Izabran novi Odbor direktora EPCG, Đukanović ostaje predsjednik

Skupština akcionara Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) imenovala je novi Odbor direktora jedne od najvažnijih kompanija u državnom vlasništvu.

U novi Odbor direktora, na današnjoj skupštini, imenovani su Milutin Đukanović Ivan Šaranović, Tahir Đonbaljaj, Goran Šućur, Martin Ćalasan, Mijuško Bajagić i Emir Strujić.

Nakon Skupštine akcionara EPCG odrađana je sjednica novog Odbora direktora i Milutin Đukanović je ponovo izabran za predsjednika.

Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin je nakon Skupštine akcionara kazao da su 2022. godinu završili sa profitom od 4,2 miliona eura, dok je profit godinu ranije iznosio 47,5 miliona eura i je odlukom Skupštine akcionara od prošle godine odlučeno da to bude u neraspoređenoj dobiti, kao i da je "svaki cent uložen u investicije".

"Ova dobit je, da smo željeli da je povećavamo, mogla da bude i veća. Mi smo u decembru imali akumulacije iznad plana, ali u decembru, imajući u vidu i katolički Božić i praznike, cijena na tržištu električne energije je pala i mi nismo željeli da te količine koristimo u decembru, da ih prodajemo na tržištu kako bi ostvarili profit već smo i te količine prenijeli u narednu godinu čekajući bolje cijene kada smo iskoristili za dobrobit kompanije", kazao je Rovčanin.

Skupština akcionara Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) usvojila je predlog da to preduzeće sa 21,5 miliona eura pomogne Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) da pokriju gubitke koji su nastali usled povećanja električne energije, i da samim tim, povećaju svoj novčani ulog u CEDIS-u. Za pomenutu odluku glasala je Radmila Damjanović, predstavnica državnog kapitala i Momo Joksimović, manjinski akcionar, dok su ostali manjinski akcionari bili protiv.

Manjinski akcionar Golub Bojanić kazao je da se protivi predlogu da akcionari saniraju gubitke CEDIS-a i pozvao predstavnicu Vlade da glasa protiv pomenutog predloga. Izvršni direktor Elektroprivrede Nikola Rovčanin istakao je da se, prema podacima CEDIS-a, od 8,5 do 12 odsto odnosi na “krađu struje” od strane pravnih i fizičkih lica i da je riječ o desetinama miliona eura, kao i da rješavanje tog problema zahtijeva širu društvenu akciju. Nataša Backović, manjinski akcionar, smatra da je potrebno sankcionisate rukovodioce CEDIS-a koji decenijama nijesu uspjeli eliminisati tehničke gubitke.

Prema riječima Bojanića struja je odavno postala socijalna kategorija, a u njenu cijenu se “umiješala politika, kako bi se dodvorilo narodu”, zaboravljajući pritom na interese Elektroprivrede i akcionara. Istakao je da se sa “ovom cijenom struje ne može ići”, da je istu potrebno povećati i da nije u redu da se veliki trgovački lanci i “bogataši” dodatno bogate na njihov račun, kao i da bi trebalo uvesti socijalne kartone i odrediti kategorije koje bi bile izuzete pomenutog povećanja.

Prema riječima Milutina Đukanovića, predsjednika Odbora direktora, povećanje cijene struje ne bi donijelo profit jer bi smanjilo naplatu, a ta kompanija je za dvije godine uspjela da poveća broj redovnih platiša za 50 hiljada.

Milutin Đukanović je istakao da je više nego zadovoljan poslovnim rezultatima, da je novi menadžment kompaniji za 24 mjeseca, od kad su postavljeni na odgovorne funkcije, donio profit od 142 miliona eura, i da ti podaci najbolje govore kako je novi menadžment radio.

"Preliminarni rezultati poslovanja za šest mjeseci govore da je EPCG ostvarila dobit od oko 100 miliona eura “, rekao je Đukanović.

Na Skupštini su većinom glasova usvojeni finansijski i konsolidovani finansijski iskaz, gdje je u sklopu bilansa uspjeha, konstatovano da ostvareni neto rezultat EPCG grupe u 2022. godini iznosi nešto preko -8,6 miliona eura i da je isti uzrokovan ekstremnim poremećajima na tržištu električne energije, kao i nepovoljnom hidrološkom situacijom.

Nataša Backović je postavila oko 50 pitanja. Pitala je, između ostalog, zbog čega je razlika u povećanju zarada zaposlenima veća za 4,8 miliona eura u odnosu na godinu ranije, zbog čega su neto potraživanja za uvoz električne energije uvećana za 43,5 miliona eura, zašto su potraživanja povećana sa 127 miliona na 217 miliona, zbog čega su rashodi CEDIS-a uvećani za tri miliona, Rudnika uglja za šest miliona, a EPCG d.o.o. Beograd za 12 miliona. Smatra i da finansijski i konsolidovani iskazi nijesu urađeni u skladu sa Zakonom o energetici.

Danilo Žarić, računovodstveni menadžer u EPCG, je kazao da je odgovor na većinu postavljenih pitanja isti i da je uslovljen povećanjem cijene električne energije na tržištu. Što se zarada tiče njihovo povećanje na nivou EPCG grupe je uglavnom uslovljeno programom Evropa sad i većim poslovanjem Solar gradnje.

Rovčanin je kazao da crnogorska elektroenergetska kompanija u odnosu na sve u regionu i Evropi ima najmanje opterećenje za zarade.

"Opterećenje zarada u ukupnim troškovima je 4,5 odsto. Prema tome ne postoji ni jedna kompanija držana, a nađite mi bilo koju privatnu, gdje od ukupnih troškova na nivou godine 4,5 odsto samo ide na zarade. Mi smo pnosni sa tom činjenicom i ponosni smo činjenicom što smo ojačali i visokoobrazovni i sredjoškolski kadar. Imali smo u nekim proizvodnim objektima, prije nekih dvije i po godine, kad je novo poslovodstvo došlo u EPCG, visoku prosječnu starost, veliki odliv ljudi u penziju, a nepripremljen kadar. Suočili smo se sa velikim problemom“, kazao je Rovčanin i dodao da su to preduprijedili.

"Mi smo jedina energetska kompanija u Evropi, a i u svijetu, koja je, imajući u vidu stanje ne berzi električne energije, uspjela da posluje pozitivno, koja nije povećala cijenu električne energije i nije uzela ni cent od države. Naši rezultati su za ponos i kompanije i države“, istakao je izvršni direktor EPCG.

Na Skupštini akcionara je usvojen i predlog odluke o utvrđivanju politike naknada EPCG sa metodologijom obračuna varijabilne naknade lica sa posebnim dužnostima, pa tako fiksna naknada za predsjednika Odbora direktora iznosi 3,50 prosječne zarade EPCG ostvarene u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji se vrši obračun naknade, a za predsjednika Odbora direktora koji nije na profesionalnom radu u Društvu, naknada iznosi 2,50 prosječne zarade.

Članove Odbora direktora sljeduje naknada od jedne prosječne zarade, a ukoliko su profesionalno angažovani, dobijaju dvije prosječne zarade, dok izvršnom direktoru pripadaju tri prosječne zarade. Ostalim članovima menadžmenta pripadaju naknade u rasponu od 1,30 do 2,75 prosječnih zarada.

Prema riječima Brankice Mosurović oko 65 lica je sa posebnim dužnostima i pomenute varijable se odnose na njih.

Za revizora Društva za 2023. godinu, a na predlog Vlade, izabrana je revizorska kuća BDO DOO iz Podgorice, koja je revizorski posao obavljala i u minulom periodu.