Iako, ne svojom krivicom, nemam dozvolu za rad, nijednog gosta neću vratiti sa kupališta - kapije su širom otvorene, vjerujem i kod svih mojih kolega, kaže zakupac Kopakabane na ulcinjskoj Velikoj plaži Prelja Škrelja.
On je samo jedan od brojnih zakupaca kupališta, ne samo u Ulcinju već u cijeloj Crnoj Gori, koji muku muči da spremno dočeka prve turiste, zbog neblagovremenih i nesinhronizovanih aktivnosti i odluka JP za upravljanje morskim dobrom i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
“Šteta je već pričinjena, mi na Kopakabani tradicionalno smo imali program za 1. maj. Naravno, sada je kasno, niko od nas još nema dozvolu za rad jer prvo treba da potpišemo aneks ugovora”, kazao je Škrelja “Vijestima”.
Kako su “Vijesti” ranije objavile, JP kasnilo je sa organizacijom tendera za davanje u zakup plaža za predstojeću ljetnju turističku sezonu, navodno zbog nepostupanja Vlade, odnosno ministarstva. Resor ministra Janka Odovića trebalo je da da saglasnost Morskom dobru na predlog Odluke o davanju u zakup i na korišćenje djelova morskog dobra (koji je Ministarstvu dostavljen 7. februara) i na Cjenovnik početnih naknada za korišćenje i zakup morskog dobra (dostavljen 20. februara). Preduzeće je čekalo saglasnot i na Altas crnogorskih kupališta i Plan korišćenja novca za ovu godinu. Bez saglasnosti na ta akta Morsko dobro nije moglo raspisati tender za zakup plaža.
Sada već bivši predsjednik Upravnog odbora JP Blažo Rađenović kazao je tada da je već nastupilo veliko kašnjenje da se tenderi organizuju za ovu ljetnju turističku sezonu, zbog čega je predložio produženje postojećih ugovora kao manje loše rješenje.
“U ovom trenutku jedino racionalno i korisno rješenje, koje bi se moglo uraditi a da se ne dovodi u pitanje spremnost plaža i privremenih objekata u zoni morskog dobra, je da se bivšim korisnicima aneksiraju ugovori, a tenderi odlože za oktobar ili novembar ove godine”, kazao je Rađenović.
Novim pravilnikom o zakupu plaža Morsko dobro je planiralo da prednost bivših korisnika u novom tenderskom postupku, navodno dovede u granice realnog i otvori mogućnost da kupališta dobiju i novi zakupci.
Novi cjenovnik zakupa plaža trebalo bi državnom preduzeću da donese nove prihode, jer su planirane veće cijene zakupa.
Škrelja je ocijenio da su JP i resorno ministarstvo doveli u pitanje cijelu sezonu jer većina kupališta još nije u cjelosti spremna.
“Neizvjesno je sve, od ove sezone do novih tendera. Imamo dva problema - kako i na osnovu čega će da si vrši bodovanje, a da stari zakupci ne budu oštećeni, ali i Atlas kupališta, kojim smo najviše pogođeni mi u Ulcinju, jer hoće da nam cijepaju plaže i uvedu nove zakupce”, kazao je Škrelja,koji je predsjednik Udruženja zakupaca ulcinjskih kupališta.
Istakao je i problem sa eventualno novim zakupcima.
“Kako misle da ih uvedu na našu infrastrukturu? Mi smo godinama radili da obezbijedimo vodu, struju, prilazne puteve, neophodne objekte... Mislim da u JP nijesu dobro procijenili situaciju. Da jesu, znali bi da bi to moglo da dovede do velikih problema, pa i do potpunog haosa”.
Zakupci su, kako kaže, uložili puno truda i novca da podignu nivo usluga na kupalištima da bi bili konkurentni.
“Vidite, sada nam nije samo Kosovo emitivno tržište. Na Kopakabani, ali i na svim drugim kupalištima, mogu se danas čuti razni jezici. Dolaze nam ljudi iz naše države, sa Kosova, iz Srbije, Albanije, BiH, Sjeverne Makedonije, ali i iz cijele Evrope i Amerike. To je naše bogatstvo i tim se zbilja ponosimo”.
Dodaje da su većina zakupaca na Velikoj plaži vlasnici privatnih imanja u zaleđu.
“Sve su to privatni posjedi. Znamo da nam preci nijesu ostavili more i plaže jer svugdje u svijetu, to je državna imovina. Ali, moram da istaknem da je ta imovina u zaleđu vlasništvo Ulcinjana, ali i da je i ona pod teretom JP. Meni u posjedovom listu jasno piše da je svojina moja 1/1, ali stoji ubilježba da ima teret JP. Tako je svima, dakle i do dva i više kilometara od obale”.
Smatra da lokalna vlast prilikom osnivanja JP nije znala šta sve gubi i koje će probleme imati mještani.
Oko 57 odsto ukupne teritorije, ili 3.318 hektara pod ingerencijom JP, nalazi se u Ulcinju. U opštini Herceg Novi, ta teritorija je 492 hektra, u Tivtu 746, u Kotoru 216, u Budvi 221, a u opštini Bar 797 hektara.
Albanija najveća konkurencija
Škrelja je istakao problem sa nedostatkom kvalitetne radne snage.
“Do sada smo se nekako snalazili jer smo imali nedostajući personal sa Kosova. Sada je Kosovo dobilo viznu liberizaciju i većina tih kvalitetnih radnika, našla je posao na Zapadu”.
Naveo je da je rano govoriti o bilo kakvoj rekordnoj sezoni.
“Svi opet pričaju o nekim rekordima. I tako svake godine. To su paušalne procjene, lako je pričati iz fotelja. Mi u Crnoj Gori imamo oko 300 hotela ukupno, a Albanija preko hiljadu. Uz to, susjed ima kvalitetniju putnu infrastrukturu, razvijen brodski saobraćaj, aerodrom sa preko 100 letova dnevno... Moramo dakle da kvalitetnije vodimo brigu o turizmu, jer Albanija nam je sad ogromna ako ne i najveća konkurencija jer su Hrvati nešto skuplji”.
Škrelja je apelovao na ostale zakupce da budu obazrivi prilikom formiranja cijena.
“Aneksom, koji ćemo zaključiti, cijene zakupa ostaće iste. Znam da smo imali inflatoni udar i da je sve poskupjelo, a naročito radna snaga. Uprkos tome, apelujem da imamo korektne cijene, jer ćemo goste čekati i naredne godine”.
Bonus video:
