Crnogorske državne obveznice na Frankfurtskoj berzi nikada nisu pale na 50 centi, niti postoje nalozi da je neki investitor prodavao obveznice po toj cijeni, pokazuju podaci sa ove berze.
Lider Pokreta Evropa sad i bivši ministar finansija Milojko Spajić je na konferenciji za medije 11. aprila ove godine, najavljujući bankrot državnih finansija za jun ove godine se između ostalog pozvao na cijene državnih obveznica.
“Sumnjamo da je stanje u trezoru jako loše da imamao čak i nulu u trezoru. Argentina, kada je zvanično bankrotirala, cijena obveznica su bile oko 60 centi, a oni sada cijene crnogorske obveznice 50 centi. To znači da je Crne Gora, iz perspektive investitora, bankrotirala”, kazao je tada Spajić.
Na pitanje “Vijesti” zbog čega je predsjednik Pokreta Evropa sad na konferenciji za novinare 11. aprila kazao da je vrijednost crnogorskih obveznica 50 centi na Frankfurtskoj berzi, kada je njihova vrijednost na taj dan bila višestruko veća, ovog pokreta su odgovorili.
“Informišem vas da ovim putem demantujem netačnu informaciju na kojoj se temelji vaše pitanje. Govoreći o cijeni crnogorskih obveznica naveo sam da ih ‘oni cijene po cijeni od 50 centi’ i dodao da ‘to znači da je Crna Gora iz perspektive investitora bankrotirala’. Ova tvrdnja temelji se na konkretnoj ponudi američkog fonda koji je vlasnik obveznica i koji je nudio prodaju istih po cijeni od 50 centi. Dodatno bih vas i javnost kojoj oblast tržišta kapitala nije bliska, informisao da cijena crnogorskih obveznica na berzi ne reflektuje uvijek realnu tržišnu cijenu iz razloga male likvidnosti. Stoga je cijena po kojoj realni prodavac nudi prodaju obveznica najreferentnija”, odgovoreno je iz ovog pokreta.
Na dan kada je održana ova konferencija za novinare vrijednost obveznica koje dospijevaju na naplatu 2025. godine vrijedjele su 92,72 centa, obveznice koje dospijevaju 2027. su cijenjene sa 79,4 centa, a one koje dolaze na naplatu 2029. za 74,21 cent.
Podaci sa berze pokazuju da nijednoj obveznici cijena nikada nije ni bila blizu 50 centi u protekle tri godine. Istorijat sa berze pokazuje i da nisu postojali prodajni nalozi investitora po cijenama od 50 centi, jer bi se oni i realizovali a ne po značajno većim cijenama po kojima su kupovane.
Zbog ovoga su “Vijesti” uputile dopunska pitanja - S obzirom da je trzište HOV u EU i SAD striktno regulisano, možete li nam reći koji je investitor u pitanju (američki fond koji se pominje u odgovoru) i da li je objavio ovu informaciju u svojim prospektima? Da li možete poslati navedeno u formi elektronske komunikacije, s obzirom da se radi o ozbiljnom pitanju? Kome i gdje je nudio prodaju po 50 centi ako je cijena na berzi bila znatno veća? Morate znati da je trgovina državnim obveznicama strogo regulisana materija na berzi, pa bi bilo dobro da nam dostavite dokaze o vašim tvrdnjama.
Odgovore na ova dopunska pitanja “Vijesti” nisu dobile.
Pad obveznica na Frankfurtskoj berzi počeo je u februaru 2022. godine nakon napada Rusije na Ukrajinu. Pad je bio kod svih hartija od vrijednosti, pa i crnogorske. Spajić je bio ministar finansija do 28. aprila prošle godine, a u periodu od sredine februara do tog datuma vrijednost obveznica koje dospijevaju 2025. godine pala je sa 98 na 93 centa. Pad je nastavljen i kasnije sve do oktobra a najniža cijena je bila 21, oktobra 87,2 centa i od tada ima konstatan rast.
Bonus video:
