Prva banka podnijela pet tužbi protiv CBCG, ne može narušiti stabilnost finansijskog sektora

Prva banka je podnijela pet tužbi protiv Centralne banke Crne Gore (CBCG) a između ostalog, zbog korektivnih mjera koje je toj banci naložila CBCG, kao i smjene uprave u toj instituciji. Vjerujem da ova institucija ne može da uruši stabilnost finansijskog sistema kao i da će napraviti pomak u pravcu dokapitalizacije.

To je kazala guvernerka CBCG Irena Radović na sjednici Odbora za ekonomiju, na pitanje poslanika Nove srpske demokratije Dejana Đurovića. Istakla je da je u toku pet tužbi, od kojih se jedna odnosi na korektivne mjere koje je CBCG donijela nakon što su u novembru i decembru prošle godine, utvrđene ranjivosti u Prvoj banci.

"Izrečene su korektivne mjere prema ranjivoj banci i banka je prvo uložila tužbu pred Upravim sudom, koja je odbijena. Znači tužbu da se obustavi i stavi privremena mjera kojom se zabranjuje primjena mjera CBCG u cilju ozdravljenja banke. I Vrhovni sud je nedavno pravosnažno potvrdio da se odbija takav zahtjev. Mjere su stroge ali se izriču prema svim bankama i gdje su sve tretirane na isti način. Ne možemo jednu banku, ma ko bio njen akcionar i politička moć koja se potencijalno vezuje, ne možemo je tretirati drugačije od ostatka bankarskog sistema", kazala je Radović.

Najveći akcionar Prve banke je Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Radović je navela da se preostale četiri tužbe, odnose na upravu. Dodala je da je predsjednik Upravnog odbora Prve banke, smijenjen nekoliko dana po njenom stupanju na funkciju, zbog propusta u radu.

"Nakon toga je utvrđeno da, ranjiva banka nije primjenila obavezujuće regulatorne odredbe, odnosno da je netačno izvještavala CBCG. I zbog tih drastičnih propusta kojim su netačno izvještavali o nivou nekvalitetnih kredita i danima kašnjenja, smjenjeni su svi članovi uprave, znači dva člana. Tu su dvije tužbe", istakla je ona.

Preostale dvije tužbe pojasnila je Radović, odnose na ocjenu CBCG da predlog za imenovanje predsjednika uprave u jednom rješenju, nije bio po regulatornim zahtjevima.

"I drugi da jedno lice koje je bilo uključeno u najveću prevaru u istoriji crnogorskog bankarstva, koje je bilo predloženo za člana uprave takođe, ne zadovoljava kriterijume regulatora za izbor na tu funkciju, zbog čega je takođe pokrenuta tužba", kazala je ona.

Radović je dodala da vjeruje da postoji potencijal da Prva banka "ozdravi" te da ima i ljude i novac da ispuni predložene mjere. Dodala je i da Prva banka nema kapacitet da naruši stabilnost finansijskog sistema, te da vjeruje da će napraviti pomak u pravcu dokapitalizacije.

Đurović je dodao da glavni akcionar Prve banke od 2011. nije imao ulaganja u tu instituciju, da je ta banka likvidna zbog depozita Vlade i da ima monopol, jer socijalna davanja idu preko njih, među njima i od Zavoda za zapošljavanje.

"Imaju šaltere i drže monopol u katarstru i Poreskoj upravi, takođe novac od restitucije liježe na Prvu banku. Prvu banku u životu finansijski, na infuziji, drži Vlada, to pitanje ću uputiti i ministru finansija", kazao je on.

Banke spremne za spuštanje kamatnih stopa

Predsjednik Udruženja banaka Aleksa Lukić je naglasio da su banke zajednički spremne da se krediti građanima daju po još jeftinijim uslovima, ali da je za to potrebno zajedničko djelovanje sa državom. Dodao je da na Zapadu banke već sarađuju sa državama po pitanju olakšica za klredite za socijalno ugrožene, male biznise i mlade, te da tu sraadnju treba unaprijediti i u Crnoj Gori.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša naglasio je da se sa smanjenjem kamatnih stopa okasnilo i da se proces mogao pokrenuti i prije. Pitao i zašto su visoke provizije za one koji uplaćuju novac u bankama u kojima nemaju račune, ali i zašto se plaćaju visoke naknade za održavanje računa i mobilno bankarstvo. Naglasio je i da se najviše kamatne stope daju penzionerima.

Radović je istakla da naknade i provizije banke samostalno ih određuju, te da Centralna banka ne može ograničavati kamatne stope i naknade, već samo unapređivati uslove na tržištu. Kako kaže, četiri banke drže više od 60 odsto tržišta ali vjeruje da će iskoracima ka Evropskoj uniji, doći do veće konkurencije i boljih uslova po potrošače.

Naglasila je da je uvećanje minimalnih penzija dovelo do većeg zaduženja građana, ali ne u drastičnoj mjeri. Istakla je da se i od pokretanja inicijative CBCG krajem marta za smanjenje kamatnih stopa, 20 odsto kredita odnosi na prosječna zaduženja od 11 hiljada eura.

Radović je ponovila da će se nakon Sepe će se nakon pristupanja države jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA- Single Euro Payment Area), plaćati simbolične naknade na transakcije i smanjiti se siva ekonomija.

"Svaki put kada bilo koji potrošač smatra da su mu prava ugrožena, da ima 15 eura uplatu a 1,5 eura proviziju, može da se obrati Centralnoj banci. Mi ćemo ispitati usklađenost sa Zakonom o zaštiti potrošača i konačno ono što je bila presura Višeg suda, da se naknade i provizije ne mogu izražavati u procentima", navela je Radović.

Prihodi slični evropskim nivoima

Lukić je na pitanje Mugoše o ogromnim prihodima između ostalog i od bankarskih naknada, pojasnio da banke nisu imale ekstra profite i da je situacija u Crnoj Gori, bila slična većini zemalja u Evropi. Naglasio je da su prihodi od naknada veliki, ali da banke imaju ogromne rashode zbog IT službi, digitalizacije, zaštite podataka...

Za visoke nivoe naknada u 2023. su kako je naveo Lukić, bili ključni strani državljani koji su koristili bankomate a na koje su provizije najveće.

"To je bio jedini način transfera novca jer platni promet nije funkcionisao radi sankcija. Investicije u digitalizaciju se još ne vraćaju, ne uspijevamo ono što je uspjelo u Evropi, da ubjedimo građane da koriste mobilno bankarstvo. Povraćaji se još ne vraćaju, akko smo očekivali i jedna smo od rijetkih mjesta gdje se koriste digitalne usluge, umjesto da su naknade tri puta jeftinije u odnosu na dolazak šalter", kazao je Lukić.

Sjedište u Tivtu pod revizijom

Radović je naglasila da je tražila analizu i da je urađena revizija projekta konferencijsko-edukativnog centra CBCG u Tivtu, kojom su pokazani nedostaci te da se radi i kompletna interna revizija, koja će pokazati opravdanost njegovog nastavka.

Ovo pitanje je takođe postavio poslanik Đurović, koji je naveo da je projekat vrijedan 8,8 miliona eura. Radović je istakla da je, dok je bila viceguvernerka od 2016. do 2018., imala neslaganja sa guvernerom Radojem Žugićem oko tog projekta.

"Na jednoj sjednici Savjeta psotojala je objedinjenost nekoga ko je radio kreativno rješenje, izvođenje i nadzor, bilo je dosta nedosljednosti i odstupanja u odnosu na zakonske obaveze i rješenja. Ove godine kada sam došla u CBCG, suočena sa primjedbama investitora uključenih u realizaciju tendera i diplomatskih predstavništava na kvalitet procesa i na kontroverze koje su pratile projekat", dodala je ona.,

Radović je dodala da je bankarski sektor u Crnoj Gori po međunarodnim ocjenama, nazdraviji dio domaće ekonomije, da ima visoku likvidnost, kapitalnu adekvatnosti i trend opadanja loših kredita.