Najniža plata zaposlenima u komunalnim djelatnostima će se, zbog odobrenih izmjena i dopuna Granskog kolektivnog ugovora (GKU), sa trenutnih 450 uvećati na oko 600 eura, dok će dodatke na zaradu dobiti i oni koji rade teške ili opasne poslove u tom sektoru.
Osim toga, komunalcima će satnica za prekovremeni ili noćni rad biti uvećana najmanje 50 odsto, ali i 80 odsto za rad nedjeljom.
To su neki od rezultata borbe Sindikata stambeno-komunalne privrede za izmjene i dopune GKU za koje je Vlada dala zeleno svjetlo.
Predsjednik Sindikata Branislav Plamenac kazao je “Vijestima” da sada preostaje da Vlada odluku formalizuje i pošalje, kako bi je potpisali on i nadležna za taj sektor - ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović. Odluka o uvećanju plata za komunalce će zvanično stupiti na snagu osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu.
Sindikat je izmjene koeficijenata i povećanje plata pokrenuo u martu ove godine, ali su zbog nezadovoljstva radom nadležnih sredinom jula bili spremni i na restriktivne mjere širom države, kroz neodržavanje gradske čistoće i deponija, nepružanje usluga vodosnabdijevanja, parkinga, neodržavanje gradske rasvjete, puteva i zelenila.
Sindikat je zatim krajem avgusta ispred zgrade Vlade održao protest upozorenja, kojim su najavili generalni štrajk ako se ne potpišu željene izmjene GKU.
Do toga ipak nije došlo, pa će, nakon zvaničnog stupanja na snagu ovih izmjena, najniži koeficijent složenosti za utvrđivanje zarada po nivou obrazovanja u komunalnom sektoru biti 6,70, dok će najviši iznositi 11,10.
Za teži rad veće plate
Komunalni radnici koji se bave težim i poslovima opasnim po zdravlje, kao što su čišćenje, prikupljanje otpada, rad na kanalizaciji, hlorinatorima i vodovodu, sada će, osim osnovne plate, imati i uvećane koeficijente, pojasnio je Plamenac.
On je naglasio da su inicijativu pokrenuli jer je prethodni GKU potpisan 2012. godine, ali i jer je zakonska obaveza da se ugovor usaglasi sa opštim kolektivnim u roku od godinu.
Plamenac je pojasnio da je od njihovih zahtjeva prihvaćen glavni - povećanje koeficijenata, te da od ove i svake buduće vlade očekuju da više pažnje posveti tom sektoru i podigne nivo komunalnih usluga.
On je kazao da je Sindikat ma čijem je čelu jedini reprezentativni za taj sektor i da trenutno broji šest hiljada članova, dok je dio komunalaca i u Uniji slobodnih sindikata.
“Najmanja plata za komunalnu djelatnost, po ‘Evropi sad’, bila je 450 eura. Sada će najmanja zarada biti oko 600 eura, bez dodataka. Ovo je minimum koji će morati primjenjivati sve firme u državi”, istakao je Plamenac.
On je dodao da je jedan od ciljeva izmjena GKU bio i da početne osnove budu iste i za sjever i jug Crne Gore jer, kako kaže, postoje razlike u visini zarada u regijama. On je naglasio da će na ovaj način zaštititi sve komunalce u državi.
Prema ovim izmjenama, satnica će se komunalcima za prekovremeni ili noćni rad uvećati najmanje 50 odsto, za rad na državne i vjerske praznike 150, rad nedjeljom 80, ali i 10 odsto za dvokratni rad.
“Za svako radno mjesto na kome se rad obavlja pod uslovima težim od uobičajenih i na kome je povećana odgovornost, koeficijent složenosti se uvećava po grupama (najviše dvije grupe) elemenata, i to po osnovu uticaja okoline od 0,30 do 0,50; fizičkih i tehničkih naprezanja od 0,50 do 1,00; opasnosti po zdravlje i život na radnom mjestu od 0,50 do 1,50; odgovornosti na radu, u zavisnosti od nivoa kvalifikacija obrazovanja ili zvanja: - NK, od 0,20 do 2,00”, ističe se u članu 6 GKU-a za ovaj sektor.
Potrebna unifikacija vozila
Kao glavne probleme u ovom sektoru, Plamenac je istakao manjak radne snage, javne nabavke komunalne opreme i neregulisane deponije smeća.
On je naglasio da primorje već kuburi sa problemom nedovoljnog broja radnika i tvrdi da je ta regija počela sa traganjem na stranim tržištima.
Osim toga, pojasnio je da firme pri nabavkama uzimaju najjeftiniju opremu zbog čega se u Crnoj Gori sada mogu naći svi svjetski proizvođači, bez da ta oprema kasnije može da se pravilno održava i servisira.
“Kod nas se mehanizacija koristi makar deset godina pa kompanije upadaju u problem jer su neophodni stručni ljudi koji upravljaju vozilima i oni koji ih popravljaju. Bitno je da se napravi unifikacija voznih sredstava da bi se mogla kvalitetno održavati”, naglasio je on.
Plamenac je dodao da se komunalne firme ne finansiraju iz državnog budžeta, već iz sopstvenih prihoda, odnosno od naplate usluga, dok im pri nabavci opreme pomažu lokalne uprave.
Pojasnio je i da njihov sektor između ostalih čine i vodovod i kanalizacija, čistoća, lokalni putevi, rasvjeta, pijace kao i pogrebne usluge.
Bonus video:
