Crna Gora ima najniže dažbine na zarade u region zbog čega sada u Bosni i Hercegovini i Srbiji postoje zahtjevi poslodavačkih organizacija za smanjenje stopa.
Sa druge strane, u BiH je niži poreza na dobit, a u Srbiji je malo niža gornja stopa PDV-a.
Zavisno od visine plate, usljed visoke granice neoporezivog dijela, u Crnoj Gori ukupne dažbine za zaradu iznose od 23 do 38 odsto, u BiH su prosječno 42,5, a u Srbiji oko 45 odsto. Na ovo utiče i to što Crna Gora ima najveći neoporezivi dio zarade od 700 eura, u BiH iznosi od 250 do 400 eura, a u Srbiji je 213 eura.
Stopa poreza na dobit u Crnoj Gori je progresivna i iznosi od 9 do 15 odsto, dok je u Srbiji nominalno 15 odsto sa mogućnošću više određenih povoljnosti, a u oba entiteta BiH je 10 odsto.
U Crnoj Gori postoje dvije stope PDV-a, od 7 i 21 odsto, u BiH je jedinstvena stopa od 17 odsto, a u Srbiji su dvije, od 10 i 20 odsto.
Prije dvije godine Crna Gora je velikom reformom fiskalne politike nazvanom “Evropa sad” ukinula plaćanje zdravstvenog osiguranja, koje je do tada iznosilo 10,5 odsto bruto zarade, kao i poreza na zarade do 700 eura bruto iznosa. To je uticalo na rast neto zarada zaposlenih za oko 20 odsto, ali i smanjenje troškova poslodavca.
Istovremeno je uvedeno i progresivno oporezivanje dobiti, tako da dotadašnja jedinstvena stopa od 9 odsto sada važi na dobit nižu od 100 hiljada eura. Na dio dobiti od tog iznosa do milion i po eura, računa se poreska stopa od 12 odsto, a na iznos preko milion i po država dobija 15 odsto.
Na primjer, sada na prosječnu neto zaradu od 800 eura, ukupni porezi i doprinosi iznose 230 eura, a ranije su bili 510 eura.
Generalni sekretar Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Raško Konjević kaže da je poreski sistem važan segmet ekonomske politike, a da poreska politika treba da doprinese stvaranju konkurentnog i predvidljivog poslovnog ambijenta.
“Za investitore i privredu predvidljivost poreske politike je i važnije od visine stopa, a svaka njena izmjena treba da bude rezultat širokih konsultacija sa privatnim sektorom. Ako svaka vlada koja dođe mijenja suštinu poreske politike, onda je to loša poruka za privredu i investitore koji žele da ulažu u Crnu Goru”, kazao je Konjević.
On navodi da je Crna Gora napravila iskorak 2021. smanjenjem opterećenja po osnovu rada, što je pozitivno uticalo i na prihode i na smanjenje sive ekonomije u tom segmentu.
“Danas su ta opterećenja najniža u regionu i Crna Gora je sigurno konkurentnija od Srbije i Bosne i Hercegovine. Da niži porezi daju bolje rezultate kroz proširenje poreske baze, potvrđeno je upravo ovom reformom i vlade bi i u drugim segmentima poreske politike to trebalo da imaju u vidu. Građenje optimalne i efikasne javne uprave i što niži porezi siguran su ambijent za ekonomski napredak. Uzimanjem manje novca od privrede, taj novac ide u ulaganja kojima se stvara nova vrijednost”, naglasio je Konjević.
Razmisliti o snižavanju poreza na dobit
On, ipak, smatra da je uvođenje progresivnog oporezivanja sa 9, 12 i 15 odsto značajno uvećanje.
“Treba razmišljati da se ove stope vrate na jedinstveno stopu od 9 odsto, što bi Crnu Goru moglo regionalno pozicionirati kao lidera u konkurentnosti poreskog sistema”, kaže generalni sekretar CUP-a.
U Crnoj Gori postoje dvije stope PDV-a, od 7 i 21 odsto. Veća je sa 19 na 21 odsto povećana 2018. godine.
Konjević kaže da vjeruje da se ne razmišlja o povećanju stopa PDV-a jer bi to bilo loše.
“Ne treba gubiti iz vida da je ta stopa iznosila 17 odsto kada smo ušli u sistem PDV-a i da je dva puta povećavana. Privreda ovu stopu ocjenjuje umjereno visokom i da imamo efikasnu i administraciju koja nije opterećena nepotrebnim zapošljavanjima imalo bi prostora da se ova stopa vrati na jedan od prethodnih nivoa, što bi svakako pozitivno uticali na konkurentnost ekonomije”.
Visoki parafiskalni nameti i opštinske dažbine
U posljednjem istraživanju poslovnog ambijenta koji je radila Privredna komora Crne Gore u martu 2023. ocjena privrede o poslovnom ambijentu je lošija nego 2019. godine usljed nepovoljnih kretanja - inflacije, energetske krize, kovida...
U CUP-u smatraju da se uslovi poslovanja ne ogledaju samo kroz stope glavnih poreza.
“Iako su napravljeni pomaci kod poreza i doprinosa na zarade i dalje su visoke akcize i mnogi parafiskaliteti. Lokalne naknade, komunalne takse, naknade izvršiteljima, stope poreza na nepokretnosti koje su lokalni prihodi su izrazito visoki i to negativno utiče i na poslovni ambijent i na konkurentnost ekonomije. Ukoliko nova Vlada bude usmjerena na optimizaciju, profesionalizaciju i povećanje efikasnosti državne uprave, kao i na smanjenje nekih poreza i raznih parafiskaliteta, poreski sistem bi mogao da se dodatno gradi u cilju svoje regionalne konkurentnosti. Formula za uspjeh rekao bih da je jasna. Efikasna uprava, niži porezi i široka poreska disciplina će uvijek dati rezultate. Da niži porezi daju dugoročno bolje rezultate najbolji je primjer smanjenja opterećenja po osnovu rada”, kazao je Konjević.
BiH: Poslodavci traže niže dažbine
Rasteretiti privredu. U ove dvije riječi mogli bismo staviti zahtjeve poslodavaca u BiH koji već godinama od nadležnih traže izmjenu i dopunu fiskalnih zakona koji bi trebalo da rasterete cijenu rada. Zahtjevi poslodavaca posebno su izraženi u proteklim godinama, kada su se poslodavci, ali i radnici širom svijeta, pa i u BiH susreli sa problemima izazvanim pandemijom, stanjem nakon pandemije, ali i ratovima i nemirima.
Iako su se poslodavci u FBiH nadali da će se o setu fiskalnih zakona govoriti krajem prošle, a onda i početkom ove godine od toga još ništa nema.
“Ono na što Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH već godinama ukazuje, a sada je to na izvjestan način kulminiralo, jeste visoka cijena rada u Federaciji. Naime, odavno je poznato da imamo najskuplju cijenu rada u Evropi i praktično kada se saberu sve obaveze i davanja poslodavaca na ime plate i rada radnika u kompaniji rezultat je skoro plata na platu, odnosno plata radniku - plata državi”, kazao je direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić.
Dodao je kako često članovi Udruženja kažu da ne postoji zemlja na svijetu, kao što je nažalost BiH, gdje radnik manje od zarađenog odnese kući.
“Naša je namjera da to mijenjamo i to je moguće promijeniti u vrlo kratkom roku kroz reformu fiskalnih propisa. Tu prije svega mislimo na zakon o porezu na dohodak, na zakon o doprinosima, zakon o porezu na dobit, ali i na zakon o minimalnoj plati”, istakao je Nenadić.
Prema postojećim zakonima, poslodavci plaćaju 42,5 posto doprinosa na plate.
“Mi očekujemo uključivanje u radnu grupu koja je navodno formirana u Vladi Federacije BiH, ali ono što mi mislimo da bi bilo prihvatljivo i vrlo opravdano i sa aspekta zadržavanja radnika u BiH, ali i očuvanja minimalne, ali i drugih plata, jeste da taj iznos ne bi trebalo da ide preko 28 odsto. Vidjećemo šta o tome misle vlasti”, naglasio je Nenadić, dodajući da je računica vrlo prosta i da se, kad je u pitanju isplata plate i davanje državi, preko 70 posto obaveza odnosi na poreze i doprinose i kada se tome dodaju druga opterećenja i parafiskalni nameti to dođe kao što je gore navedeno - plata na platu.
Država nema ni ideju o pravcu reformi
Kada je riječ o porezu na dobit, prema njegovim riječima, poslodavci su već ranije dostavili svoje sugestije nadležnima, odnosno predloge izmjene zakona.
“Naš je stav da se svakako država, odnosno FBiH, treba da opredijeli za progresivnu stopu oporezivanja, ali naprosto još nemamo ni ideju u kom pravcu su planirane reforme krenule ako su uopšte krenule”, dodao je Nenadić, kazavši kako ove sedmice imaju zakazane sastanke u Vladi FBiH nakon kojih će se valjda nešto konkretno znati.
Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić, kazao nam je kako, s obzirom na to da se udio neformalne ekonomije procjenjuje na oko 30 posto, jasno je da treba razmotriti da se smanji oporezivanje za 30 posto.
“I Republika Srpska i FBiH treba da dođu na oko 25 posto oporezivanja rada. Generalno, treba otvoriti pitanje sadašnjeg fiskalnog okvira, finansiranje sistema socijalne zaštite i redistribucije. Sadašnji fiskalni okvir nije stimulativan za mlađi i produktivniji dio populacije koji odlazi, što kratkoročno i dugoročno ugrožava održivost ukupnog sistema. Crnogorski model oporezivanja rada može biti jedno od potencijalnih rješenja”, poručio je Aćić.
Srbija: I cijene rastu zbog visokih nameta na zarade
U Srbiji je nadavno sprovodeno istraživanje o sivoj ekonomiji, koje je pokazala da je pripadajuće poreze i doprinose na zarade u 2023. godini redovna uspjevalo da plati 84,8 odsto poslodavaca, dok je taj procenat u 2022. godini bio 91 odsto.
Istraživanje je navelo da i da će ukoliko država nastavi da povećava minimalnu zaradu, a istovremeno ne smanji visoke dažbine, biti ugroženo oko 15 odsto preduzeća koja neće moći da redovno uplaćuju zarade i pripadajuće poreze i doprinose.
Vlada Srbije je za ovu godinu minimalni iznos satnice povećala za 17 odsto, odnosno za minimum 160 radnih sati ona iznosi 370 eura, dok je prošle godine bila 317 eura. Za punih 180 sati minimalna zarada iznosi 403 eura. Istovremeno je neoporezivi dio zarade povećan za 14 odsto, sa 186 na 213 eura.
U prošloj godini stopa doprinosa na zarade u Srbiji smanjena je za svega jedan odsto, i to kod doprinosa za PIO sa 25 na 24 odsto. Poslodavci i privrednici tražili su značajnija smanjenja dažbina po ugledu na Crnu Goru, ali se to nije desilo.
Kao i uvijek - vlast i narod imaju različita viđenja o tome kako žive. Tako je i u odnosu države i malih privatnika i preduzetnika. I dok guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković kaže da su njene kolege iz Nemanjine 11 zauzdale inflaciju u Srbiji, za visoke cijene u prodavnicama tvrdi da su posljedica konkurencije na tržištu i dostupnosti robe, mali privrednici navode da su u prošloj godini bili administrativno i finansijski preopterećeni i da je država nastavila njihovu diskriminaciju u odnosu na strane investicije.
Sa druge strane, trgovci prehrambenim proizvodima ukazuju da je došlo do značajnog rasta operativnih troškova poslovanja - zarade, struja, gorivo, zakup, održavanje, i da su na visinu cijena u prodavnicama dosta uticali rat u Ukrajini i pandemija korona virusa jer su otežali snabdijevanje. To je i dovelo do toga su mliječni proizvodi u prvih devet meseci 2023. poskupjeli više od 33 odsto, povrće 32 odsto, a meso za više od 16 odsto, a struja i gas samo u istoj godini su poskupjeli tri puta za po osam, odnosno 10 odsto.
Istovremeno, iz udruženja Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije, ocjenjuju da su privrednici u 2023. godini više morali da se bave praćenjem propisa i dodatnim troškovima nego razvijanjem svojih poslova i navode da u ovoj godini očekuju da državne institucije “počnu savjesno da rade svoj posao”, kako bi privrednici imali efikasnu uslugu i normalne uslove poslovanja.
“U 2023. godini domaći privrednici su bili administrativno i finansijski preopterećeni i nastavljena je diskriminacija u odnosu na strane investicije. Konstantne izmjene i dopune po pitanju SEF-a i e-fiskalizacije doprinijele su tome da su privrednici više morali da se bave praćenjem propisa i dodatnim troškovima nego razvijanjem svojih poslova”, ocjenjuju u ovom udruženju.
Kada se tome doda tvrdnja sindikata da je prosječna minimalna zarada za 2024. godinu približno na nivou minimalne potrošačke korpe za oktobar 2022. godine, koja je tada iznosila 47.592 dinara (403 eura), što se tretira pragom siromaštva, jasno je zašto su građani nezadovoljni.
Bonus video:
