Najzahtjevnije pitanje koje Crna Gora treba da ispuni da bi u procesu pregovaranja sa EU zatvorila Poglavlje 16 (porezi) je da uspostavi potpunu usaglašenost (interoperabilnost) kompjuterskih sistema, koja zahtijeva značajna finansijska ulaganja, stručne kadrove i relativno duži period da bi se ta usaglašenost postigla.
“Uspostavljanje interoperabilnosti je preduslov za administrativnu saradnju i razmjenu podataka, što se sve skupa čini najzahtjevnijim u ovom procesu”, kazali su “Vijestima” u Ministarstvu finansija.
Pomoćnik ministra finansija Nikola Vukićević je šef radne grupe za pregovaračko poglavlje 16 koje je zvanično otvoreno krajem marta 2015. godine. To poglavlje obuhvata usaglašenost zakonodavstva u oblasti direktnih i indirektnih poreza, stvaranje uslova za administrativnu saradnju i uspostavljanje operabilnosti informacionih sistema.
“Zajedničkom pregovaračkom pozicijom Vlade i EU je utvrđeno da crnogorski poreski propisi u velikoj mjeri prate pravnu tekovinu EU, te da će se kroz period do pristupanja postići potpuna saglasnost. U ovom trenutku još se ne može procijeniti kada će poglavlje biti zatvoreno jer taj proces zavisi od niza uslova za usklađivanje u pojedinim oblastima. Iskustva zemalja koje su pristupile EU pokazuju da su neposredno pred pristupanje izvršile usklađivanje više pitanja iz više poreskih propisa”, objasnili su u Ministarstvu.
Iz tog Vladinog resora su kazali da će usaglašavanje zakonodavstva u oblasti razmjene poreskih informacija s nadležnim institucijama EU doprinijeti efikasnijoj kontroli naplate i smanjenju izbjegavanja plaćanja i utaje poreza i dovesti do značajnog povećanja budžetskih prihoda i smanjenja nezaposlenosti.
“To će, dalje, doprinijeti ekonomskom rastu i zapošljavanju, jačanju crnogorskih kompanija koje će unutar EU uživati značajne prednosti. One se odnose na niže administrativne troškove za preduzetnike (ukidanje carinskih barijera), manje birokratije (e-uprava, smanjenje administrativnih i statističkih formalnosti koje obavljaju firme), kao i transparentno i bezbjedno poslovanje za preduzetnike u svim državama članicama (besplatna provjera validnosti PDV identifikacionih brojeva)”, naglasili su u ministarstvu.
Kako su dodali, sa pravnom tekovinom u toj oblasti pokušava se spriječiti diskriminacija stranih poreskih obveznika, čemu doprinosi potpisivanje međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
“Za Crnu Goru ovo predstavlja prednost jer će naši građani moći da se zapošljavaju u drugim zemljama članicama EU, pri čemu će uživati iste poreske olakšice koje ima i matični radnik. Uz to, moći će i da se liječe u EU po nižim cijenama, jer je bolnička i medicinska njega oslobođena od plaćanja PDV-a za građane EU”, kazali su u ministarstvu.
Na pitanje da li ima nešto čega se Crna Gora mora odreći u ovoj oblasti da bi postala članica EU, iz Ministarstva su kazali da je svaka članica EU dužna da izbjegava mjere u okviru nacionalnih poreskih sistema koje mogu negativno uticati na funkcionisanje zajedničkog evropskog tržišta, te da će to biti obaveza i Crne Gore.
U okviru pregovaračkog poglavlja 16 Crna Gora nema posebne obaveze za donošenje novih zakona zato što se, kako su objasnili iz ministarstva, postepeno mijenjaju postojeći poreski propisi.
Moramo uvesti i akcize na struju, cigarete skuplje do 2019.
Iz Ministarstva finansija su kazali da zemlje članice imaju autonomiju kod utvrđivanja poreskih stopa, osim što su propisani određeni minimumi kod indirektnih poreza, posebno kod akciza.
“Do postupka usaglašavanja stope akciznih proizvoda moraju biti propisane najmanje do minimalnih utvrđenih direktivama EU. U ovom trenutku jedino imamo niže akcizne stope na cigarete od minimuma utvrđenog direktivom EU. Skupština je na posljednoj sjednici usvojila izmjene i dopune Zakona o akcizama kojima je utvrđena akcizni kalendar za više akciznih proizvoda i po akciznom kalendaru za cigarete potpunu usaglašebnost postižemo u januaru 2019. godine”, rekli su u Ministarstvu.
Objasnili su da do dana pristupanja postoji obaveza uvođenja novog akciznog proizvoda, a to je električna energija.
“Kod poreza na dodatu vrijednost EU propisuje minimalnu opštu stopu od 15 odsto i sniženu od pet odsto, te smo u tom dijelu u potpunosti usaglašeni. Stope poreza na dobit i drugih poreza nijesu ograničene propisima EU tako da nemamo obavezu promjene stope, niti uvođenja novih poreza”, kazali su u Ministarstvu.
Bonus video:
