Privredna komora Crne Gore bezmalo vijek predstavlja jasan glas i štiti interese cjelokupne crnogorske privrede. Krovna biznis asocijacija svoje poslovanje prilagođavala je epohama, savremenim trendovima i okolnostima, uvijek i nesmanjenim intenzitetom doprinoseći kreiranju što povoljnijeg ambijenta za poslovanje crnogorskih preduzeća.
Komora je danas snažna pobornica modernizacije crnogorske privrede kroz digitalnu i zelenu transformaciju, njene internacionalizacije kroz usklađivanje sa zahtjevima jedinstvenog evropskog tržišta, ali i afirmacije ženskog preduzetništva kao velikog potencijala ekonomskog razvoja.
Posljednjih godina, Komora aktivnosti realizuje sa dodatnom energijom, otkako ovu instituciju vodi predsjednica dr Nina Drakić. Podsjećamo, Drakić je po mnogo čemu prva u bogatoj istoriji ove asocijacije - prva je žena na čelu Komore, doktorica nauka, najmlađa u trenutku stupanja na dužnost, a opet sa značajnim prethodnim angažmanom, kako u ovoj poslovnoj asocijaciji, tako i na realizaciji međunarodnih projekata. Diplomirala je, a zatim i magistrirala (odbranivši tezu “Liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima u okviru Svjetske trgovinske organizacije“) na Univerzitetu Crne Gore, dok je doktorske studije „Međunarodne ekonomije“ završila na Univerzitetu „Donja Gorica“. Licencirana je brokerka, dilerka i investiciona menadžerka, kao i trenerica korporativnog upravljanja. Autorka je više stručnih radova, čije se teme uglavnom odnose na trgovinu, poljoprivredu i liberalizaciju tržišta.
- Vrijednosti njegovane u mojoj porodici odredile su me za cijeli život. Roditelji su me naučili da rezultati ne dolaze, nego se do njih stiže samo istrajnim radom, da se uspjeh ne događa nego ostvaruje sopstvenim znanjem i trudom. Moji profesionalni izbori uvijek su uslovljeni snažnom željom da naučene ekonomske koncepte primijenim u praksi - kazala je dr Nina Drakić.
Prije angažmana u Privrednoj komori, bila je konsultantkinja/savjetnica/analitičarka na projektima UNDP, USAID, Svjetske banke, GIZ i drugim.
- Radeći na projektima USAID, UNDP, GIZ-a i drugih, dobila sam priliku da principe dobrog upravljanja primijenim u praksi. Vidjela sam kako se postižu najbolji mogući rezultati sa resursima koje imate na raspolaganju u zadatom vremenskom okviru - riječi su predsjednice.
U krovnoj poslovnoj asocijaciji crnogorske privrede bila je sekretarka Odbora udruženja trgovine, savjetnica predsjednika i potpredsjednica.
- Mislim da mi je upravo takav put na kojem nije izostavljena nijedna stepenica omogućio da upoznam sve izazove s kojima se privrednici susreću i motivisao da posebnu pažnju posvetim nalaženju adekvatnih odgovora. Kroz svakodnevni rad sa privrednicima sam identifikovala mnoge tržišne prepreke koje nisu tako jasno vidljive u strategijama i akcionim planovima. Riječju, u potpunosti sam shvatila šta znači biti privednik u Crnoj Gori i koliko morate da založite sebe da bi vaša kompanija, proizvod ili usluga koju plasirate na tržište opstali i razvijali se - navodi ona.
U javnim nastupima, ova liderka novog doba često ističe da oporavak nakon pandemije pruža jedinstvenu priliku da se Crna Gora usmjeri ka zelenim tehnologijama, digitalizaciji i pametnoj specijalizaciji, što će osigurati stabilan rast.
- Komora namjerava da privredi stavi na raspolaganje set servisa u digitalnom obliku, koji će svakako dati doprinos u procesu njihove digitalne transformacije, te stvaranju podsticajnog i kvalitetnog digitalnog ekosistema. Veoma važne su aktivnosti podrške kompanijama u procesu prelaska sa linearne na cirkularnu ekonomiju, čime doprinosimo širenju znanja i najboljih praksi u kreiranju novih biznisa i „zelenih“ radnih mjesta - rekla je Drakić.
Uloga Privredne komore u afirmaciji ženskog preduzetništva prepoznata je ne samo od strane brojnih domaćih, već i međunarodnih partnera.
- Naša asocijacija kontinuirano radi na afirmaciji i promociji ženskog preduzetništva, pružajući podršku jačanju ekonomskog potencijala žena. S pravom vjerujemo da je taj potencijal ogroman, baš kao i značaj privrednog osnaživanja žena za razvoj i ukupni prosperitet našeg društva - naglašava.
Komora analizira položaj žena u biznisu, prati i pomaže istraživanja relevantna za uspješno sprovođenje sistemskih aktivnosti u ovoj oblasti. U okviru nje djeluje Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo, koji razmatra aktuelne teme iz sfere biznisa, planira i učestvuje u organizaciji sajamskih nastupa, promociji i edukaciji, a članice su uspješne preduzetnice, predstavnice Vlade i brojnih institucija, kao i nevladinog sektora. Komora se takođe pridružila WeGate-u, Evropskoj kapiji za žensko preduzetništvo, kojom Evropska komisija želi da omogući veću vidljivost ženskog preduzetništva i umrežavanje učesnica preko jedinstvene platforme.
- U Crnoj Gori moramo više raditi na uključivanju žena na tržište rada, stimulisati povoljno poslovno okruženje za preduzetnice i pomoći im u realizaciji novih ideja. Želimo da doprinesemo povećanju mogućnosti za razvoj inovativnih proizvoda i usluga, otvaranju novih radnih mjesta, stvaranju dodatnih vrijednosti i ekonomskog bogatstva za žene u našoj zemlji - zaključila je predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić.
No, energičnom djelovanju Komore ne doprinosi samo zalaganje predsjednice, već iza svega stoje i aktivnosti stručne službe čiju polovinu kolektiva čine žene koje imaju istaknutu ulogu kako na rukovodećim, tako i na operativnim pozicijama. One koordiniraju projektne aktivnosti Komore i rad granskih odbora udruženja, a prava su adresa za podršku turizmu, poljoprivredi i prehrambenoj industriji, metalurgiji i metalopreradi, informacionim i komunikacionim tehnologijama, ženskom preduzetništvu, komunalnoj privredi, trgovini, kvalitetu, energetskoj efikasnosti i zaštiti životne sredine, te zdravstvenom turizmu.
Projekti unapređuju znanje preduzetnica
Direktorica Sektora za projekte Tanja Radusinović već 17 godina obavlja vrlo odgovorne dužnosti u Komori. Iz njenog bogatog CV-a, izdvajamo da je diplomirala na Metalurškom fakultetu u Podgorici, a profesionalni angažman započela u Inspekciji rada i učestvovala u osnivanju Udruženja zaštite na radu koje doprinosi podizanju svijesti o važnosti ove teme i unapređenju uslova za bezbjedan rad u skladu sa savremenom evropskom praksom. U Privrednoj komori obavljala je poslove samostalnog savjetnika, radila na ustanovljavanju i sekretarskim poslovima Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine. Deceniju je bila savjetnica predsjednika Komore, što je zahtijevalo stalno učenje, praćenje aktuelnih informacija iz ekonomskog života, saradnju sa drugim institucijama u državi, inostranim komorama, angažovanje u komorskim asocijacijama i slično.
- Kroz dosadašnji rad, imala sam priliku da najčešće za nadređene imam muškarce koji cijene rad, uvažavajući senzibilitet i radišnost koje žene unose u posao ili žene koje odlikuje znanje i pregalaštvo. U takvom okruženju zadovoljstvo je raditi i profesionalno rasti i sazrijevati. Lekcije koje naučite uz takve ljude pomognu da se lakše prevaziđu različiti izazovi sa kojima se u poslu možete susresti - smatra ona.
Kaže da je posebno kvalitetna znanja kroz posao imala priliku da stekne i iz primjera uspješnih žena u biznisu i na visokim pozicijama u partnerskim komorama.
- Proaktivnošću koja je i tada postojala u okviru Foruma komora Jadransko-jonske regije, intenzivirala se promocija i podsticanje razvoja ženskog preduzetništva. Tako je i u Komori formiran poseban Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo i, ako se okrenemo unazad, možemo vidjeti da je puno urađeno. Prije svega na snaženju, a onda i povezivanju žena iz biznisa regiona ZB plus Hrvatska, Slovenija, kao i drugim - navodi Tanja Radusinović.
Posao koji posljednjih pet godina obavlja u Komori, a odnosi se na vođenje Sektora za projekte, predstavlja novu dimenziju njenog profesionalnog rada i razvoja.
- Projekti finansirani iz međunarodnih fondova važno su poglavlje za instituciju kao što je Komora. Kroz njihove aktivnosti radite na podizanju kapaciteta privrede, same institucije, poštujući kroz sve to pravila koja se odnose i na učesnike iz zemalja članica EU. I ovaj posao pored potrebe za permanentnom nadogradnjom znanja i informisanosti, daje privilegiju saradnje sa uspješnim komorama, institucijama i organizacijama kroz partnerstva na projektima - rekla je ona.
Prema njenim riječima, mnogi od projekata koje Komora implementira omogućavaju promociju i unapređenje znanja žena u biznisu i snaženje ženskog preduzetništva. Aktuelna su, među ostalima, dva poziva za sticanje profesionalnih znanja i vještina nezaposlenih mladih i žena kroz učenje na radu. U okviru najveće preduzetničke mreže Evrope – EEN, Komora nudi podršku ženama koje imaju tek započete ili izgrađene biznise. Kroz ovu mrežu nedavno su organizovani poslovni susreti u Beogradu, sa partnerima iz EEN Srbija, na kojima je učestvovalo 70 žena iz biznisa.
- Naglašavam, ne podstičemo samo žensko preduzetništvo, već kroz niz edukativnih i drugih aktivnosti promovišemo i radimo na jačanju kapaciteta žena u ekonomiji uopšte. Da bismo promovisali uspješne priče, realizovali smo sa partnerima i Podcast Podroom. Privilegija je baviti se ovim pitanjima, dati i najmanji doprinos nečijem poslovnom iskoraku, a sve to kao dio tima institucije koja je gotovo jedan vijek dom crnogorske privrede - zaključuje Tanja Radusinović.
Uspjeh u balansiranju poslovnih i privatnih obaveza
Direktorica Sektora za finansije i računovodstvo Privredne komore je Milica Đuričković, dipl. ecc, koja je 19 od ukupno 27 godina radnog staža radila u privatnom sektoru na dužnostima vezanim za finansijsko poslovanje. U njenoj nadležnosti je izrada finansijskog plana Komore, izrada finansijskih izvještaja i vođenje materijalno-finansijskog poslovanja.
- Nijesam sklona bilo kakvim podjelama, pa ni onim na muške i ženske poslove. Smatram da određene poslove treba da radi pojedinac koji to najbolje zna i da je potpuno nebitno kojem rodu, naciji ili vjeri pripada. Lično se ne osjećam diskriminisanom u bilo kojem pogledu. To što sam žena je činjenica koja mi nije ni pomogla ni odmogla u postizanju ciljeva, ali jeste težnja da dajem sve od sebe kako bi svoj posao radila najbolje što znam, i obavezno uz kontinuirano unapređenje znanja i vještina - kaže Đuričković.
Prema njenim riječima, sve to i nije baš tako jednostavno i lako.
- A koliko ćete biti uspješni u svemu ovome? Vjerovatno u onoj mjeri u kojoj uspijete da izbalansirate svoju ulogu majke, kćerke, sestre, supruge, partnerke i osobe sa poslovnim ambicijama - kaže ona.
Ocjenjuje da se o ženama u biznisu govori više nego ikada, ali je takođe činjenica da su 60% svih nezaposlenih u Crnoj Gori upravo žene.
- Stoga, ulogu Komore u budućnosti, vidim da u sinergetskom djelovanju sa drugim institucijama radi na razvijanju svijesti kod žena o značaju finansijske nezavisnosti, njihovoj društvenoj afirmaciji u biznisu i unapređenju finansijske podrške ženama - navodi Milica Đuričković.
Privredna komora Crne Gore ima veoma važnu ulogu u razvoju i osnaživanju ženskog preduzetništva i pruža podršku njihovom profesionalnom razvoju kroz Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo. Kroz različite inicijative, programe i aktivnosti PKCG igra važnu ulogu u edukaciji i podizanju svijesti o važnosti ženskog preduzetništva i doprinosu žena u biznisu. Takođe, Komora aktivno učestvuje na konferencijama koje promovišu žensko preduzetništvo - pojašnjava Rmuš.
Pokušali smo da ovim tekstom čitaocima približimo aktivnosti Privredne komore na snaženju uloge žene u crnogorskoj ekonomiji, čime ona doprinosi evidentnom rastu njihovog broja u preduzetništvu. Takođe, približili smo rad i karijere pojedinih ključnih žena Privredne komore i njene Stručne službe koje za dobrobit cjelokupne crnogorske privrede realizuju brojne aktivnosti sa benefitima za preduzetnice-liderke u biznisu.
Za sami kraj, najava: 13. Kongres ženskog preduzetništva Jadransko-jonske regije biće organizovan 10. oktobra u Budvi, što će biti uvod u tradicionalni regionalni ekonomski događaj, Konferenciju o ekonomiji u organizaciji Privredne komore Crne Gore.
Osnaživati žene da prošire biznise i van granica države
Predsjednica Koordinacionog odbora ženskog preduzetništva Jasna Pejović, nakon 15 godina na liderskim pozicijama u ICT-u, prodaji i marketingu u internacionalnim kompanijama, 2019. godine je pokrenula kompaniju DigitalBee i program „Više od programiranja“ - digitalnu akademiju gdje se djeci prenose znanja i vještine za uspjeh u digitalnom dobu. Suosnivačica je Flourish - crnogorske startap priče koja je izašla van okvira naše države, a riječ je digitalnom treneru za razvoj emocionalne inteligencije, naučno dokazanom rješenju preporučenom od UNDP-a.
- Ključne vještine koje su mi omogućile poslovni uspjeh su zapravo vezane za emocionalnu inteligenciju. Komunikacija, rezilijentost, samopouzdanje, rješavanje konflikata, liderski potencijal spadaju u kompetencije emocionalne inteligencije, koje su bile moji saveznici u poslovnom uspjehu - kaže Jasna Pejović.
Prema njenim riječima, dugo nije razmišljala o tome da na profesionalnom putu postoje bilo kakve prepreke, ili prednosti, zbog toga što je žena.
- Vjerujem da mi je baš to što nisam vidjela prepreke jako puno pomoglo da realizujem svoje profesionalne želje. Međutim, prepreke i predrasude i te kako postoje, od onih da zato što ste žena “ne možete” biti npr. direktorka IT-a ili direktorka prodaje, jer su to karijere namijenjene muškarcima. Priznajem da uživam u rušenju ovakvih stereotipa - rekla je ona. Smatra da je za ženu svaki put teži, pa i preduzetnički.
- Žene treba osnaživati i na poslovnom i privatnom planu, pogotovo kod nas na Balkanu, gde je ionako zahtjevna uloga žene još zahtjevnija, zbog brojnih uloga i obaveza koje joj se nameću ili koje se očekuju - naglašava ona. Pojašnjava da je uloga Koordinacionog odbora kojim predsjedava u praćenju i unapređivanju ženskog preduzetništva u Crnoj Gori.
- Ulogu predsjednice sam preuzela nedavno i voljela bih da kao predsjednica, koja prvi put dolazi iz oblasti digitalnog, dodatno inspirišem i osnažim žene da prošire svoje biznise u digitalnom svijetu o kome je mnogo lakše proširiti poslovanja i izvan okvira naših granica. Radujem se radu sa sjajnim timom koordinacionog odbora na projektima koje će nastaviti da osnažuju žene u oblasti razvoja svojih biznisa, a zaprovo u realizaciji svojih snova. Jer naš biznis je uvijek odraz naše suštine - zaključuje Jasna Pejović.
Posvećenost poslu svojstvena ženama
Sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Lidija Rmuš, je diplomirana ekonomistkinja, nekada studentkinja generacije i dobitnica Decembarske nagrade, koja je karijeru započela u Agroekonomskom kombinatu u okviru Agrokombinata 13. jul, gdje je radila na analizama i projektima, a bila je, između ostalog, zamjenica direktora preduzeća. Vrlo odgovorne dužnosti obavljala je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, bila u pregovaračkom timu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, CEFTA, EFTA, te učestvovala u pregovaranju svih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini koje je država potpisala. Učestvovala je u izradi knjige o pregovorima sa CEFTA i autorka je brojnih stručnih tekstova za časopise.
- Tokom rada u Ministarstvu veoma dobro sam sarađivala sa proizvođačima hrane u cilju stvaranja boljeg poslovnog ambijenta i otklanjanja barijera u poslovanju. Nakon 18 godina provedenih u Ministarstvu, sa mjesta savjetnika ministra dolazim u Privrednu komoru gdje i danas obavljam poslove sekretarke OU poljoprivrede i prehrambene industrije i praktično nastavljam rad sa privrednicima, kao i aktivnosti oko pregovora sa EU kao članica radnih grupa - navodi Rmuš.
Smatra da su velika posvećenost poslu, inače svojstvena ženama, zatim dugogodišnje iskustvo, dobra saradnja sa kolegama i želja da svojim aktivnostima utiče na stvaranje boljeg poslovnog ambijenta doprinijeli rezultatima koje je ostvarila.
- Tokom zajedničkog rada kroz pregovaračke procese pokazala sam i sklonost ka timskom radu. Razvijene komunikacijske vještine su mi pomogle da razumijem privrednike i njihove probleme, i na adekvatan način ih prezentujem javnosti - ocjenjuje Rmuš.
