Sanacija 13 čeličnih mostova, osam tunela i 20 kilometara pruge na trasi Lutovo-Bratonožići-Bioče, modernizacija depoa i radionica za održavanje željezničkih voznih sredstava, neki su od projekata koji bi nakon zaključenja ugovora o grantu između Ministarstva saobraćaja i pomorstva (MSP) i Evropske investicione banke (EIB) trebalo da budu završeni do 2027. Ovaj posao vrijedan ukupno 80 miliona eura, dijelom će se finansirati kroz Fond za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 35,5 miliona eura, dok će ostatak biti obezbijeđen kroz kredit kod EIB-a.
Vlada je krajem marta dala saglasnost na ugovor o grantu za finansiranje unapređenja željezničke infrastrukture, a neophodno je da se izvršnoj vlasti dostavi i ugovor o kreditu, kako bi dala zeleno svjetlo nakon čega bi oba mogla biti potpisana. Iz kompanije “Željeznička infrastruktura Crne Gore” (ŽICG), koja je po ugovoru o grantu određena da rukovodi implementacijom sanacijom mostova, pruge i modernizacije depoa i radionica, “Vijestima” su kazali da potpisivanje ugovora o kreditu očekuju tokom aprila ili maja. Istakli su da je to preduslov za sve radove, nakon čega će se pokrenuti sprovođenje tendera.
Iz MSP-a su pojasnili da će kroz ove projekte poboljšati usluge prevoza putnika i tereta i unaprijediti kapaciteti i efikasnost, radionica i depoa za održavanje voznih sredstava.
“Sanacijom željezničke infrastrukture doći će do povećanja prosječnih komercijalnih brzina uklanjanjem postojećih lokalizovanih ograničenja brzine i laganih vožnji, i vraćanjem projektnih brzina što doprinosi boljem odvijanju saobraćaja u skladu sa planiranim redom vožnje i smanjenju prekida u odvijanju saobraćaja. Obnova infrastrukture doprinijeće i produžetku vijeka trajanja mostova, tunela i elemenata gornjeg stroja, kao i smanjenju troškova održavanja”, kazali su iz MSP-a kojim rukovodi Filip Radulović.
Prvo mostovi, pruga, pa radionice
Iz ŽICG su pojasnili da će se izvršiti rehabilitacija 13 čeličnih mostova ukupne dužine oko 2,64 kilometra, kao i osam tunela slične dužine, remont gornjeg stroja pruge na potezu Lutovo-Bratonožići-Bioče ukupne dužine 20 kilometara. Projekat obuhvata i modernizaciju depoa i radionica koji se odnose na firmu Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS).
U saradnji sa EIB-om će, kako su naveli iz ŽICG, usaglasiti procedure za raspisivanje tendera i odrediti njihov ukupan broj. Naglasili su da će se prvenstveno raspisati tenderi za rekonstrukciju tri čelična mosta, remont gornjeg stroja pruge na Lutovo-Bioče i za radionicu OŽVS-a.
Svi radovi vrše se na pruzi koja Bar povezuje sa Vrbnicom u Srbiji.
“Rizik vezan za završetak radova je sastavni dio svih projekata, a pogotovo kada govorimo o ovako kompleksnim radovima. Međutim, sve potrebne analize su urađene i podrazumijevale su procjenu finansijskih, tehničkih, vremenskih i operativnih faktora. ŽICG će u saradnji sa EIB-om preduzeti i poštovati provjeru ispunjenosti svih mjera kroz faznu implementaciju projekata - kako bi se njihova realizacija sprovodila uz minimalne rizike i u skladu s odgovarajućim standardima sigurnosti i kvaliteta”, istakli su iz ŽICG.
Trošenje dostupnog novca će, kako su pojasnili, biti prilagođeno faznom sprovođenju projekta a zavisiće od dinamičkog plana i stepena ostvarenih planiranih radova. Tako će se kako tvrde iz ŽICG-a, produžiti radni vijek mostova, tunela i elemenata gornjeg stroja pruge, stvoriti veća i stabilnost i sigurnost, obezbijediti stabilnost konstrukcija, pospješiti eliminisanje vode i leda iz tunela, i smanjiti troškovi tekućeg održavanja zbog manjeg obima pregleda tunela...
“Izvedeni radovi će uticati na poboljšanje stanja postojeće infrastrukture što će doprinijeti povećanju operativne sigurnosti i bezbjednosti saobraćaja, odvijanju saobraćaja u skladu sa planiranim redom vožnje, smanjenju broja prekida u željezničkom saobraćaju, smanjenju potreba za uvođenjem nižih brzina kretanja vozova”, naveli su iz ŽICG.
Željeznica ekološki održivija
Podsjetili su da je prednost željezničkog transporta njegova ekološka održivost te da se proizvodi višestruko manje ugljen-dioksioda, kao i da manje zagađuje, proizvodi manje buke, nudi čistiju okolinu i veći kvalitet života građana. Navode i da će dalji pomaci u ovom sektoru doprinijeti razvoju turizma, odnosno privrede Crne Gore.
Prema informaciji koju je usvojila Vlada, dio granta vrijedan 15,76 miliona eura prvobitno je odobren u decembru 2018. godine, a odnosio se na sanaciju tri čelična mosta, 20 kilometara pruge Lutovo-Bioče, kao i modernizaciju depoa i radionice OŽVS-a. Naredni vrijedan 19,7 miliona eura za sanaciju deset mostova i osam tunela, odobren je u decembru 2022. godine. Sanaciju tri mosta i remont gornjeg stroja pruge podržala je Njemačka razvojna banka (KfW), a za sanaciju ostalih mostova i tunela bila je nadležna EIB.
U informaciji se navodi da nakon promjene politike KfW banke, ta institucija više nije podržavala oblast saobraćaja u Crnoj Gori, čime je izgubljeno vrijeme pri zamjeni vodeće banke na projektu.
Zatim je tokom 2021. održan sastanak sa predstavnicima EIB-a, jer je ta banka željela da preuzme finansijske obaveze od KfW banke. EIB je tada, kako piše u dokumentu, predložio da se zajam KfW od 14.000.000 eura i zajam EIB od 18.000.000 eura spoje u jedan, čime bi ukupan kredit iznosio 32 miliona eura. Zakonom o budžetu za 2023. godinu, propisana je kako piše, mogućnost zaduženja Crne Gore kod EIB-a za ove projekte u iznosu do 32 miliona eura.
EIB je zatim dostavio nacrt ugovora o kreditu, koji je bio 8.000.000 eura veći od planiranog, uz obrazloženje da su to uradili jer su znatno poskupjeli planirani radovi. Kasnije je Zakonom o budžetu za 2024. godinu, predviđeno da se Crna Gora može zadužiti kod EIB-a za ovaj projekat do 40.000.000 eura.
Novac nije državna pomoć
Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) nedavno je ocijenila da novac koji je u okviru kreditnog aranžmana sa EIB-om i iz Fonda za Zapadni Balkan, obezbijeđen za ŽICG i OŽVS ne predstavlja državnu pomoć.
“Ulaganje države u dobra u opštoj upotrebi ne može predstavljati državnu pomoć jer država na taj način vrši svoja javna ovlašćenja. Prilikom ocjene, Agencija je uzela u obzir okolnosti da se ŽICG ne suočava sa direktnom konkurencijom od strane drugih infrastruktura”, stav je Agencije.
MSP se za mišljenje Agenciji obratilo 29. februara ove godine.
Bonus video:
