Spajić: Francusko ministarstvo zdravlja želi da finansira studiju izvodljivosti za izgradnju bolnice u Podgorici

Francusko ministarstvo zdravlja želi da finansira studiju izvodljivosti (feasibility) za izgradnju bolnice u Podgorici, bez obzira da li će tamošnji izvođači biti izabrani da grade taj objekat, kazao je premijer Milojko Spajić.

On je to kazao na konferenciji za novinare povodom saradnje Crne Gore i Francuske. Istakao je da su voljni da doniraju tu studiju te da će se na tome brzo raditi.

Premijer je pojasnio da ta saradnja ima četiri stuba, među njima odbranu, ekologiju, infrastrukturu... Naveo je da je za odbranu već potpisan međudržavni sporazum za obuke i patrolne brodove.

Spajić je naveo da se četvrti stub odnosi na infrastrukturu, te da kao što su već najavili, Elektroprivreda sarađuje sa kompanijom "EDF" na razmatranju projekata. On je naveo da razmatraju i da infrastrukturu finansiraju kroz javno-privatna partnerstva, jer se na taj način ogromne investicije mogu uraditi na fiskalno održiv način. On je naveo da je država spremna i da sama finansira sve projekte ali da traže načine da se ne opterete javne finansije.

Naveo je da će u julu biti poznata konačna odluka Evropske komisije o grantu od 40 odsto vrijednosti projekta izgradnje druge dionice auto-puta Mateševo - Andrijevica, što može da iznosi između 200 i 250 miliona eura, pri čemu će Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Crnoj Gori dodijeliti kredit od 200 miliona eura. Istakao je da će nastaviti lobiranje kod ovih insitucija radi završetka auto-puteva ali i ulaganja u željeznicu.

Spajić je dodao da je francuska kompanija "Bouygues" sa kojom su razgovarali, zainteresovana za rad na devet dionica auto-puteva i brzih cesti, osim one Mateševo-Andrijevica. Pojasnio je da je ta kompanija vršila radove i u susjednoj Hrvatskoj.

On je naveo i da Vlada razmatra i centralizaciju državne uprave, čime bi na jednom mjestu radilo osam do devet hiljada zaposlenih.

"Taj projekat bi podrazumjevao efikasniju upravu, ne bi bilo gužvi. Ne bi imali bezbjednosne probleme kao kopanje tunela, izvršili bi zelenu tranziciju, imali bi solarne panele", naveo je Spajić.

Pojasnio je da bi tim korakom uprava mogla raditi u jednom objektu, dok bi se ostali prostori mogli izdavati, čime bi se ovaj tip investicije mogao značajno umanjiti ili potpuno anulirati.

Spajić: Povjerenje građana u izborni proces poljuljano

Na pitanje da li postoji rok u kojem će pitanje izbora u Šavniku biti završeno, Spajić je naveo da je vjeruje da je potrebna izborna reforma te da je to već trebalo biti učinjeno. Istakao je da je povjerenje građana u izborni proces poljuljano i da je potrebna "supervećina" za ove izmjene i da će se zalagati da to dođe što prije.

"Izvještaj Fridom hausa je najviše potencirao na užasnom nivou lokalne samouprave. Mislim da je lokalna samouprava rak rana Crne Gore, moraće da prođu reformu", istakao je on, i naveo da je i finansiranje opština neadekvatno i zaseban problem.

Pojasnio je da imaju malo nadležnosti a velike budžete te da u Hrvatskoj imaju osnovno obrazovanje, primarnu zdravstvenu zaštitu i druge nadležnosti, a slične budžete.

On je naveo da se kroz dogovor riješilo pitanje popisa, te da vjeruje da se i ovaj proces može završiti. Istakao je da ovo pitanje bespotrebno opterećuje te da je pitanje izborne reforme adresirano na Skupštinu. Dodao je da je spreman da vodi dijalog da se problem riješi, da proces bude inkluzivan i želi da se obavlja u Skupštini. Naveo je da bi ovim poslom trebao da se bavi Odbor za izborne reforme.

"Ne vidim mogućnost izbora u Podgorici"

Osvrnuo se i na izjavu lidera Slobodne Crne Gore (SCG) Vladislava Dajkovića da su u Podgorici na jesen mogući izbori, te da ne vidi takvu mogućnost za sada jer su Vlada i većina stabilne.

"Radimo intenzivno na ispunjenju evropske agende, taj plan ide dobro i 19. aprila očekujemo odgovor od Evropske komisije. Nadam se da ćemo tada imati više informacija gdje se Crna Gora nalazi što se tiče IBAR-a. Naravno, biće sigurno dopuna, komentara sa naše strane, odgovora... Do početka maja očekujem da ćemo imati finalan stav Evropske komisije i većine država članica, da li ćemo imati IBAR u junu" kazao je on.

Naveo je smatra da je neodgovorno licitirati sa tim da li će Crna Gora imati IBAR, da je proces težak i da neodgovorne izjave ne idu u prilog tome. Pojasnio je da očekuju da do kraja 2024. zatvore desetak poglavlja te da se IBAR-om samo počinje cjelokupni proces. On je naveo da će se kroz IBAR omogućiti ljudima iz sistema da iz svojih resora, zatvaraju poglavlja, što do sada nisu mogli.

Upitan o izveštaju organizacije Fridom haus pod nazivom "Države u tranziciji 2024", kojim je Crna Gora svrstana u hibridne režime, odnosno zemlje u kojima redovne promjene u vladajućoj eliti narušavaju nedostatak smisla strukturne promjene tokom vremena, Spajić je naveo da je konstatovan napredak na toj listi te da se odnosi na situaciju do kraja 2023. godine. Smatra da se ne odnosi na trenutno stanje.

Pojasnio je da je u 42. Vladi bio nestranačka ličnost i da nije imao podršku Skupštine za bilo koji poduhvat. Pojasnio je da za Evropu sad 1 nije imao podršku poslanika te da prihvata odgovornost. Naveo je da prihvata odgovornost da je smanjen javni dug, da je učestvovao u izradi posljednja tri od četiri budžeta.

"Radićemo na popravljanju jednog takvog izvještaja...", kazao je on.

Premijerski sat potencijalno sredinom maja

Povodom premijerskog sata zakazanog krajem mjeseca kojem neće prisustvovati, Spajić je naveo da su državni interesi ispred svih ostalih. Dodao je da je tada u važnoj posjeti van zemlje te da drugi termin, može biti zakazan sredinom maja.

"Posjetu smo objavili prije dva mjeseca, ne razumijem zašto ta fama i konstantno imamo te probleme. Sredinom maja ćemo se svi vidjeti. Rekao sam gospodinu Kontaru takođe, on kaže neće naše teme biti relevantne za dvije sedmice. Ukoliko nisu relevantne za dvije sedmice, te teme nisu relevantne ni sada i nikada", kazao je Spajić.

On je pojasnio da bi kao poreski obveznik koji gleda dešavanja u Supštini, kazao da to ne želi da finansira.

"Ne želim da finansiram cirkus. Želim da finansiram odgovorne ljude koji će donositi odluke na koris građana. Iz te perspektive, mislim da je ono gubljenje vremena. Mislim da Parlament mora da se fokusira na svoj rad, ne postoji nijedan zakon koji je parlament iznio sam. Gjde je Zakon o Skupštini, gdje su mnoge druge incijative koje su trebali da završe, nijedne nema", istakao je Spajić te da odgovornost nije samo na predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, već na svim poslanicima.

Postavio je pitanje, da li je cilj predstavljanje istine ili pravljenje cirkusa i naglasio da brani interese poreskih obveznika.

"A ne u interesu političke partije koja ima tri poslanika ili koja ima devet ili dvadeset poslanika. Interesuju me građani ove države i njihovi interesi, Evropa sad 2, IBAR, povećanje plata i penzija, pruge i auto-putevi. Ako imaju bilo kakve dokaze o malverzaciji SDT-u, sve dokaze tamo dajte. Mislim da se oni plaše nekih dokaza, vidimo neke nerzvozne izjave po tom pitanju", pojasnio je on.

Upitan o zakašnjenju objave podataka o popisu stanovništva i stanova i o tome da li komuniciraju o cijelom procesu sa onima sa kojima su potpisali sporazum, Spajić je naveo da će razgovarati sa direktorom Uprave za statistiku Monstat Miroslavom Pejovićem i vidjeti "gdje je zapelo".

"Ja bih najviše volio da kafenišem sa Živkovićem, Kontarom, Abazovićem, sa besposlenim ljudima da vrtimo neke teme, koje su 100 odsto nebitne za poreske obveznike. Ja vam garantujem da prosječan poreski obveznik ne da ga ne interesuje ta tema, nego bi želio da nikada više u životu ne čuje tu temu. Ubijeđen sam u to, znam da su svi besposličari Crne Gore otvoreni da kafenišu i vole dojčeve da piju uz ove teme. Ja ne želim time da se bavim, ako se nekome ne sviđa naš program, može sljedećeg puta da glasa za nekoga drugog, nikakav nije problem", zaključio je on.

Naveo je da svako ko ne dijeli viziju ulaska u Evropsku uniju i boljeg životnog standarda, može da predstavi svoj program i da se bavi kaubojima i indijancima i na tome profitira na izborima 2027. godine.