribarstva pod velikim je uticajem porasta temperature vode”, upozorila je Muhadinović.
Andrej Lepavcov iz Panevropske unije u Skoplju kazao je da Sjeverna Makedonija, u domenu održivog razvoja zaštite životne sredine, prati procedure EU.
“I naravno, mi gradimo naše strateške dokumente na tu temu. To će nam definitivno dati stari smjer koji smo imali, a koji nadopunjuje nove strategije za energiju i mobilnost, održivu privredu i očuvanje biološke raznolikosti”, dodao je Lepavcov.
On je naveo da je Ekološka agenda 2030 održivog razvoja jedan od četiri prioriteta u Sjevernoj Makedoniji.
“UN Agenda 2030 zahtijeva značajne koordinisane napore između i unutar svih nacionalnih institucija, tijela koja su apsolutno potrebna. A u našim upravama koordinacija je uvijek problem. To je definitivno jedna od naših boljki, ali je jako važno da budemo koordinisani, posebno ministarstva nadležna za tu problematiku”, naveo je Lepavcov.
U tom segmentu, prema njegovim riječima, ima još dosta posla.
“Zato treba osvijestiti lokalnu samoupravu i treba im pristupiti i dobro im objasniti kako bi mogli da počnz da radi ili nastave posao koji imaju na sprovođenju SDG-a”, rekao je Lepavcov.
Haris Ćutahija iz Foreign Policy Initiative kazao je da Bosna i Hercegovina (BiH) prepoznala značaj implementacije SDG-a i Agende 2030, kao prilike da značajno unaprijedi društvene, ekonomske i ekološke aspekte života svojih građana.
“Zajednička vizija uprave na svim nivoima u BiH je prosperitetna, privredno i institucionalno razvijena, društveno pravedna zajednica jednakih mogućnosti za sve građane BiH. Uz razvijenu infrastrukturu, društvo koje se temelji na znanju, i drugi resursi učinkovito će se koristiti”, rekao je Ćutahija.
On je naveo da ključni izazov za BiH predstavljaju lokalna samouprava čije vođstvo ne razumije uvijek u potpunosti važnost i suštinu SDG.
Izazov predstavlja i, kako je dodao, kompleksna administrativna struktura BiH.
Predrag Bjelić iz beogradskog Centra za spoljne politike podsjetio je da EU nastoji da stvori zajednički i ujednačeni zakonski okvir kako bi se osigurala jednakost između takozvanih politka cijena ugljenika i njihove primjene na zajedničkom tržištu.
“Zemlje Zapadnog Balkana moraju da budu spremne, jer do kraja ove godine moraju da budu uključene u ovaj sistem”, kazao je Bjelić.
Abdulla Diku iz Albaniskog centra za ekonomsko istraživanje predstavio je projekt manjeg opsega koji se sprovodi u jednom od albanskih zaštićenih područja, a koji se odnosi na zaštitu od obalne erozije.
Navodeći da obalna erozija predstavlja ozbiljan problem u zemlji, on je kazao da su na dijelu albanske obale, koje je značajno stanište ptica i biljnih vrsta, obnavljali pješčane dine, jer su one prva barijera za zaustavljanje obalne erozije.
Diku je rekao da su zasadili dvije biljne vrste, koje imaju jak korijen i koje oko sebe sakupljaju pijesak, nakon čega su se stvari popravile.
"Nije u potpunosti zaustavljena obalna erozija, ali je produžen životni vijek oblasti obale. To je primjer biološke mojere, koji ne košta puno, i koji pokazuje da ljudi mogu da imitiraju prirodu”, kazao je Diku.
Bonus video:
