Nacrt zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti ne dozvoljava vlasnicima da samostalno oglase i prodaju nekretninu, zbog čega su u obavezi da daju agencijama da posreduju, što će povećati cijene na tržištu za tri odsto.
To je jedna od ključnih primjedbi u Izvještaju o javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti koji je objavilo Ministarstvo ekonomskog razvoja.
Ministarstvo primjedbu nije uvažilo, uz objašnjenje da se Nacrt zakona bavi posredovanjem u prometu, a ne pravima koja vlasnik ima u vezi sa nekretninom.
Nacrt zakona je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma u prethodnoj Vladi koje ga je stavilo na javnu raspravu.
Vlada je Nacrt ovog zakona spremila zbog visokog učešća sive ekonomije u ovoj oblasti, nekvalitetne usluge, nepostojanja osiguranja od odgovornosti i stručne spreme za posrednike, kao i zbog toga što oni trenutno ne moraju da prikažu kompletnu dokumentaciju za nepokretnost. Osim tih i iz razloga što se ugovori o posredovanju u praksi rijetko zaključuju, što nemaju sve elemente, obaveze i odgovornosti i što se provizije često ne isplaćuju preko računa nego u gotovini, ali i nelojalne konkurencije koja se poslom bavi bez licenci i registracije.
Zbog visokog učešća sive ekonomije u ovoj oblasti država gubi značajan dio novca od neprijavljenih provizija koje su većinom u gotovini i mimo računa, čime se dovodi u pitanje kontrola tokova novca i oporezivanje, konstatovalo je Ministarstvo.
Ministarstvo je, između ostalih, usvojilo primjedbe da ugovor o posredovanju važi pola godine umjesto godinu dana, i da se cijena mora navesti pri oglašavanju.
Iz firme “Consulting Budva” predložili su obavezu da notar formira ugovor između dvije ili više stranaka uz prisustvo agencije. To bi, kako su kazali, spriječilo rad “na divlje”
Iz MERT-a su naveli da ta primjedba nije predmet uređenja ovog Zakona.
Kada je u pitanju predlog “Diocleia Real estate partners” da se definiše nadzor, odnosno tijelo koje će obavljati inspekcijske poslove za ovaj sektor i nadgledati i portale za oglašavanje nekretnina, iz ministarstva su naglasili da se primjedba ne prihvata.
“Nadzor nad sprovođenjem yakona vrši nadležno ministarstvo, dok inspekcijski nadzor vrši tržišna inspekcija, kao nadležna za djelatnost unutrašnje trgovine”, piše u komentaru Ministarstva.
Uvažena je primjedba ove firme da posrednik prilikom obilaska nekretnine sačini zabilješku o obilasku čiju će sadržinu propisati Ministarstvo. Predlog ove firme je da ta zabilješka bude u digitalnom formatu koju bi obezbijedilo Ministarstvo pa bi onda sve agencije imale isti format.
Resor je kao neopravdanu označio i primjedbu Grupacije za trgovinu nekretninama Privredne komore, kojom su tražili da se uvede i obaveza agencija da imaju depozitni račun koji ne bi mogao biti opterećen izvršenjem ili prinudnom naplatom. Iz Ministarstva su naveli da je Zakonom već predviđeno da posrednik može otvoriti ovaj tip računa.
Uvažena je primjedba kompanije “Čelebić” da se trajanje ugovora o posredovanju skrati sa godinu na šest mjeseci, kao i da posrednik ima pravo na posredničku naknadu.
Nije prihvaćena ni primjedba Nenada Beka koji je zatražio da se koristi onlajn verzija Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), kako se izvod iz CRPS-a ne bi dostavljao ministarstvu svake godine. Iz Ministarstva su naglasili da onlajn evidencija nije javni registar.
Novina u predlogu zakona su stvaranje registra onih koji se bave prometom nekretnina i uvođenje obaveznog stručnog ispita za posrednike. Predviđeno je da građanin koji polaže stručni ispit mora da ima prebivalište na teritoriji Crne Gore i najmanje IV nivo kvalifikacija, odnosno srednje ili stručno obrazovanje. Polaganje ispita bi se organizovalo jednom u pola godine, a sastojalo bi se od usmenog i pismenog dijela dok bi agentima koji nemaju položen taj ispit bilo zabranjeno da se bave posredničkim poslom.
Bonus video:
