Vlada planira da izmijeni Zakon o porezu na dodatu vrijednost kako bi se uvela nova srednja stopa PDV-a i olakšao povrat ovog poreza, da izmijeni zakon o radu kako bi omogućila jednostavnije zapošljavanje sezonske radne snage i stranaca, da izmijeni zakon o porezu na dobit kako bi privrednike oslobodila plaćanja poreza na dobit koju reinvestiraju, biće smanjen fiksni trošak na zarade, pojednostavljene procedure za izdavanje dozvole, osnovana državna razvojna banka i garantni fond, kao i nova dodatna ljekarska komisija kako bi se spriječile prevare sa bolovanjima,...
To su neke od novina koje je obećao premijer Milojko Spajić juče u razgovoru sa privrednicima u Privrednoj komori (PKCG)
On je kazao da je cilj nove Vlade da podstakne ubrzani razvoj ekonomije, smanji rizik poslovanja, ukloni biznis barijere i podstakne preduzetnički duh.
Turizam zavisi od uvoznih radnika
Na početku sastanka predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić, u uvodnom govoru navele je probleme i zahtjeve privrednika koji se odnose na izmjene zakona o privrednim društvima, o radu, PDV-u, dobiti, porezu na promet nepokretnosti, o reciklaži, osnivanju razvojne banke,...
Ona je kazala i da turizam zavisi od uvoza radne snage, često i iz udaljenih zemalja, zbog čega je neophodno hitno definisati termin stalnog sezonskog radnika, pa uzoru na druge zemlje. Navela je i da plaćanje poreza na dobit koju privrednik reinvestira destimulativno utiče na razvoj privrede i rast kompanija, a požalila se i na, kako je kazala, veliku stigmatizaciju privrednika u javnosti.
Spajić je rekao da podržava sve ono što je rečeno, da slično razmišljaju i da se izmjene tih zakona već “kuvaju” u Vladi i ministarstvima.
On je naveo da se niža stopa PDV na dio proizvoda i usluga mora povećati zbog zahtjeva EU, zbog čega razmišljaju o uvođenju treće stope ovog poreza koja bi bila između sadašnje niže stope od sedam odsto i više od 21. Kazao je i da već razmišljaju između nekoliko primjera u regionu i EU o uvođenju stalnog sezonskog radnika za oblasti turizma, poljoprivrede i građevinarstva, kao i da je planirao da ukine plaćanje poreza na dobit na reinvestiranje.
“Protiv sam stigmatizacije privrede i negativne kampanje protiv onih koji privređuju. Mi ćemo dijeliti privrednike samo na one koji plaćaju porez i ove druge”, kazao je Spajić.
Premijer je najavio da će u narednom periodu Vlada značajno povećati izdvajanje za kapitalne izdatke, kao i da planiraju da ubrzaju realizaciju projekata iz drumskog saobraćaja.
U septembru početak izgradnje auto-puta
On je kazao da je bilo planirano da izgradnja druge faze auto-puta od Mateševa do Andrijevice počne tek 2025. godine, ali da smatra da Crna Gora nema vremena da čeka zbog čega očekuje da će njegova izgradnja početi u septembru ove godine.
Kazao je da će u januaru raspisati tendere za izradu šest idejnih rješenja - dva auto-puta Bar - Boljare i za Jadransko-jonski auto-put, kao i za četiri brze ceste Bijelo Polje - Pljevlja - Sarajevo, Bar - Ulcinj - Albanija, od obilaznice oko Budve kod Paštrovića, preko Luštice do Hrvatske, kao i od Andrijevice do Peći.
Plan je da sve to bude izgrađeno u narednih sedam godina - do kraja 2030.
Spajić je rekao da će krenuti u tendere za sve te projekte odjednom i da nema čekanja.
“Pitali su me kako ćete to da finansirate? Ja sam im rekao da Crna Gora ima potencijal da finansira kapitalni budžet od 900 miliona eura. Jer će od toga biti dosta povrata novca, porašće BDP”, rekao je Spajić.
Dodao je i da nema više vremena za čekanje.
“Potreban nam je ubrzani razvoj. Sa ovim će biti riješeni svi problemi sa drumskom saobraćajnom povezanosti Crne Gore”, kazao je Spajić.
Turska bi finansirala brzu cestu ka Sarajevu
On je kazao i da je kao ministar finansija prije dvije i po godine imao razgovore sa predstavnicima Turske koja žele da učestvuju u izgradnji brze ceste od Sarajeva prema toj državi.
“To je velika stvar, najkraća veza između Sarajeva i Tusrke bi išla preko naše teritorije. Preko Pljevalja i Bijelog Polja, a zatim ka Peći. Treba da uskoro sjednemo sa Erdoganom (predsjednik Turske) i da to dogovorimo”, kazao je Spajić.
Premijer je naveo i da su dogovorene tačke spajanja brzih cesti i auto-puteva za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
“Brza cesta na primorju koja bi obilazila gradove i smanjila gužve će preko Luštice ići prema granici sa Hrvatskom kod Debelog brijega, a zatim prema Konavlima, aerodromu i Dubrovniku. Drugi krak bi obilazio Bar i Ulcinji i išao ka Albaniji”, kazao je Spajić.
Odluka o Aerodromima do kraja sedmice
On je naveo i da će do kraja godine Vlada donijeti dluku o tome što će biti sa koncesionim postupkom za crnogorske aerodrome, odnosno da li će ih dati u zakup na 30 godina.
Pretkvalifikacija na ovom tenderu je završena još 2020. godine, a sa troje ponuđača koji su je prošli trebalo je nastaviti pregovore. U uži izbor su ušli Aeroports de Paris i TAV, Incheon Airports i Corporasion America Airports.
Glavni uslov za 30-godišnji zakup je jednokratna naknada od 100 miliona eura odmah nakon potpisivanja ugovora, a ostale ponude koje se u narednoj fazi dogovaraju su visina investicija u aerodrome i iznos godišnje naknade za državni budžet.
Spajić je kazao da će, ako bude usvojena odluka da se ide u dugoročni zakup aerodroma, već u januaru nastaviti pregovore u kojima će od ponuđača očekivati da poprave svoje ponude.
“Dok ne završimo auto-puteve i brze cesta Crna Gore je izolovano ostrvo, bez razvijenih aerodroma i bolje avio povezanosti. Nema razvoja turizma ni ekonomije bez bolje aviodostupnosti. Zbog toga pripremamo i novu strategiju za ToMontenegro”, kazao je Spajić.
Predsjednik Odbora za trgovinu Jovan Lekić kazao je da se u javnosti trgovci nepravedno optužuju za mobing i visoke marže, kao i da odgovorno tvrdi da na 13 hiljada kvadratnih kilometara i 620 hiljada stanovnika ne postoji veća konkurencija u trgovini kao u Crnoj Gori. On je kao barijere naveo obavezu da štampaju milione deklaracija na Brajevom pismu za proizvode, iako manje od 50 građana zna da ih čita. Založio se za ukidanje neradne nedjelje, kao i da se omogući reprezentativnost Crnogorskom udruženju poslodavaca.
Spajić je kazao da nije upoznat sa problemom u vezi obaveze da se deklaracije pišu i na Brajevom pismu, ali da mu primjedba djeluje logično. Najavio je i da će uskoro biti predstavljeno novo rješenje za utvrđivanje reprezentativnosti, kao i da za njega nije sporno da budu reprezentativna dva udruženja poslodavaca.
“Voli” povećava poljoprivrednu proizvodnju
“Kompanija “Voli” je prije nekoliko dana završila kupovinu farme svinja u Spužu. Sa Mesnom industrijom “Goranović” planiramo razvoj prerade i proizvodnju domaćih brendova visokog kvaliteta. Cilj je da smanjimo uvoz mesa i mesnih prerađevina za 60 odsto”, kazao je vlasnik ove kompanije Dragan Bokan.
On je naveo da je “Voli” sa svojim imanjem na 70 hiljada kvadrata u Šasu kod Ulcinja, već postao najveći domaći poljoprivredni proizvođač.
Bokan je kazao da od Vlade i Opštine Danilovgrad očekuje pomoć kako bi zajednički riješili ekološki problem sa farmom u Spužu koji postoji već decenijama, dok je obećao značajno povećanje broja radnih mjesta i proizvodnje.
Najznačajniji problemi u privredi, prema njegovim riječima, su nedostatak radne snage, zloupotreba bolovanja, kao i neefikasan državni aparat jer se predugo čeka na dozvole zbog čega dolazi do investicionog zastoja.
Plan da poboljšaju kreditni rejting
Spajić je najavio da će prioritet Vlade u narednoj godini biti i poboljšavanje kreditnog rejtinga države.
“Očekujem da kreditni rejting poboljšam za dva stepenika. To bi značilo znatno niže kamate na kredite koje uzima država, ali i niže kamatne stope za privredu i građane”, naveo je Spajić.
Bonus video:
