Privredni sud poništo je svoje ranije rješenje kojim je prihvatio zahtjev stačajnog upravnika “Vektre Jakić” da mu se iz depozita suda isplati 30.000 eura za privremenu naknadu troškova stečajnog postupka, kao i da između ostalog angažuje vlasnika firme Dragana Brkovića, da za 1.000 eura neto mjesečno vodi administrativni dio poslova stečajnog postupka.
Prethodno je Privredni sud 20. marta ove godine usvojio ovakav zahtjev stečajnog upravnika Dragana Popovića, koji je tražio taj novac da bi angažovao obezbjeđenje imovine “Vektre Jakić u stečaju”, zaposlenje tokom trajanja stečaja 17 bivših rukovodilaca i radnika kompanije, računajući i Brkovića, kao i angažovanje četvorice advokata. Brković je prije uvođenja stečaja bio direktor kompanije, čiji je vlasnik njegova firma “Vektra Montenegro”.
Stečajni upravnik ove pljevaljske kompanije je u obrazloženju zahtjeva naveo “da se radi o veoma složenom stečajnom postupku sa ogromnom imovinom, koja po knjigovodstvenoj vrijednosti vrijedi na desetine miliona eura”, kao i da mu je novac potreban za plaćanje računa za struju, vodu, internet... angažovanje čuvara, osoblja i druge troškove, a da bi novac u depozit suda vratio od prve prodaje imovine iz stečajne mase.
Brković predložen nakon optužnice
Specijalno državno tužilaštvo, u januaru ove godine podiglo je optužnicu protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, koje terete za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebe ovlašćenja u privredi putem pomaganja i krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja u slučaju kompanije “Vektra Boka”. Stečajni upravnik je zahtjev kojim želi angažovati Brkovića predao privrednom sudu 27. febuara, odnosno oko mjesec i po nakon podizanja optužnice.
“Vektra Jakić”, “Vektra Boka”, “Vektra Montenegro” dio su bankrotirane imperije Dragana Brkovića, koji je u kumovskim i prijatljskim vezama sa bivšim predsjednikom Milom Đukanovićem.
Na odluku Privrednog suda da prihvati zahtjev stečajnog upravnika, žalbu je Privrednom suda za Apelacioni sud uputila kancelarija zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore, nakon čega je poništena prethodna odluka.
Na pitanja “Vijesti” o ranijoj spornoj odluci, iz Privrednog suda su odgovorili da je ona poništena 5. aprila, zbog čega je nisu detaljnije obrazlagali.
“Povodom traženih informacija u pogledu rješenja Privrednog suda Crne Gore St.br.437/21 od 20.03.2024. godine, kojim je usvojen zahtjev stečajnog upravnika za obezbjeđivanje neophodnih sredstava za sprovođenje stečajnog postupka, u iznosu od 30.000 eura, obavještavam Vas da je protiv navedenog rješenja Crna Gora, posredstvom svog zakonskog zastupnika Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, izjavila žalbu 2.04.2024. godine. Postupajući po izjavljenoj žalbi, Privredni sud Crne Gore je donio rješenje St.br.437/21 od 05.04.2024. godine kojim je usvojio žalbu i stavio van snage rješenje St.br.437/21 od 20.03.2024. godine. Dakle, rješenjem ovog suda u čijem pravcu ste tražili informacije, stavljeno je van snage, po osnovu člana 19 stav 6 Zakona o stečaju”, navedeno je u odgovorima.
Sudija sam poništio svoje rješenje
Prema ovom članu i stavu Zakona, “stečajni sudija može, ako nađe da je žalba osnovana, i sam donijeti rješenje o usvajanju žalbe”, odnosno žalba nije ni stigla do Apelacionog suda već je Privredni sud sam poništio svoju odluku.
“Vijesti” su pitanja poslala prije nego što je objavljena odluka o poništenju, a pitali su da li je sudija imao pravo da odobri isplatu 30.000 eura iz depozita Privrednog suda bez saglasnosti Vlade, kao i na osnovu čega je Sud u rješenju za istinutu tvrdnju prihvatio navod stečajnog upravnika da imovina stečajnog dužnika vrijedi više miliona eura, kada nije naveden spisak te imovina i njena procjena. Privredni sud je upitan i da li je rađena procjena imovine “Vektre Jakić u stečaju” i ako jeste koliko ona iznosi, kao i na osnovu čega je prihvaćen zahtjev stečajnog upravnika da se za sprovođenje stečajnog postupka angažuje više dosadašnjih rukovodilaca i radnika “Vektre Jakić”, računajući i Brkovića, kao i četiri advokata.
Kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države, u žalbi je navela da je prema Zakonu o državnoj pomoći za svako raspolaganje državnom imovinom vrednijom od 3.000 eura potrebna saglasnost Vlade.
Zaštitnica: Predlaganje Brkovića presedan
Zaštitnica navodi i da sudija Privrednog suda nije ovlašćen da raspolaže sredstvima budžetske jedinice tog suda, da je samim tim prekoračio svoja ovlašćenja jer novcem “na računu budžetske jedinice raspolaže samo i jedino starješina, što postupajući stečajni sudija nije”
“Sud se saglašava sa navodima stečajnog upravnika iz zahtjeva, a da prethodno iste ne provjerava. Naime, stečajni upravnik angažuje grupu lica na različitim poslovima, tj. raznih struka, a da ne obrazlaže koju to djelatnost obavlja stečajni dužnik, te koji su to poslovi u toku, zatim ni kako nalazi da je priroda angažmana do okončanja stečajnog postupka, dok je navođenje i Dragana Brkovića, kao lica koje će biti angažovano, presedan, uz prethono utvrđenu mjesečnu apanažu istom”, navedeno je u žalbi.
Fabrika više nema imovinu jer je uzela OTP banka, povjerioci traže još 150 miliona eura
Kancelariji zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore, prema novima iz žalbe, nije jasno ni kako je Sud prihvatio obrazloženje stečajnog upravnika da “Vektra Jakić u stečaju” raspolaže imovinom vrijednom više desetina miliona eura.
“Uvidom u elektronsku evidenciju katastarskog operatera utvrđuje se da to privredno društvo u stečaju trenutno raspolaže prostorom od 40 kvadratnih metara u Pljevljima, dok Sud nalazi da je u pitanju višemilionska imovina, ali ne navodi iz čega isto zaključuje, pa je sud bio dužan da svaki navod uravnika podrobno ispita”, navedeno je u žalbi.
Prema podacima iz katastra, cijeli kompleks, kojeg čine oko 150 hiljada kvadrata zemljišta i više objekata bivše pljevaljske fabrike drvoprerade, sada je upisan na “OTP Bank NYRT” kao jedinog vlasnika. Razlog upisa navodi se aktiviranje hipoteke na nevraćeni kredit od 53 miliona eura, kao i po fudicijarnom pravu prenosa svojine sa “Vektra Montenegro” na “Vektra Jakić” zbog duga po osnovu kredita od 73 miliona eura. To znači da je kredit od 53 miliona dobila “Vektra Jakić”, a 73 miliona “Vektra Montenegro” ali joj je na neki način bila žirant pljevaljska kompanija.
U dosadašnjem dijelu stečajnog postupka, koji je započeu u januaru, stečajni povjerioci su prijavili potraživanja od preko 150 miliona eura. Stečajnih povjerilaca je skoro trista, od čega je pedesetak radnika koji ukupno potražuje nešto preko 300 hiljada eura.
Postupak potvrđivanja prijavljenih potraživanja još nije okončan, tako da je upitno da li se i koliko povjerilaca može uopšte naplatiti iz stečajne mase.
Zaštitnica je u žalbi navela da cijeli trošak stečajnog postupka (troškovi rada stečajnog upravnika, osoba koje je angažovao i ostalo što je tražio) mogu pasti na državu, odnosno depozite Privrednog suda ako bi mu bili odobreni.
U trenutku uvođenja stečaja u januaru ove godine “Vektra Jakić” je imala blokadu računa na iznos duga od 22 miliona eura. Račun ove kompanije je u neprekidnoj blokadi od novembra 2016. godine.
Imovinu kupljenu od države za 1,6 miliona založio za kredite od preko 50 miliona
U nekadašnju korporaciju ŠIK “Velimir Jakić” prvi stečaj je uveden u maju 2004. godine. U julu 2006. godine Brkovićeva “Vektra” kupuje imovinu fabrike za 1,6 miliona eura. Tada su obećane investicije od najmanje šest miliona i zapošljavanje 320 radnika.
Sa tom imovinom Brković formira novu firmu “Vektru Jakić”. Država joj daje koncesije nad pljevaljskim šumama na 30 godina.
Kompanija “Vektra Jakić” kao i druge iz Brkovićeve grupe u narednom periodu uzeli su više kredita, zalažući imovinu koju su dobili od države za 1,6 miliona. Brković se hvalio da je u “Vektru Jakić” uložio 55 miliona eura.
Kompanija je umjesto planirane godišnje sječe od 140 hiljada kubika drveta, narednih godina zvanično sjekla oko polovine te količine. Već 2009. godine počinju kašnjenja u isplatama zarada, kao i sporovi sa Upravom za šume oko koncesija.
U 2012. u kompaniju je uveden stečaj kroz reorganizaciju. Državna revizorska institucija je u junu 2014. godine u izvještaju o reviziji utvrdila da je Vlada dala saglasnost za davanje koncesije za korišćenje šuma prije zvaničnog osnivanja i registracije “Vektre Jakić”.
U posljednjih deset godina uslijedilo je više sudskih postupaka sa povjeriocima, uvođenja pa prekidanja stečaja i postupaka reorganizacije, više pljenidbi pokretne i nepokretne imovine i radničkih protesta, do konačnog uvođenja stačaja u januaru ove godine.
Tada je za stečajnu upravnicu imenovana Brankica Musurović, ali je ona odustala, pa je naknadno imenovan Popović.
Bonus video:
