Iako konkretni planovi za ukidanje penzijskih doprinosa (program Evropa sad 2), još nijesu objelodanjeni, jasno je da bi se radilo o tektonskom udaru na državni budžet jer su prihodi od penzijskih doprinosa skoro duplo veći od doprinosa za zdravstvo i iznose oko osam odsto BDP-a u Crnoj Gori. U ovom slučaju, čak ni postojanje odlučne političke volje za povećanjem stope PDV-a ne bi bilo dovoljno da se nadomjesti ovako veliki gubitak prihoda.
Otuda će biti veoma interesantno vidjeti kako će kreatori programa Evropa sad 2 pokušati da ukinu penzijske doprinose, a da pritom iz temelja ne uruše javne finansije.
Ovo se navodi u dokumentu “Poreska reforma u Crnoj Gori u 2022. godini - činjenice i zablude i poređenje sa Srbijom”, koji je uradio Fiskalni savjet (FS) Republike Srbije. Izradom studije rukovodio je član FS Srbije Nikola Altiparmakov.
U ovogodišnjem budžetu planirani su prihodi od penzionih doprinosa u iznosu od 560 miliona eura.
“U slučaju eventualnog ukidanja penzijskih doprinosa, rizik od urušavanja budžeta, koliko god ozbiljan bio, pada u drugi plan – u odnosu na neminovno urušavanje javnog penzijskog sistema koji je u Crnoj Gori, kao i u većini zemalja kontinentalne Evrope, ustanovljen prije više od jednog vijeka. Javni penzijski sistemi (Bizmarkovog tipa) predstavljaju najveće i najdugotrajnije programe javnih rashoda gdje implicitni dug prema sadašnjim generacijama penzionera i osiguranika koji su u prošlosti uplaćivali penzijske doprinose traje decenijama i po pravilu je višestruko veći od eksplicitnog javnog duga u svim evropskim državama. Tako se implicitni dug javnog penzijskog sistema u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i drugim državama evrozone procjenjuje na oko 300 odsto BDP-a. Otuda nijedna razvijena zemlja u Zapadnoj Evropi ili Sjevernoj Americi nikada nije ozbiljnije razmatrala ukidanje javnog penzijskog sistema koji predstavlja jedan od stubova modernog društva”, pojašnjeno je u ovom dokumentu u koji “Vijesti” imaju uvid.
U Srbiji nije bilo volje za veći PDV
U dokumentu je pojašnjeno da ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje zahtijeva osjetno povećanje stope PDV-a kako bi se nadomjestio gubitak budžetskih prihoda.
“Usljed nedostatka političke podrške za povećanje stope PDV (četiri procentna poena), Srbija nije sprovela ovakvu reformu 2010. godine. Sa druge strane, Crna Gora se 2022. godine odvažila da, uprkos riziku rasta budžetskog deficita, ukine doprinose za zdravstvo bez istovremenog povećanja stope PDV. Ispostavilo se da je snažna naplata poreskih prihoda 2023. godine u najvećoj mjeri nadomjestila gubitak prihoda od ukidanja doprinosa za zdravstvo. Međutim, pokazujemo da je snažna naplata poreza dominantno rezultat eksternih faktora, prije svega velike imigracije platežno sposobnih građana Rusije i Ukrajine. Privremeni karakter imigracije predstavljaće rizik za javne finansije Crne Gore u narednom periodu. Zaključujemo da ne postoje dovoljno uvjerljivi argumenti za uspostavljanje uzročno-posljedične veze između rasta poreske naplate u 2023. godini i ukidanja doprinosa za zdravstvo godinu dana ranije”, navodi se u dokumentu.
Iz FS Srbije ukazuju da poresku reformu u Crnoj Gori u 2022. karakterišu tri mjere - ukidanje doprinosa na zdravstvo, progresivnije oporezivanje dohodaka uvođenjem visokog neoporezivog cenzusa od 700 eura mjesečno i veliko povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura.
“Prve dvije stavke crnogorskog programa Evropa sad praktično identične odgovarajućim mjerama u studiji “Poreska politika u Srbiji - pogled unapred”. Umjesto politički nepopularnog povećanja PDV stope za četiri procentna poena, što je svojevremeno onemogućilo sprovođenje reforme u Srbiji, crnogorska reforma je uključila veliko povećanje zakonske minimalne zarade. Međutim, nijesu sasvim jasne očekivane ekonomske koristi ovako koncipirane poreske reforme”, piše u dokumentu.
Pojašnjeno je da ukidanje doprinosa za zdravstvo i uvođenje visokog neoporezivog cenzusa smanjuje troškove plata, ali ih rast minimalne zarade povećava.
Stvarni troškovi, a ne suzbijanje sive ekonomije
“Ako pogledamo ukupne troškove plata za poslodavce, koji pored neto zarada uključuju poreze i doprinose na teret zaposlenog i poslodavca (bruto zarade), možemo primijetiti da nakon reforme godine dolazi do nominalnog povećanja troškova za poslodavce na svim nivoima zarada. Povećanje troškova je najveće u slučaju minimalnih zarada, gdje iznosi oko 35 odsto nominalno, ali je on osjetno i u slučaju prosječnih i iznadprosječnih zarada, kod kojih su troškovi poslodavaca porasli nominalno za oko osam odsto u prosjeku. Budući da je međugodišnja stopa inflacije iznosila 13 odsto u 2022. godini, možemo zaključiti da je došlo do skromnog realnog smanjenja troškova rada za oko četiri u slučaju prosječnih i iznadprosječnih zarada, ali je trošak za minimalne zarade povećan za preko 20 odsto u realnom iznosu. Visoko povećanje troškova za minimalnu zaradu pravdano je čestom praksom prijavljivanja radnika na minimalnu zaradu i isplaćivanja dodatnih neprijavljenih prihoda “na ruke”. Iako je ova praksa nesporno prisutna u velikoj mjeri u Crnoj Gori, kao i u Srbiji, činjenica je da dio poslodavaca, naročito u manje razvijenim sektorima i djelovima zemlje, nije bio u mogućnosti da radnicima isplaćuje dodatna primanja “na ruke”, te je u njihovom slučaju došlo do osjetnog povećanja stvarnih troškova zarada”, ističe su u dokumentu.
FS je analizirao naplata poreskih prihoda u Crnoj Gori nakon reforme 2022. godine.
“Na prvi pogled, rezultati poreske reforme djeluju veoma pozitivno. Djeluje da je poresko rasterećenje zarada dovelo do povećanja zaposlenosti i posljedično viših prihoda od doprinosa za penzijsko osiguranje, dok je povećanje neto zarada povećalo potrošnju i posljedično izazvalo veliki rast PDV prihoda.
“Ako pretpostavimo da su poslodavci fiskalno rasterećenje zarada u potpunosti prebacili na svoje radnike, u vidu povećanja neto zarada, to bi značilo da se raspoloživi dohodak radnika povećao za približno pet odsto BDP-a. Ako dalje pretpostavimo da su radnici povećanje raspoloživog dohotka u cjelosti potrošili, i da je potrošnja u potpunosti poreski registrovana, to bi moglo da objasni povećanje PDV prihoda za najviše jedan odsto BDP-a, budući da zakonska stopa PDV-a 21 odsto (snižena stopa iznosi sedam odsto). Ostaje dakle nejasno kako je došlo do povećanja PDV prihoda za čak 2,3 odsto BDP u 2023. godini”, navodi se u dokumentu.
Skok zaposlenosti, ne i naplate penzijskih doprinosa
Kako se dodaje važno je primijetiti da je Crna Gora godinama evropski rekorder u pogledu učešća PDV prihoda u BDP-u koji su iznosili oko 14 odsto BDP-a, te da jedino preostalo objašnjenje predstavlja dolazak velikog broja platežno sposobnih građana Rusije i Ukrajine nakon izbijanja rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.
“Procjenjuje se da se oko 100.000 stranih državljana, prije svega iz Ukrajine i Rusije, nastanilo u Crnoj Gori u proteklih godinu i po dana.U odnosu na zvaničnu populaciju Crne Gore od 620.000 građana, radi se o povećanju broja rezidenata za blizu 20 odsto, pri čemu je povećanje kupovne moći znatno više imajući u vidu da se radi o veoma platežno sposobnim stranim državljanima. Što se tiče povećanja prihoda od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje od 1,1 odsto BDP, interesantno je primijetiti da se ovo povećanje dešava u 2023. godini, dok je u 2022. godini u potpunosti izostalo povećanje ove kategorije prihoda. Možemo vidjeti da zapravo već u 2022. godini dolazi do velikog skoka registrovane zaposlenosti, ali uprkos ovom skoku zaposlenosti ne dolazi do povećanja naplate penzijskih doprinosa u odnosu na BDP”, ističe se u dokumentu u kome se dodaje da je važno primijetiti da porez na dohodak u 2023. godini bilježi pad, čak i u nominalnom iznosu, u odnosu na 2022. godinu.
Što se tiče naplate poreza na dobit preduzeća, možemo vidjeti povećanje od 0,8 odsto BDP u 2023. godini, odnosno oko 60 miliona eura, što je, kako se navodi u dokumentu, nominalno više od inicijalno planiranog povećanja prihoda od 28 miliona eura.
“Međutim, Vlada Crne Gore (2023) je na osnovu pojedinačnih poreskih prijava izračunala da su dodatni prihodi po osnovu viših, progresivnih stopa poreza na dobit preduzeća iznosili 16 miliona eura u 2023. godini, što znači da je inicijalni plan programa Evropa sad za povećanje prihoda od 28 miliona eura - samo djelimično ispunjen. Preostalo povećanje poreza na dobit očigledno je rezultat povećanja profitabilnosti preduzeća u 2022. godini, što je pojava zabilježena i u većini drugih evropskih država usljed ubrzanja inflacije”, piše u dokumentu.
Dokument je urađen na osnovu zvaničnih podataka Vlade Crne Gore (Ministarstva finansija), Monstata, Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda...
Crna Gora kasni sa osnivanjem Fiskalnog savjeta, čije je osnivanje jedan od zahtjeva Evropske unije.
Povećanje konkurentnosti privrede izostalo
Crnogorska reforma iz 2022. godine, kako se navodi u dokumentu, nije dakle dovela do osjetnijeg smanjenja troškova rada, niti do povećanja konkurentnosti crnogorske privrede.
“Naprotiv, MMF (2021) upozorava da je veliko povećanje minimalne zarade dovelo do toga da su se vrijednosti minimalnih zarada u Crnoj Gori
praktično izjednačile u nominalnom iznosu sa minimalnim zaradama u susjednoj Hrvatskoj čime se ugrožava domaća konkurentnost, jer je produktivnost rada u Hrvatskoj za 25 odsto viša. Otuda se povećanje životnog standarda putem nominalnog povećanja neto zarada (postojećih) radnika nameće kao glavni rezultat reforme iz 2022. godine”, pojašnjeno je u dokumentu.
Spremaju izmjene zakona o PDV-u
Ministarstvo finansija sprema izmjene i dopune Zakona o PDV-u za četvrti kvartal (oktobar-decembar) ove godine.
Tim povodom je objavljen poziv za nevladine organizacije da kandiduju svoje predstavnike u radnu grupu koja će raditi izmjene i dopune ovog zakona.
“Rok za dostavljanje prijava je 10 dana od dana objave poziva”, naveli su u Ministarstvu finansija.
Javni poziv je objavljen 25. januara.
Bonus video:
