Željeznička infrastruktura (ŽICG) u 2022. godini pogrešno je kao prihod knjižila iznos od 2,27 miliona eura, dobijen kao subvencija u 2022. godini, ali koji je bio namijenjen za 2023, što je uticalo na netačno prikazivanje profita. ŽICG mora da državi vrati ili konvertuje u akcije 26,9 miliona eura jer je Vlada u periodu od 2016. do 2022. sa toliko novca kao garant vratila kredita koje kompanije tada nije mogla da plati.
To je navedeno u izvještaju revizora “ABC global”, koji se uzdržao od davanja mišljenja na iskaze ŽICG, navodeći da “nije moguće formiranje mišljenja o finansijskim iskazima zbog moguće interakcije neizvjesnosti i njihovog mogućeg kumulativnog efekta na finansijske iskaze”. Revizor je otkrio i više nepravilnosti kod knjiženja nekretnina i imovine, amortizacije i poreskih razlika, a zbog njihovog kumulativnog efekta nije mogao da se izjasni o tačnosti iskaza.
Iste ove nepravilnosti za 2022. godinu otkrio je prošle godine i revizor “HLB Mont Audit”, ali se uprava ŽICG tada odlučila na neuobičajan pristup - da ne konstatuje taj izvještaj, već da bira novog revizora “ABC Gobal”, koji je sada samo potvrdio nalaze prethodnika.
Uprava ŽICG se u svom finansijskom izvještaju hvalila da je nakon više godina konačno ostavaren pozitivan rezultat od 180.000 eura. Međutim, kako se sada mora isknjižiti nezakonito prikazan prihod od 2,27 miliona eura, stvarni rezultat za 2022. godinu će biti gubitak od oko dva miliona eura.
U izvještaju revizora se navodi da je ŽICG u 2022. godini iz državnog budžeta dobio 6,5 miliona eura subvencija za program tekućeg održavanje željezničke infrastrukture. Kako su troškovi kompanije bili značajno veći od te sume, u novembru iste godine Vlada odobrava dodatni iznos od 3,94 miliona eura. Od ove sume do kraja 2022. godine je ovoj državnoj firmi uplaćen iznos od 2,27 miliona eura, dok je preostali iznos od 1,66 miliona prenesen za 2023.
Međutim, revizor navodi da je prema specifikacijama iz aneksa ugovora i iznos od 2,27 miliona eura bio predviđen za tekuće održavanje u 2023. godini, tako da se nije mogao prikazati kao prihod u 2022. već da je samo trebalo da se evidentira kao “pasivna vremenska razgraničenja za unaprijed naplaćene, odnosno obračunate prihode i troškove”.
Tako je uprava kompanije ovaj “prihod” iskoristila da u svom izvještaju pokaže kako su bili uspješni i ostvarili profit.
Revizor navodi i da je u 2022. godini Vlada preduzeću uplatila i 5,1 milion eura koliko su iznosile obaveze kompanije za vraćanje međunarodnih kredita, ali da pri tome ne postoji zakonski osnov za tu uplatu koja bi bila prihod kompanije, nema protivusluge za taj novac niti zaključka Vlade.
Na zahtjev prethodnog revizora da se razjasni ova uplata, ŽICG je uputio dopise Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) i Upravi za željeznice, u kojima je traženo da se izjasne o namjeni uplaćenog novca.
MKI je u aprilu kompaniji dostavio mišljenje iz Ministarstva finansija da ova uplata nije bespovratna i da se mora vratiti ili konvertovati u akcijski kapital.
Nakon toga, na insistiranje revizora u vezi sa tim kako knjižiti ostale uplate po istom osnovu od 2016. do 2021, od 21,8 miliona eura, ŽICG takođe traži mišljanje od MKI i Ministarstva finansija. Međutim, i pored više ponovljenih zahtjeva i urgencija od aprila do novembra 2023. godine, Ministarstvo finansija tek u decembru, nakon formiranja nove vlade, šalje mišljenje da je neophodno da Vlada usvoji zaključak kojim bi se “formalno donijela odluka da predmetna sredstva nisu bespovratna” i da se dug konvertuje u akcijski kapital.
Revizor navodi da bi donošenje ovakvog zaključka Vlade automatski značilo i stvaranje obaveze za izmjene bilansa društva u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima. Odnosno ŽICG bi trebalo da prizna ovaj dug i prikaže ga kao gubitak u iskazima za 2023. Zatim bi na Skupštini akcionara Vlada formalno dobila nove akcije za taj iznos po sadašnjim nominalnim cijenama akcija te kompanije.
Sve ovo komplikuje i predaju izvještaja za 2023. godinu, jer njihova osnova treba da budu iskazi iz 2022. godine koji su prema mišljenju dva revizora neistiniti.
Država bi dobila bezvrijedne akcije
I pored mišljenja Ministarstva finansija iz decembra prošle godine, da Vlada treba da donese zaključak da iznos od 26,9 miliona eura nije uplaćen bespovratno i da ga treba vratiti kroz pretvaranje u akcije kompanije, takav zaključak još nije donijet.
ŽICG ima ukupno 157 miliona akcija čija je nominalna vrijednost 2,79 eura, pa kapital društva iznosi 438 miliona eura. Tako da bi država za ovaj dug trebalo da dobije oko deset miliona novih akcija i još preko toga za iznos kamata.
Međutim, sadašnja cijena akcija ŽICG na berzi je 1,02 centa, a tržišna vrijednost cijele kompanije je 1,6 miliona eura.
Država sada u ŽICG ima ukupno 76,5 odsto akcija, ali od njih nema koristi jer je kompanija hronični gubitaš. I prema spornom izvještaju za 2022. godinu akumulirani gubitak ŽICG je iznosio 34,3 miliona eura, što znači da može biti samo veći.
Bonus video:
