Poslanica Demokratske Crne Gore Zdenka Popović kazala je da su izmjene značajne te da joj je problematično što se posljednjih 20 godina stvarao takav sistem finansiranja, da se sredstvima tekuće budžetske rezerve mogu slobodno služiti premijeri, gradonačelnici...
Popović je naglasila da je namjera zakonopisca bila da se sredstva tekuće budžetske rezerve za potrebe građana, usmjere kod Ministarstva rada i socijalnog staranja a da se za potrebe firmi u slučaju nepredviđenih okolnosti, usmjere Ministarstvu ekonomskog razvoja.
„Ako bi se utvrdili neki kriterijumi, postojala je tajnost kome idu ta sredstva. Kada bi pitali kojim licima su sredstva otišla i po kom osnovu, dobili bi odgovor koji je iznos u pitanju ali ne i po kom osnovu“, naglasila je ona.
Dodala je da je tekuća budžetska rezerva planirana i na 100 miliona eura dok je na lokalnom nivou išla do 300 hiljada eura i da se nije tačno znalo kako se novac troši. Navela je da su ljudi kojima nije trebala socijalna pomoć, u istom danu podnosili zahtjeve i dobijali pomoć od predsjednika opštine, premijera i Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Navela je da je svoj amandman povukla nakon obećanja Vukovića, da će postupak biti transparentan i da će kriterijumi biti rigorozni.
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović saopštio je da je pretres završen,nakon čega je dao pauzu.
Pretres je završen pa su poslanici nastavili sa raspravom o predlogu zakona o Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, planirano je formiranje Fiskalnog savjeta, za koji će u narednoj godini iz tekuće budžetske rezerve biti izdvojeno 250.000 eura, dok će od 2025. godine to tijelo biti posebna potrošačka jedinica.
Fiskalni savjet biće nezavisno tijela koje će nadzirati sprovođenje fiskalne politike i davati predloge i mjere za njeno unapređenje. Dio poslova u vezi sprovođenja fiskalne poltike preuzeće od Državne revizorske institucije (DRI) i prema izmjenama zakona koje su u skupštinskoj proceduri do 31. decembra naredne godine izvršiće se primopredaja dokumentacije, softverskih rješenja i drugih akta koji su sada kod DRI.
Ovo je druga izmjena i dopuna Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Poslanici su krajem februara usvojili izmjene kojima je stvoren pravni osnov za funkcionisanje ovog tijela i kojima je definisano da se članovi savjeta biraju na osnovu javnog poziva koji će raspisivati skupštinski Odbor za ekonomiju, budžet i finansije.
Ministar finansija Vuković je ovom prilikom pojasnio da ovaj korak nije bilo moguće preduzeti ranije radi političkih nestabilnosti.
„Tako predloženim izmjenama utvrdiće se postupak radi vođenja evidencije nakon zaključivanja ugovora o stranim donacijama, što će dovesti do praćenja i kontrole istih“, naveo je on.
Ministar finansija Novica Vuković je kazao da je riječ o zajedničkom budžetu te da su u obzir uzeli sve faktore i da su ove mjere, jedine trenutno moguće. On je ponovio da svi izdaci čine 2,7 milijardi eura te da ih država mora servisirati. Dodao je da postoji prostor da se poveća prihodna strana ali ne kroz povećanje PDV-a, kao što se tvrdi.
Vuković je istakao da su se kapitalni projekti nisu birali prema predlozima poslaničkih klubova, već na osnovu toga šta je moguće. On se osvrnuo na kritike opozicije i naveo da su studenti uključeni budžetom a samim tim i domovi za njihov smještaj. Naglasio je da sve što je najavljeno za uvećanje zarada imaju u planu ali da im je neophodno dodatno vrijeme.
„Ministarstvo finansija nastavlja da daje rezultate i biće oslobođeno politike“, kazao je Vuković.
Ponovio je da nema zaduženja osim za otplatu dugova i kapitalne projekte, da je minimalna penzija fiskalno neutralna, da je kapitalni budžet samo za zrele projekte...
Poslanik Miodrag Laković iz PES-a se osvrnuo na kritike opozcije i kazao da je tim partijama nepojmljivo da se minimalna plata može povećati. On je naglasio i da su se sve prethodne opozcione kritike i prognoze srušile te da je Milojko Spajić stao iza programa „Evropa sad“ i ponudio ostavku ako ne bude uspješan.
Iz DPS-a su naglasili da je uvećanje plata najavljeno da bi građani glasali za PES, a da danas iz te partije tvrde da nema novca za obećano. Oni su kazali da se neće ostvariti ni projekcija Vlade o spuštanju stope nezaposlenosti na nivo niži od pet odsto. Dodali su da nisu protiv uvećanja plata i penzija ali su protiv obećanja, koja se neće ostvariti.
„Niko normalan nije protiv većih plata i penzija ali je potrebno da se stvori realna infrastuktura u ekonomiji da bi se to ostvarilo. Bojim se da ste srušili ovaj sistem i da će neko morati da to sređuje“, naveo je poslanik Andrija Nikolić.
Ponovili su da su protiv predloga budžeta i zaduženja.
Iz poslaničkih klupa Socijalističke narodne partije su kazali da će nivo javnog duga ostati na nivou od 60 odsto, što kako tvrde, znači da Crna Gora nije prezadužena.
Naveli su da će se raditi na smanjenju sive ekonomije ali da se mora stati na kraj praksi da se plate u privatnom sektoru "daju na ruke", jer je prosječna zarada u ovom sektoru u prosjeku 550 eura. Smatraju i da će usvajanje Zakona o lokalnim saomupravama, obezbijediti ravnomjerni razvoj opština.
Oni smatraju da se predlogom budžeta trasira put za razvoj države.
"Da bi imali stabilnost i dugoročnu stabilnost, osim 2024 treba sagledati i srednjoročni period", kazala je poslanica Slađana Kaluđerović.
Ona je istakla da je poljoprivreda često u sjenci ostalih sektora ali da je Ministarstvo finansija imalo sluha i obezbijeđeno dodatnih dva miliona eura za taj sektor, čime je za poljoprivredu predviđeno 59 miliona eura.
Da je proteklih dana predložen veliki broj amandmana i da je to zatrpalo Vladu i poslanicima stavilo teret da sude o njima na osnovu toga ko ih je predložio, kazali su iz Socijaldemokrata.
Oni su naglasili da Vlada mora obratiti pažnju i na prosvjetne radnike koji su na početku karijera ali i na one koji se bore da ispune punu normu časova. Predložili su da poslanici pokušaju da naprave uštede, na iznosima novca za gorivo, reprezentaciju ili službena putovanja.
„Ako su mogla da se opredijele i planiraju sredstva za povećanje minimalne penzije, mislim da je naša obaveza da se školstvo stavi u red sa sudstvom i zdravstvom“, kazao je poslanik SD-a Branislav Nenezić.
Presjednik Skupštine Andrija Mandić je u toku sjednice saopštio da je Irena Orović podnijela ostavku na funkciju člana Savjeta za visoko obrazovanje.
Skupština je kontstatovala njenu ostavku, čime joj je prestala funkcija u Savjetu.
Iz Nove srpske demokratije su kazali da se nadaju da će budžet biti održiv ali da će sigurno biti sanacioni, jer se mora vratiti dio novca sa velikim kamatama. Poslanik Dejan Đurović je naveo da je pozitivno što je planiran suficit, odnosno da će se tekući rashodi pokrivati tekućim prihodima ali i da će se država zaduživati samo za povrat dugova i kapitalne projekte.
Dodao je da je problematično što je najavljeno povećanje akciza na duvan jer to prati i rast sive ekonomije. Osim toga, naveo je da u prihodnoj strani nema ni novca od nelegalno stečene imovine jer zakonski okvir nije donesen. Naglasio je da mu je žao što su plate povećavane parcijalno, što je dovelo do nesrazmjernih zarada po sektorima.
„Pred nama je izazovan period i neophodno je pripremiti sve projekte za koje možemo aplicirati kod Evropske komisije“, istakao je Đurović.
On je dodao da čitanje budžeta stvara nedoumicu, da li će se investicije smanjiti ili uvećati u narednom periodu.
Da ih raduje što su neke ideje za kapitalne projekte kandidovane u kapitalni budžet ali i da nije dobro što je budžet zaboravio na studente, čulo se iz klupa DPS-a.
Sonja Milatović ispred ovog kluba, istakla je da u budžetu nema izgradnje novog studentskog doma u Podgorici i rekonstrukcije starih studentskih domova. Dodala je i da su nužna viša ulaganja u kulturu.
„Kakav se primjer daje ako se za kulturu daje 0,9 odsto iako je Zakon o kulturi obavezuje na 2,5 odsto. Država kulturi daje ispod minimuma“, istakla je Milatović.
Poslanik GP URA je nakon pauze ipak dobio riječ i kazao da se Dragović demaskirao te da građani sada vide kome su dali vlast. On je pojasnio da su oni sa prosvjetarima dogovorili uvećanje od 20 odsto za tekuću, deset odsto 2024. i deset odsto 2025., te da to zavisi i od makroekonomskih kretanja države.
On je kazao da crnogorska ekonomija nastavlja rast ali da se sada tvrdi da nema novca za ovaj sektor.
„Nadam se da će kolege koje nisu iz PES-a ali i one koje jesu, ispraviti nepravdu prema prosvjetarima i amandmanski djelovati kako bi dobili deset odsto“, kazao je on.
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović je zatražio pauzu nakon što je poslanik URE Dritan Abazović, tražio da odgovori na navode Dragovića.
Pejović je Abazovića više puta pitao po kojem članu Poslovnika Skupštine želi da dobije riječ i kazao da se njegovim obraćanjem krše procedure. Zato je Pejović odredio pauzu od pet minuta.
Poslanik PES-a Darko Dragović je naglasio da je prethodna Vlada donijela odluke koje su onemogućile uvećanje zarada prosvjetarima i da po tim odlukama Ministarstvo prosvjete bez pregovora sa Sindikatima tog sektora, nije moglo da uveća plate. On je poslanicima GP URA poručio da sada na nekorektan način traže da se zarade prosvjetarima uvećaju deset odsto.
„Pozivam prosvjetare i Sindikate da pristupe pregovorima sa Ministarstvom prosvjete, da sa njima dogovore radno-pravne uslove koji će se moći sprovesti“, istakao je Dragović.
Naveo je da su vrata prosvjete širom otvorena kako bi se našao pravi način za povećanje plata.
Iz Bošnjačke stranke su dodali da ne vide izvore iz kojih bi se mogao finansirati program „Evropa sad 2“ i da očekuju da se Vlada postara da nominalni rast BDP-a ne opada, kako je projektovano.
Poslanik DPS-a Nikola Janović istakao je da izdvajanja viša od 20 miliona za ugovore o djelu, pokazuju da će nova Vlada partijski zapošljavati uprkos višku zaposlenih u javnoj upravi. Njegov kolega Nermin Abdić je dodao da je zapostavljena edukacija zdravstvenih kadrova, zaboravljeni infrastrukturni projekti i da želi da se obećano ispuni.
„Ispunite sedmo-časovno radno vrijeme, 1.000 eura prosječne plate, minimalne 700 eura, da to imamo crno na bijelo i da prosvjetari dobiju šta zaslužuju“, naveo je Abdić.
Da kritike opozicije da budžet nije dobro planiran nisu utemeljene, kazala je Jelena Božović ispred kluba Nove srpske demokratije. Ona je dodala da su zaduživanja neophodna da bi se isplatili stari dugovi te da dobru stranu projekcija čine suficit tekuće potrošnje, postepeno smanjenje deficita, obezbjeđivanje da se zaduživanje vrši samo za finansiranje kapitalnih projekata...
"U proteklom periodu je novac zaduživan ali građani nisu imali korist od toga. Od 2020. do danas povećane su plate, penzije, započeti su infrastrukturni projekti a neki i završeni", kazala je Božović.
Ona je dodala da je činjenica da je među 14 nerazvijenih opština čak devet sa sjevera te da je cilj da se razvoj nastavi na svakom dijelu države.
Iz poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista su ministru finansija Novici Vukoviću poručili, da su on i Vlada u teškoj situaciji jer svi građani pričaju o programu "Evropa sad 2", ali da taj program još niko nije vidio. Iz tog kluba su kazali da Vladu čeka težak posao jer ne mogu da ispune obećanja.
Poslanik Jevto Eraković je pitao i da li Vlada planira povećanje povećanje PDV-a i naglasio da će to izazvati dodatna poskupljenja i udar na standard građana. Dodao je da su infrastrukturni projekti na sjeveru države, koji su započeti prije pet godina, desvastirani ali da nisu zadovoljni ni zdravstvom, pa će ponijeti niz amandamana za taj sektor.
Iz Građanskog pokreta URA su pozvali Vladu da povećanje plata prosvjetnim radnicima uvrsti u budžet za 2024. i da se to može uraditi, jer su pronašli novac za povećanje minimalnih penzija.
Rast penzija su pozdravili iz Bošnjačke stranke ali su istakli da je riječ o potrošačkom budžetu te da su brojni projekti iz njega izostavljeni. Tvrde i da sjever ne može bez pomoći države i da ih najviše interesuju investicije i da žele prekid posjeta funkcionera, ako se neće sagledati stvarni problemi regije. Poslanik Amer Smailović je naveo da dio projekata u Bijelom Polju po ovom budžetu neće biti završen.
"Naš odnos prema budžetu se ogleda u tome da li je razvojni ili potrošački i da li su obezbijeđene investicije koje će pokrenuti razvoj i ubrzati razvoj sjevera“, kazao je on.
Iz klupa Pokreta Evropa sad (PES) moglo se čuti da je predlog budžeta za 2024. razvojna osnova za infrastrukturu i građane te da je fiskalno održiv. Poslanik Milan Zečević naglasio je da je premijer Milojko Spajić prethodno kazao da će im trebati godina dana da provjere budžetsko stanje, nakon čega će se razmatrati implementacija programa Evropa sad 2.
Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Jole Vučurović naglasio je da je Vlada još uvijek u fazi formiranja i da joj je trenutno važno pomoći kroz sugestije i kritike. Naglasio je da preko popisa i važnijih pitanja, uspostavili sistem dogovora te da se sada mogu dogovarati i oko povećanja plata, penzija i socijalih davanja.
Vučurović je istakao i da će ministri njihove koalicije uskoro biti u Vladi, kojoj kako tvrdi, predstoji rekonstrukcija. On je naveo da više nema zavlačenja ruka tajkuna i kriminalaca u budžet i da žele da daju doprinos da se Crna Gora oporavi i stane na noge. Istakao je da su problemi brojni ali da moraju rješavati.
"Obećanja postoje, i to velika obećanja. Najvažnije da se ona ispunjavaju, da li to može preko noći – ne može", dodao je on i kazao da će za neispunjavanje odgovorni platiti cijenu.
Parlament je započeo raspravu o Predlogu budžeta za 2024. godinu.
Za ovaj drugi dan rasprave, na dnevnom redu su između ostalih i dopune nekoliko zakona i to u: penzijsko-invalidskom osiguranju, igrama na sreću, akcizama, finansiranju lokalne samouprave, sistemskog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Vlada premijera Milojka Spajića je predlogom budžeta za 2024. godinu sebi ostavila prostor da se može zadužiti za 1,15 milijardi eura, od čega 650 miliona eura za potrebe obezbjeđenja nedostajućeg novca u 2024. godini, kao i dodatno "izuzetno" za još 500 miliona za potrebe refinansiranja duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2025. godinu.
Dodatno Vlada se naredne godine može zadužiti i za finansiranje projekata u iznosu od 933 miliona eura, gdje se nalaze kredit za dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica od 200 miliona, kupovina vojnih brodova od 120 miliona, za rekonstrukciju pruge od Bara do Golubovaca za 113 miliona, izgradnju i rekonstrukciju zdravstvenih ustanova 85 miliona...Tako da bi teoretski ukupno zaduženje u narednoj godini ako dobije podršku poslanika moglo iznositi dvije milijarde.
Bonus video:
