Predstojeća ljetnja turistička sezona bi, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju, saopštio je predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG), Ranko Jovović i dodao da je budućnost Crne Gore u agroturizmu.
Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu.
„Dobro je da su hoteli bukirani, da je najava jako dobra, kao i predsezona, što vidimo po saobraćajnim gužvama i izletničkim turama na primorju. Svjedoci smo da je jako puno turista već krenulo sa aspekta kruzera i izleta i da to već daje određene rezultate koji ukazuju na to da će ovo biti jedna rekordna sezona“, rekao je Jovović u intervjuu agenciji Mina-business.
On je dodao da se neke situacije, nažalost, i dalje ponavljaju, te da se nada da će radovi na putnoj infrastrukturi na primorju biti završeni vrlo brzo, kako bi turisti mogli nesmetano da borave u Crnoj Gori.
„Nedavno smo imali sjednicu Odbora u vezi sa praćenjem naredne ljetnje sezone, na kojoj smo donijeli 23 zaključka. Tu smo taksativno naveli probleme koje bi trebalo riješiti i to smo proslijedili Vladi“, kazao je Jovović.
On je saopštio da je prethodna ljetnja turistička sezona bila rekordna i da su, prema podacima Centralne banke, ostvareni prihodi 1,52 milijarde EUR, što je rast od 44 odsto u odnosu na 2022. godinu i 38 odsto više nego 2019. godine.
„Ukupno učešće prihoda od turizma u bruto domaćem proizvodu (BDP) u prošloj godini je 22,13 odsto, što jasno ukazuje na veliki značaj tog sektora za crnogorsku ekonomiju. Ako uzmemo da turizam generiše i saobraćaj, poljoprivredu, trgovinu i ostale usluge, onda je taj procenat još veći i pokazuje da je turizam motor crnogorske privrede“, naveo je Jovović.
On je kazao da je, i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.
Jovović smatra da je siva ekonomija najveći problem crnogorskog turizma, kao i da bi država trebalo da preduzme odgovarajuće inspekcijske i ostale mjere koje bi doprinijele njegovom rješavanju.
„Nadam se da ćemo kroz jednu zajedničku platformu ili web stranicu umrežiti privatni smještaj, kako bismo zajednički doprinijeli da svi uđu u legalne tokove i da imamo pregled tog segmenta. Apelujem na Ministarstvo turizma da zajednički, što prije, donesemo tu platformu, gdje bi se evidencija gostiju mogla realizovati u realnom vremenu“, rekao je Jovović.
On je dodao da bi takva platforma, koja bi trebalo da obuhvati sve izdavaoce, doprinijela pojednostavljenju procedura evidencije gostiju, čime bi se ubrzao proces uvođenja nelegalnog smještaja u legalne tokove.
Kada je u pitanju nedostatak radne snage u sektoru turizma, Jovović rješenje vidi u dualnom obrazovanju i prekvalifikaciji, ali i uvođenju instrumenta stalnog sezonskog radnika.
„Stalni sezonski radnik bi predviđao da čovjek koji završi radnu sezonu ima neku dotaciju od države i privrednika kako bi do sljedeće sezone ostao u Crnoj Gori. Taj instrument se već koristi u EU, konkretno u Hrvatskoj, i ljudi tako ostaju i nastavljaju da rade u turizmu“, rekao je Jovović.
On je dodao da će se sezonalnost Crne Gore s godinama povećavati, zbog čega je važno da se radnici zadrže subvencijama.
„To multiplicira da oni ostanu da žive u Crnoj Gori, budu kreditno sposobni, da mogu sjutra da zasnuju porodicu i riješe stambeno pitanje. Efekti uvođenja instrumenta stalnog sezonskog radnika bili bi korisni za državu, s obzirom na to da znamo da naši ljudi, ipak, odlaze u druge zemlje da rade, a na ovaj način bi ih zadržali“, objasnio je Jovović.
On je poručio da je to strateška odluka, koju bi trebalo što prije usvojiti.
„Tu vidim i situaciju izgradnje svih započetih kapaciteta u Kolašinu, što je oko 2,2 hiljade novih jedinica, hotela kategorije četiri ili pet zvijezdica, za koje treba animirati ljude sa sjevera da se prekvalifikuju, kako bi ih uposlili, jer će tu, de facto, trebati ogroman broj ljudi da pokrije ta radna mjesta“, naveo je Jovović.
On smatra da je i saobraćajna infrastruktura veliki problem za turistički sektor.
„Počela je gradnja četiri trake na bulevaru od Tivta do Jaza, ali i kada se to završi opet ćemo imate „usko grlo“ na ulazu u Budvu. Nije mi jasno zašto ne napravimo zaobilaznicu od Jaza prema Markovićima, što nije neka velika investicija, jer bi na taj način oni koji ne ulaze u grad mogli nesmetano da idu prema centralnom dijelu Crne Gore“, rekao je Jovović.
On smatra da će Jadransko-jonski auto-put u budućnosti rasteretiti putnu infrastrukturu na primorju, tako što će se primorskim opštinama obezbijediti priključne saobraćajnice.
Jovović je naveo da je Odbor za turizam ranije predlagao i da se turistima koji slijeću na aerodrom Tivat obezbijedi vodeni gejt, sa kojeg bi se odgovarajućim prevoznim sredstvima omogućio prevoz do Porto Montenegra, Portonovog, ili Luštice Baya.
„To bi turistima omogućilo da puno brže dođu do odredišta, da se ne uključuju u saobraćaj preko trajekta, nego da idu morskim putem, što bi bilo atraktivnije i rasteretilo bi saobraćaj“, kazao je Jovović.
On smatra da bi na tome trebalo da se radi strateški, jer bi se na taj način otvorila i nova radna mjesta.
Jovović je saopštio da su zbog saobraćajnih gužvi, koje su na primorju prisutne i prije početka glavne sezona, turisti stacionirani u mjestima u kojima su smješteni.
„Iako bi oni željeli da vide neki drugi grad, ne usuđuju se, jer znaju da će im trebati ogromno vrijeme. Odbor za turizam je predlagao da napravimo jedno radno tijelo koje bi 24 sata radilo na tome da što prije nađemo adekvatna rešenja po pitanju gužve u saobraćaju“, rekao je Jovović.
Predlagali su, kako je naveo, da se problem riješi tako što bi se svi koji ulaze u Crnu Goru, a putuju za Albaniju, upućivali na granične prelaze Ilino brdo i Vraćenovići, kako bi se izbjegle gužve na Debelom brijegu, ali i skratio put.
Jovović smatra da bi povratak niskobudžetnih avio-kompanija na crnogorsko tržište doprinio boljoj povezanosti.
„Važno je da nađemo dogovor sa niskobudžetnim avio-kompanijama da cijele godine lete prema Crnoj Gori. Predlagali smo da privreda, resorno Ministarstvo i Nacionalna turistička organizacija nađu zajedničko rješenje, odnosno modalitet subvencionisanja, jer ako želimo da budemo skijaška destinacija, onda svakako moramo naći rešenje“, kazao je Jovović.
On je podsjetio da niskobudžetne avio-kompanije tokom cijele godine saobraćaju prema Tirani, koja bilježi rekordne rezultate i u periodu januar-februar ima veće prihode nego aerodrom u Beogradu.
„To znači da se može i treba raditi na tome da vidimo kako i sa kojim paketima da izađemo na tržište. Mislim da je rješenje u subvencijama, posebno u mjesecima koji nemaju dobru popunjenost“, objasnio je Jovović.
On smatra da popunjenost smještajnih kapaciteta potvrđuje konkurentnost crnogorske ponude.
„Imamo ozbiljnu konkurenciju tržišta Albanije, što treba sagledati. Moramo dobro upotpuniti našu ponodu i mislim da je budućnost u agroturizmu“, poručio je Jovović.
Kapacitete na primorju bi, prema njegovim riječima, trebalo bolje valorizovati gradnjom hotela poput Splendida, jer su to najveće „fabrike“, koje zapošljavaju najviše ljudi, a turistima obezbjeđuju najveći komfor.
Jovović je saopštio da bi crnogorsku obalu trebalo ozbiljno valorizovati kroz hotele sa pet zvijezdica, a nikako gradnjom stanova i apartmana.
„Mislim i da bi, prostornim planom, trebalo dozvoliti da se na zemljištu koje nije obradivo grade katuni, etno sela i tradicionalne kuće, koje bi turistima ponudile originalnost, gastronomiju i ambijent. Mislim da je budućnost Crne Gore u agroturizmu“, poručio je Jovović.
Za Crnu Goru su, kako je naveo, važna emitivna tržišta Rumunije, Poljske, Slovačke, Češke, ali i Njemačke i Velike Britanije.
„Na njih treba staviti fokus u narodnom periodu, jer smo na svega sat leta. Mislim da dobrom reklamom i promocijom možemo u Crnu Goru da dovedemo veliki broj turista sa tog tržišta“, rekao je Jovović i dodao da je važno da se vratimo i na tržišta Rusije i Ukrajine.
Kada je u pitanju podrška države sektoru turizma, on je pohvalio Vladu i Ministarstvo prostornog planiranja da su imali sluha da prihvate inicijativu Odbora za turizam da se tenderi za kupališta ne raspisuju uoči sezone.
„Raspisivanje tendera bi doprinijelo katastrofi po pitanju raznih problema koji bi se desili. Ministarstvo je shvatilo da se ne može stići da se raspiše tender i ispoštuju potrebne procedure, pa je to ostavljeno za treći kvartal. To je dobro, jer do sljedeće sezone imamo dovoljno vremena“, saopštio je Jovović.
On smatra da bi država trebalo energičnije da pomogne kompletnu privredu na sjeveru Crne Gore, s obzirom na to da se ulazi u novu zimsku sezonu, a da prethodna nije dala očekivane rezultate.
„Vidimo i da se približavanjem Crne Gore evropskoj uniji otvaraju novi potencijali u dijelu kao što je IPARD za ruralni razvoj, tako da svi koji žele da se razvijaju sada imaju dostupna i povoljna sredstva preko IPARD-a za razvoj te vrste djelatnosti“, rekao je Jovović.
On je upozorio i na mogućnost pojave novog vida sive zone usljed primjene različitih stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) u restoranima u hotelima i van njih, zbog čega bi, kako je kazao, trebalo uvesti univerzalnu.
„Mislim da bi trebalo uvesti univerzalnu stopu PDV-a. Od premijera smo, na sastanku u PKCG, dobili objećanje da će se vrlo brzo izaći se sa nekom univerzalnom poreskom stopom, koja će biti jedinstvena. To bi sigurno riješilo taj problem, jer, ako bi to bio neki prosjek od oko 13 odsto, ljudi ne bi imali interesa da rade u sivoj zoni“, kazao je Jovović.
On je rekao da ne misli da statistički podaci, koji pokazuju pad turista i noćenja u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori u februaru, mogu ukazivati na slabiju posjetu u glavnoj sezoni.
„Nažalost, zimska turistička sezona je, prvi put otkad znam, bila bez dana skijanja, što je uticalo na posjetu u januaru i februaru. Sezona je bila katastrofalna, a nivo posjete u tim mjesecima podigli su novogodišnji programi, koje su organizovale opštine na primorju“, saopštio je Jovović i dodao da vjeruje da će novi hotelski kapaciteti doprinijeti novoj vrijednosti i povećati ukupan prihod Crne Gore za ovu godinu.
On smatra da je greška bila što se nije nastavio kontinuitet izgradnje ski centara koji su započeti, poput Žarskog i Cmiljače, u koje je uloženo oko 30 miliona.
„Trebali smo nastaviti gradnju putne i električne infrastrukture, kako bi se skijališta stavila u funkciju. Vidjeli smo koliko se Kolašin razvio zahvaljujući skijalištu“, rekao je Jovović.
Osnovu svakog ski centra, prema njegovim riječima, predstavlja osnježavanje staza, bez kojeg se ne može planirati sezona.
„Jeste da se na taj način povećavaju troškovi, prije svega za utrošenu električnu energiju, kao i sve ostalo što je potrebno za osnježavanje, ali tu su onda i benefiti koji se dobijaju od rada skijališta, hotela, restorana i ukupne privrede koja postoji u tom ambijentu“, saopštio je Jovović.
On je apelovao na nadležne da se skijališta, čija je gradnja započeta, što prije stave u funkciju, a da se Berane, Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin i Andrijevica povežu u jednu skijašku destinaciju.
„Za skijašku sezonu je važno otvaranje puta kroz Bjelasicu. Mislim da će dosta ljudi koristiti kapacitete u Beranama, Andrijevici i Plavu. Vidimo da se gradi hotel Visitor, Plavsko jezero, da bi tu sjutra mogli da budu smješteni gosti koji bi skijali na Bjelasici“, kazao je Jovović.
On je podsjetio da je Odbor za turizam nedavno imao sastanak u Plavu, gdje je je sa Nacionalnim parkom Prokletije i opštinama Plav i Gusinje inicirana valorizacija planine Bugićevica, kao trenutno najvećeg resursa Crne Gore.
„Inicirali smo nalaženje rješenja da se prostornim planom obuhvati valorizacija tog područja i raduje me što je ta inicijativa doprinijela potpisivanju sporazuma o tromeđi, koji su potpisali predstavnici šest gradova, po dva iz Crne Gore, Albanije i sa Kosova, a koji predviđa mogućnost da se sa jedne tačke skija u tri države“, objasnio je Jovović.
On je apelovao na ljude sa sjevera Crne Gore da iskoriste Odbor za turizam PKCG i sve resurse kako bi se što prije, zajedno sa resornim Ministarstvom, usvojio plan za to područje.
Jovović je kazao da je njegovim dolaskom na čelo Odbora za turizam i ugostiteljstvo uveden novitet da se sjednice organizuju na terenu, kako bi se „iz prve ruke“ čuli problemi i pokušalo naći rješenje.
„Vidio sam zadovoljstvo privrednika što smo došli u njihov grad i čuli lokalne probleme, pa i došli do nekih zajedničkih rješenja. Na sjednice je uvijek bio pozvan neko od proizvođača, kako bi u direktnoj u komunikaciji upoznao najpoznatije turističke privrednike, gdje bi sjutra mogao direktno da plasira svoje proizvode, bez posrednika“, saopštio je Jovović.
On je dodao da je za njih važno da su nove tehnologije, promocije i prezentacije implementirane kroz Odbor za turizam i da ljudi imaju mogućnost da vide nova rešenja na koji način da predstave turističke potencijale.
Budući planovi u radu Odbora za turizam odnosiće se, prema njegovim riječima, na regionalno povezivanje.
„Mislim da odbori iz regiona treba da imaju barem jednom kvartalno zajedničku sjednicu, jer mislim da možemo da na trećim tržištima, kao što su Kina, Indija ili Sjedinjene Američke Države, nastupamo kao jedna destinacija i ponudimo im zajednički paket. To će nam biti jedan od fokusa u narednom periodu“, zaključio je Jovović.
PKCG nastavlja sa kampanjom Snaga je u svima nama, koja je posvećena jačanju domaće privrede i privrednika. Misija PKCG za ovu kampanju je podizanje svijesti o važnosti crnogorske biznis zajednice, kroz pružanje podrške postojećim preduzetnicima i motivišući buduće liderke, lidere i mlade da se odvaže na preduzetničke korake.
PKCG, kao čvorište znanja i ekspertize, igra ključnu ulogu u pružanju kontinuirane podrške privredi i preduzetnicima.
Takođe, kampanja želi da afirmiše značaj i potencijal snažne sinergije među privrednicima, jer zajednički rad i razmjena znanja omogućavaju bolje razumijevanje izazova i prilika sa kojima se suočavaju. Ova povezanost doprinosi jačanju privredne zajednice, pomažući postojećim subjektima da ostvare bolje rezultate, dok istovremeno pruža podršku mladim i ambicioznim preduzetnicima u ostvarivanju njihovih ciljeva.
Kroz kontinuiranu podršku i promociju sinergije među privrednicima, kampanja Snaga je u svima nama nastavlja da oblikuje bolju budućnost za domaću privredu, stvarajući snažniju, održiviju i povezaniju zajednicu.
Bonus video:
