U Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) je u prethodnih godinu i po urađeno dosta, saopštio je resorni ministar Ervin Ibrahimović i dodao da su uspjeli da pokrenu nove ideje i projekte u skoro svim nadležnim oblastima, za dobrobit građana i privrede.
„U ovih 18 mjeseci urađeno je dosta. Uspjeli smo, prije svega, da odgovorimo na velike izazove i pokrenemo procese i projekte koji su bili iz određenih razloga zaustavljeni. Sa druge strane, moram da pohvalim moje saradnike, jer smo uspjeli da pokrenemo nove ideje, što je rezultiralo izvanrednim rezultatima Ministarstva“, rekao je Ibrahimović u intervjuu agenciji Mina-business, sumirajući rezultate tokom proteklih 18 mjeseci trajanja mandata.
On je među najznačajnijima dostignućima istakao podršku od 30 miliona eura Evropske komisije (EK) za prevazilaženje energetske krize, što je direktno uticalo na kvalitet života građana i stvorilo uslove za poboljšanje infrastrukture i mreže, dok je određeni dio sredstava usmjeren na podršku preduzećima u transportu.
Prema riječima Ibrahimovića, postignuti su značajni rezultati i kada je u pitanju željeznički saobraćaj, gdje su prepoznali određene probleme i zajedno sa menadžmentima preduzeća uspjeli da naprave otklon od ranije politike.
On je, govoreći o dostignućima u sektoru saobraćaja, izdvojio otvaranje dionice auto-puta u julu prošle godine, kao i podatak da je u prethodnom periodu počela realizacija na projektima putne infrastrukture u vrijednosti preko 115 miliona eura .
"Bilo je određenih zastoja kada je u pitanju rekonstrukcija i izgradnja puteva i s pravom su građani iskazali svoje nezadovoljstvo. Međutim, zajednički smo uspjeli da pokrenemo dinamiku i vjerujem da će u narednom periodu svi ovi započeti projekti biti završeni“, dodao je Ibrahimović.
Kada je u pitanju sektor pomorstva, on je podsjetio da je Crna Gora postala punopravna članica Pariskog memoranduma, čime će biti unaprijeđena sigurnost pomorske plovidbe, ljudskih života i imovine na moru, kao i bezbjednost lučkih postrojenja i brodova. Time je ispunjeno jedno od ključnih mjerila kada je u pitanju Poglavlje 14 - Transportna politika.
Pored toga, Ibrahimović je napomenuo da je resor kojim rukovodi uspio i da sa brodarskim društvima dogovori otplatu državne pomoći.
„Ministarstvo je tu pokazalo jednu inkluzivnost i zadovoljan sam što smo to uspjeli", poručio je Ibrahimović.
On je rekao da su postignuti značajni rezultati i kada je u pitanju vazdušni saobraćaj.
„Aerodrom Podgorica je napokon dobio certifikat, što je od izuzetne važnosti za unapređenje njegovih usluga. Sa druge strane, Air Montenegro je zadovoljio sve uslove za prijem u IATA asocijaciju, što je izuzetno važno za dalju saradnju sa sličnim i mnogo jačim kompanijama“, naveo je Ibrahimović.
Pored toga, zahvaljujući dobroj komunikaciji sa ambasadorom Turske, otvorio se prostor za ulazak na crnogorsko tržište vodeće turske niskotarifne avio-kompanije Pegasus, sa ciljem povezivanja Crne Gore sa drugim zemljama.
Govoreći detaljnije o postignućima u energetici, Ibrahimović je saopštio da je zadovoljan svime što je učinjeno u tom sektoru, koji je bio u vrhu agende tog resora zbog novonastale energetske krize uzrokovane agresijom Rusije na Ukrajinu.
On je posebno izdvojio sektor obnovljivih izvora energije (OIE) i veliko interesovanje kompanija za iskorišćenost potencijala kojima Crna Gora obiluje.
Tokom prethodnih 18 mjeseci je, kako je naveo, snažan akcenat stavljen i na programe poboljšanja energetske efikasnosti javnih preduzeća, ali i domova građana, kako bi se unaprijedio komfor i ostvarile uštede.
Ibrahimović je posebno ponosan na dostignuće Ministarstva kada je u pitanju direktna budžetska podrške EK za prevazilaženje energetske krize vrijedna 30 miliona eura.
„Jedan dio ovog paketa je direktno usmjeren ka ugroženim kategorijama stanovništva, dok je drugi opredijeljen za rekonstrukciju i unapređenje elektro-infrastrukture. Ako uspješno realizujemo ova sredstva, vjerujem da ćemo se u budućnosti pokazati kao ozbiljan partner Briselu“, rekao je Ibrahimović.
Među ostalim dostignućima u sektoru energetike on je izdvojio proglašenje toplifikacije Pljevalja projektom od javnog interesa, smanjenje naknada građanima 50 odsto za plaćanje podsticanja proizvodnje iz OIE, kao i direktnu budžetsku podršku od 7,5 miliona za potrebe formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata.
"Energetika je veliki potencijal Crne Gore, nastavićemo u tom pravcu i vjerujem da je to velika razvojna šansa", tvrdi Ibrahimović.
Crnoj Gori je iz energetskog paketa EK, od ukupno dodijeljenih 30 miliona, uplaćeno 27 miliona, koje sada čekaju na rebalans kako bi bila operativna. Ibrahimović je kazao da je sve što je bilo do MKI-a urađeno.
„Uspjeli smo da povučemo sredstva koja su ogromna u vremenu ove energetske krize, i taj prvi korak smo uradili. MKI je zajedno sa kolegama iz drugih ministarstava prepoznao ranjive kategorije i usmerilo prema njima nešto više od osam miliona. Ta sredstva su već isplaćena“, kazao je Ibrahimović.
Na pitanje da li smatra da je politička situacija negdje krivac za takvo stanje i da li se na drugačiji način moglo reagovati, Ibrahimović je odgovorio potvrdno, dodajući da mu je žao što se učimo na lošim primjerima.
„Možda je, pored odgovornosti političara, vrijeme da se napokon usvoji zakon u Skupštini i Vladi, kako bi prepoznali sve ove izazove i kako se u narednom periodu ne bi dešavale slične stvari", smatra Ibrahimović.
Govoreći o dostignućima kada je u pitanju bolja saobraćajna povezanost sa susjedima i šire, Ibrahimović je istakao prvu dionicu auto-puta, koja je dala snažan podstrek turizmu i poslala poruku da je Crna Gora spremna da se bolje poveže okruženjem.
„Svjesni smo značaja saobraćajne povezanosti sa susjednim državama, što direktno utiče na našu ekonomiju. Ako tome dodamo da smo turistička destinacija, onda vjerujem da svaka vlada ima interes da jedan od prioritet bude bolja povezanost sa susjedima“, rekao je Ibrahimović.
On je ipak napomenuo da su potrebni puni mandati kako bi se došlo do cilja kada su u pitanju kapitalni projekti.
Među projektima koji su doprinijeli boljoj povezanosti sa susjedima, Ibrahimović je naveo memorandume o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnih projekata između Crne Gore i Kosova i Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Sa obje države je utvrđena i lista projekata koji su predmet zajedničke pažnje za buduću saradnju, među kojima su putevi Plav-Dečani, Rožaje-Peć, Kolašin-Peć-Priština, ali i pruga Podgorica-Nikšić-Čapljina, Jadransko-jonski autoput i izgradnja mosta na lokalitetu Šćepan Polje – Hum.
On je takođe naveo i memorandume o saradnji s Albanijom u vezi sa realizacijom infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja i energetike.
Govoreći o unapređenju stanja u željezničkom sektoru i održivosti preduzeća koja su konstantno u problemima, što finansijskim što infrastrukturnim, Ibrahimović je ocijenio da se radi o izazovnom procesu, ali da željeznica ima budućnost i da je od izuzetnog značaja za državu.
„Tu su naslijeđeni problemi, ali građani treba da imaju siguran saobraćaj, a zaposleni siguran posao“, kazao je Ibrahimović i napomenuo da su u prethodnom periodu predstavnici resora kojim rukovodi skoro svakodnevno bili u kontaktu sa menadžmentima i sindikatima četiri željeznička preduzeća.
Ministarstvo je, kako je podsjetio, ovogodišnjim budžetom opredjelilo oko 50 odsto više sredstava za održavanje javne željezničke infrastrukture u odnosu na prošlu godinu, a više novca je planirano i za narednu godnu.
Kada je u pitanju Željeznički prevoz (ŽPCG), zajednički se radilo na tome da se obezbijede dva miliona eura za unapređenje vozova, dok je MKI pružilo podršku za zaduženje teretnog operatora Montecarga u iznosu od milion eura za investiciona ulaganja u vozna sredstva.
Kada je u pitanju Željeznička infrastruktura (ŽICG), MKI je kroz intenzivnu saradnju i komunikaciju sa menadžmentom dalo saglasnost na izmjene kolektivnog ugovora, čime su zarade zaposlenih povećane 20 do 30 odsto.
Ibrahimović smatra da je to jako važno kako bi se novi kandidati motivisali da se javljaju na oglase za zanimanja pretežno uske specijalnosti, u čijem je opisu posla da konstantno brinu o bezbjednosti željezničke infrastrukture i saobraćaja na javnoj mreži pruga Crne Gore.
Takođe, MKI je u saradnji sa rukovodstvom i sindikatom ŽPCG radilo na kolektivnom ugovoru, čime je postignuto povećanje primanja oko 13 odsto.
Komentarišući spekulacije o eventualnom spajanju pojedinih željezničkih preduzeća, konkretno Održavanja željezničkih voznih sredstava (OŽVS) i ŽPCG, Ibrahimović smatra da treba ići polako.
„Za 18 mjeseci sam zadovoljan koliko su moji saradnici uradili, ali je to nedovoljno za nagomilane probleme koje imaju ova četiri preduzeća. Zato smo kroz IPA sredstva obezbijedili stručni tim, koji je zajedno sa domaćim radio na istraživanju poslovanja ova četiri preduzeća. Cilj je da prepoznamo te slabosti, kao i načine kako unaprijediti rad ovih preduzeća“, objasnio je Ibrahimović.
Nakon te analize, kako je naveo, nova Vlada će sve sagledati i odlučiti da li treba da dođe do spajanja.
Govoreći o nastavku izgradnje druge dionice auto-puta, Ibrahimović je naveo da je sve to neophodno pažljivo planirati i pripremati.
"Naravno da je auto-put veliki izazov i za veće države sa jačim budžetom od našeg, ali ako s druge strane vidimo koje prednosti nam daje auto-put i da je neminovno povezivanje sa našim komšijama, samim tim i sa EU, onda moramo usmjeriti snage u tom pravcu“, rekao je Ibrahimović.
Prema njegovim riječima, MKI u saradnji sa Monteputom intenzivno radi na stvaranju uslova za nastavak izgradnje auto-puta, odnosno naredne dionice Mateševo – Andrijevica.
On je podsjetio da su u prethodnom periodu, kroz intezivnu saradnju sa evropskim institucijama, obezbijedili bespovratna sredstva za izradu idejnog projekta te dionice, kao i za ažuriranje Studije izvodljivosti za izgradnju auto-puta.
Navedena dokumentacija se finansira iz Investicionog fonda za Zapadni Balkan, a izrađuje je konzorcijum evropskih kompanija na čiju dinamiku izrade MKI nema potpuni uticaj.
„Kada budemo dobili jasan input kada i koja dionica auto-puta treba da se nastavi, onda možemo sa sigurnošću reći da smo spremni da raspišemo tender za izgradnju druge dionice“, kazao je Ibrahimović.
S obzirom na to da početku izvođenja radova prethodi niz aktivnosti, MKI je u Predlogu budžeta za narednu godinu planiralo neophodna finansijska sredstva za postupak eksproprijacije.
„Ali, bez obzira na izazove, sve zavisi kako će nova vlada gledati na važnost izgradnje auto-puta i na koji način će planirati dalju izgradnju. Možda nova vlada ima drugi način planiranja izgradnje te druge dionice, što je, naravno, legitimno, i možda će oni napraviti još kvalitetniji korak u tom pravcu“, rekao je Ibrahimović.
On je poručio da vjeruje da će nova vlada biti svjesna benefita koje donosi auto-put i da će naredna i 2025. biti godine dinamične izgradnje, ne samo ovog dijela auto-puta, nego možda i početka izgradnje Jadransko-jonskog i nekih drugih puteva.
Bonus video:
