Da građani mogu sami finansirati obnovljive izvore energije i odlučivati o tako proizvedenoj struji, pokazuje primjer hrvatskog grada Križevci, gdje su sprovedeni prvi projekti građanske energije u Hrvatskoj.
Projekti, nazvani “Križevački sunčani krovovi”, u potpunosti su finansirali građani prema modelu mikro zajmova, a riječ je o dvije solarne elektrane na dvije javne zgrade u Križevcima - Razvojnog centra i tehnološkog parka i Gradske knjižare “Franjo Marković”, snage po 30 kilovata (kw).
Grupa novinara iz Crne Gore posjetila je solarne elektrane, tokom studijske posjete Zagrebu i Križevcima, koju je organizovala Delegacija EU u Crnoj Gori u okviru kampanje Energetski paket. Elektrane su nastale kao saradnja Zelene energetske zadruge (ZEZ) i Grada Križevaca, a rezultirale su osnivanjem KLIK-a (Križevačka laboratorija inovacija za klimu), lokalne inicijative građanske energije koja danas vodi Energetsko-klimatsku kancelariju Grada Križevaca, prvu u Hrvatskoj.
Direktorica Križevačke energetske zajednice (KLIK) Sanela Mikulčić Šantić rekla je da je poenta bila da imaju što više malih ulagača pa su išli sa minimalnim ulogom od 132 eura, a maksimalni ulog je bio 1.320 eura.
“Nama su se odmah javili veliki investitori koji su rekli da će cijelu elektranu finansirati, ali to nije bila poenta. Ove dvije zgrade su u vlasništvu grada i korisnici su križevački preduzetnički centar i Gradska knjižara koji su opet u vlasništvu grada. To funkcioniše na principu mikro zajma, ako ste uložili hiljadu eura, na to dobijate 4,5 odsto kamatu kroz 10 godina”, objasnila je.
Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge (ZEZ) objašnjava da je građanska energija kada građani direktno ulažu svoja finansijska sredsta u proizvodne kapacitete, ali na način da imaju pravo da kažu šta će raditi sa tom energijom.
“Ne kao ono kad kupi jednu dionicu nekog preduzeća i kao nešto se pita, a u stvari onaj koji ima najviše kapitala donosi sve odluke, jer je njemu interes izvesti u drugu državu i zaraditi četiri puta više”, rekao je.
Sa razvojem tehnologije, kako kaže, građanima je omogućeno da proizvodnju energije preuzmu u svoje ruke.
“Solarna energija je najjedostavniji način proizvodnje energije. Problem je kad nema sunca, nema energije. Baterije (akumulatori), odnosno sistemi za čuvanje energije su još preskupi, u odnosu na naše subvencionirane cijene energije. U Crnoj Gori, kao i u Hrvatskoj, je drastično subvencionirana cijena energije. Građani se zbog toga ne isplati graditi solarnu elektranu ili kupiti bateriju jer je cijena enerije toliko niska. To se sada polako mijenja i ono što mi ovdje zagovaramo je da ćemo sami u budućnosti morati da budemo aktivni učesnici u proizvodnji energije”, poručio je.
Cijena struje u Hrvatskoj za domaćinstva je u prosjeku sedam centi po kilovat-satu (kWH) bez PDV-a (25 odsto), a u Crnoj Gori oko deset centi sa PDV-om (21 odsto).
Prema podacima KLIK-a, solarna elektrana na Razvojnom centru vrijedna je oko 30.000 eura, ima 51 ulagača. Elektrana na Gradskoj knjižari koštala je oko 23.000 eura i ima 39 ulagača.
Prema riječima Mikulčić Šantić, KLIK podstiče lokalno stanovništvo na ulaganja u obnovljive izvore energije i u svojim domaćinstvima.
U KLIK-u su izračunali da bi domaćinstvu račun za električnu energiju, uz solarnu elektranu od 3kw, bio značajno manji.
Na primjer, račun za domaćinstvo za prvi mjesec iznosi prosječno 268 kuna (35,7 eura), a uz solarnu elektranu to bi bilo oko 134,4 kune (18 eura). U ljetnjim mjesecima bi domaćinstvo bilo u plusu.
“Godišnji račun od 3.216 kuna (428 eura) nakon postavljanja 3kw iznosiće 638 kuna (85 eura) za domaćinstvo”, navodi se.
Nekakve žice se spoje i vozi
Jedan od primjera je domaćinstvo Bojana Mergona, koji je na svojoj kući u Križevcima ugradio ukupno 12 solarnih panela (po šest na dva krova) prije tri godine.
“Elektrana je u tom trenutku koštala oko 50.000 kuna (oko 7.000 eura), to je bila početna investicija, s tim da je grad Križevci subvencionirao pola. Ali imate tu drugih troškova prije ugradnje, projekat, dozvole... to košta oko 5.000 kuna (650 eura) i to je sve poklonio grad. Ali postoje i državne subvencije, županijske, EU... Mi Križevčani imamo sreću što imamo gradsku upravu koja nas podržava i radi za nas i sa nama”, ispričao je Mergon.
Smatra da je za porodicu ovo dobra investicija i uz subvencioniranje za deset godina se novac može vratiti, a njemu će trebati pet godina.
“Ideja je da smanjite troškove. Nije da ćete sad zašparati i da ćete postati veliki bogataš. Sve što ušparate para ovdje, potrošite na nešto drugo, ali je ideja da ne budite ovisnici od onih koji ponajviše deru, a to je Hrvatska elektroprivreda (HEP)”, rekao je.
Navodi da je ovo najbezbolniji način i najjednostavniji, “nekakve žice se spoje na instalaciju i vozi”.
“Bilo bi puno bolje da imate još i mogućnost skladištenja energije, dakle neke akumulatore. Nažalost, to je opet investicija”, podsjeća Mergon.
Ključna politička volja
Iz upravi Grada Zagreba, na čijem je čelu gradonačelnik Tomislav Tomašević, poručuju da je za sve najvažnija politička volja pa i za energetsku tranziciju. Tomašević je lider zeleno-lijeve koalicije Možemo koja je 2021. osvojila vlast u Zagrebu, nakon 20 godina vladavine Milana Bandića i njegove Stranke rada i solidarnosti.
“Politička volja je neupitna, jer ako ima političke volje onda nećete uložiti u fontanu, nego ćete uložiti u obnovu, nećete sebi graditi spomenik, nego ćete uložiti u društvo, stanovništvo, obrazovanje”, rekla je načelnica Gradske kancelarije za privredu, ekološku održivost i strateško planiranje Ana Pavičić Kaselj.
Ona je kazala da je sa promjenom vlasti u Zagrebu i dolaskom gradonačelnika Tomaševića fokus na zelenoj politici i ubrzanoj energetskoj tranziciji Zagreba.
“Zagreb je dosta veliki, imamo preko hiljadu ustanova i javnih objekata koje su sve potencijal da se pokrene talas investicija. To je pred nama sada, idemo sa obnovom 50-100 zgrada javnog sektora (domovi zdravlja, škole, vrtići) koji će ići u obnovu 2025, 2026. i 2027. godine, dakle jedan veliki ciklus”, navela je.
Ona je rekla da su to zgrade stare više od 100 godina i neki novi potres ne bi izdržale.
“Ta cjelovita obnova koja podrazumijeva i konstrukciju, protivpožarnu i energestku obnovu, jedan je od naših najviših prioriteta u Gradu Zagrebu. Ako govorimo da je grad Zagreb sa 800.000 stanovnika obnovio 88 zgrada, je li to puno ili malo? A istovremeno znamo da je neki grad sa 100.000 stanovnika obnovio mnogo veći broj. Građevine su stare, u prosjeku su starije od 50 godina i većini zgrada je istekla upotrebna vrijednost, to je trebalo mnogo ranije riješiti”, rekla je Pavičić Kaselj.
Direktor Regionalne agencije za energiju i klimu (REGEA) Julije Domac ukazuje da Hrvatska ima ogroman manjak električne energije, koju mora da uvozi.
“Vučemo se i šlepamo na račun hidroelektrana koje su gradili naši djedovi i po udjelu obnovljivih izvora u proizvodnji smo među prvih deset u Evropi, ali to ipak nije dobro kad vidim koliko smo malo napredovali u posljednjih 20 godina”, kazao je Domac.
Smatra da su najviše podbacili u energiji sunca.
“Nama najviše energije nedostaje između deset ujutro i 17-18 sati popodne, idealno za zemlju poput Hrvatske za solarne elektrane”, rekao je.
Prema podacima hrvatskog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, udio ukupne energije iz obnovljivih izvora u 2021. Godini iznosio je 31,3 odsto, a u EU 21,8 odsto. Cilj je da do 2030. godine Hrvatska ima udio od 42,5 odsto energije iz OIE u bruto potrošnji.
Udio električne energije iz solarnih elektrana u 2022. godini iznosio je 1,06 odsto, dok je u Sloveniji taj udio 3,32 odsto, u Mađarskoj 12,58, a u Austriji 4,22 odsto.
Bonus video:
