Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o izmirenju obaveza Vlade Crne Gore prema Eksim Kina banci po osnovu državne garancije izdate za potrebe kreditnog aranžmana zaključenog između Crnogorske plovidbe AD Kotor i te banke.
"Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, iako je za 9 mjeseci poslovala pozitivno, ipak nije u mogućnosti da, pored tekućih obaveza, obezbijedi učešće za otplatu januarske rate kredita, Vlada je prihvatila Zahtjev Exim Kina banke za izmirenje dospjelih obaveza po osnovu izdate garancije, u iznosu od 2.478.810 američkih dolara, uvećanih za dodatne troškove kamate koji će se naknadno obračunati od dana dospijeća do dana plaćanja, u eurskoj protivvrijednosti na dan plaćanja", saopštila je Vlada.
Navode da je u diskusiji naglašeno da se, i po ovom pitanju, Vlada našla u poziciji da rješava jedan od naslijeđenih problema koji je "nastao kao posljedica loših odluka u prošlosti".
"Vlada je dužna da, kao garant po predmetnom kreditnom aranžmanu, izmiri obavezu prema Zajmoprimcu, imajući u vidu da je obaveza zasnovana Ugovorom o garanciji i da, u cilju održavanja reputacije i povjerenja koju Crna Gora ima u odnosu sa međunarodním povjeriocima, obaveza mora biti izvršena bez odlaganja. Važno je napomenuti da će, prema dosadašnjoj praksi, Ministarstvo finansija zahtijevati od Kompanije da nadoknadi troškove koje je Država imala po osnovu izmirenja obaveza u vezi sa garancijom", dodaje Vlada.
Takođe, Ministarstvo finansija će obavijestiti Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i dostaviti potrebnu dokumentaciju, kako bi bile preduzete sve potrebne radnje, radi zaštite imovinsko pravnih interesa države, zaključuje se u saopštenju.
Na sjednici je donijeta oluka o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve.
„U skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim je propisano da se tokom fiskalne godine za neplanirane i nedovoljno planirane izdatke koriste sredstva tekuće rezerve, te da se za hitne i nepredviđene izdatke koriste sredatva stalne rezerve, odlukom se propisuju bliži definisanja kriterijumi, procedure i hijararhija nadležnosti u vezi korišćenja sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da se odlukom i uspostavljaju pravila i ograničenja za obezbjeđenje nedostajućih sredstava za finansiranje redovne djelatnosti potrošačkih jedinica i za pomoć pravnim i fizičkim licima, kao i bliže definisanje uloge Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve u skladu sa Zakonom.
Vlada je usvojila informacija o predlogu određivanja Nacionalne službenice za ovjeravanje (NAO) nadležne za finansijsko upravljanje programima IPA i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola u Crnoj Gori.
Kako se navodi, Crna Gora, kao država kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji (EU), koristi instrument pretpristupne podrške EU (IPA) od 2007. godine, a trenutno su aktuelna dva finansijska (programska) razdoblja 2014 – 2020 (IPA II) i 2021 – 2027 (IPA III).
„Kako je cilj Evropske komisije postepeno prenošenje odgovornosti za upravljanje sredstvima na državu korisnicu, paralelno sa jačanjem institucija, u cilju pripreme za sticanje statusa države članice EU, od posebne je važnosti određivanje NA0, koji je u okviru modela samostalnog (indirektnog) upravljanja nadležan za efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola i finansijsko upravljanje IPA programima“, kaže se u saopštenju.
U diskusiji je, kako se navodi, pojašnjeno da NAO snosi odgovornost za djelotvorno funkcionisanje sistema interne kontrole za sprovađenje pomoći IPA u skladu sa Okvirnim sporazumom i upravljanje računima IPA finansijskih sredstava.
Za NAO je određena državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić.
Na sjednici je data saglasnost za davanje u zakup nepokretnosti u svojini Crne Gore, na period od 30 godina, radi izgradnje vjetroelektrane u Šavniku.
„Tim povodom, zadužuje se ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da formira Komisiju za davanje u zakup nepokretnosti u državnoj svojini”, kaže se u saopšenju.
Dodaje se da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine pripremilo nacrt aukcijske dokumentacije, odnosno: javni poziv, izjavu o povjerljivosti, informativni memorandum, nacrt ugovora o davanju u dugoročni zakup i prijavu za učešće na aukciji.
Pojašnjava se da se javnim pozivom predviđa izdavanje u zakup predmetnog zemljišta, površine 2.033.897 metara kvadaratnih, na period od 30 godina radi projektovanja, izgradnje, eksploatacije i održavanja vjetroelektrane, instalisane snage 6,6 KW po jednom vjetrogeneratoru, po početnoj cijeni zakupa na godišnjem nivou u iznosu od 569.500 eura.
Kako se dodaje, na javnom nadmetanju mogu učestvovati sva pravna i fizička domaća i strana lica, kao i konzorcijumi, ako su kupili aukcijsku dokumentaciju, uplatili depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene zakupnine, i to 28.475 eura, potpisali nacrt ugovora i ako su registrovani kao učesnici na aukciji.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju Ženevskog akta Lisabonskog sporazuma o imenima porijekla i oznakama geografskog porijekla.
Navodi se da je Lisabonski sporazum ugovor kojim administrira Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu (WIPO), a koji omogućava zaštitu imena porijekla i njihovu međunarodnu registraciju.
Dodaje se da su imena porijekla vrsta oznaka geografskog porijekla za proizvode koji imaju posebno jaku vezu sa svojim mjestom porijekla, koje ukazuju na porijeklo proizvoda kao na njegova karakteristična i poznata svojstva povezana sa lokacijom.
„Ženevski akt Lisabonskog sporazuma proširuje tu zaštitu i pruža mogućnost zaštite i geografskim oznakama koje identifikuju određenu robu kao robu porijeklom sa teritorije određene države, regiona ili lokaliteta sa te teritorije gdje se određeni kvalitet, reputacija ili druge karakteristike robe suštinski mogu pripisati njenom geografskom porijeklu”, rekli su iz Vlade.
Oni su naveli da je Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma pristupilo 14 članica, uključujući i EU kao cjelinu.
Vlada je dala saglasnost na odluku o utvrđivanju iznosa naknade koju plaćaju vršioci regulisanih komunalnih djelatnosti u ovoj godini.
Navodi se da je riječ o naknadi iz koje se, u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, finansira rad Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti.
Dodaje se da je u diskusiji naglašeno da svi vršioci u Crnoj Gori plaćaju istu naknadu po jedinici mjere (jedinična naknada), odnosno po korisniku kojem pružaju uslugu javnog vodosnabdijevanja, odnosno upravljanja komunalnim otpadnim vodama i koja iznosi 0,0396366 eura na mjesečnom nivou po korisniku svake pojedinačne usluge.
„Prilikom utvrđivanja iznosa naknade koju vršilac plaća Agenciji, utvrđen je metodološki pristup da iznos naknada bude povezan sa visinom jedinične naknade i brojem korisnika svake pojedinačne usluge koju vršilac pruža obavljanjem regulisane komunalne djelatnosti, na mjesečnom nivou”, rekli su iz Vlade.
Bonus video:
