Željeznička infrastruktura (ŽICG) prošlu godinu je završila sa gubitkom u poslovanju od 3,1 milion eura i pored dotacija iz budžeta od 14 miliona. Akumulirani gubitak ove državne kompanije narastao na 37,5 miliona eura, pokazuju izvještaju objavljeni na sajtu Poreske uprave.
Ova kompanija je od svoje osnovne djelatnosti prihodovala svega 69 hiljada eura, dok su ostali prihodi iznosili 17,9 miliona eura, dominantno subvencije iz državnog budžeta.
Troškovi poslovanja iznosili su 12 miliona i bilu su za milion i po veći u odnosu na godinu ranije, dok su rashodi za zarade iznosili još 8,2 miliona eura i bili su veći za 1,2 miliona. Troškovi po osnovu kamata iznosili su još 766 hiljada eura.
S obzirom na to da je kompanija u 2022. godini ostvarila profit od 389 hiljada eura, prošlogodišnji rezultat je značajno lošiji.
Ialo je ŽICG akcionarska kompanija, u kojoj privatni akcionari imaju oko 25 odsto vlasništva, prošlogodišnji izvještaj o poslovanju kompanija nije objavila na sajtu Montenegro berze, uz koju je trebalo da budu objavljene i napomene kako bi se pojasnio razlog ovog gubitka.
Iz kompanije nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” o razlozima koji su uticali na ovakav gubitak, koja su poslata prije dvije sedmice
Kompanija još nije objavila ni sporni revizorski izvještaj za 2022. godinu, iako ga je sa godinu zakašnjenja usvojila Skupština akcionara na sjednici 29. aprila ove godine.
Tek tada su usvojeni i finansijski izvještaji kompanije za 2022, izvještaj menadžmenta za tu godinu i izvještaj revizora “ABC Global Financijal Services Group” na poslovne izvještaje kompanije za 2022.
Iz kompanije nisu odgovorili ni na pitanje “Vijesti” kada će kompanija objaviti revizorski izvještaj za 2022. godinu i šta je revizor utvrdio u tom izvještaju.
ŽICG je prvo za revizora poslovanja u 2022. godini izabrao “HLB Mont Audit”, koji je uradio reviziju i otkrio više nepravilnosti u finansijskom izvještajima Željezničke infrastrukture za tu godinu.
Revizor je kazao da je otkrio 11 nepravilnosti zbog čega se uzdržao od izražavanja mišljenja, što se smatra lošom ocjenom. Međutim, uprava kompanije se odlučila na neuobičajan pristup - da ne konstatuje taj izvještaj revizora već da bira novog revizora.
Utvrđene nepravilnosti su se odnosile na evidentiranje tuđe imovine (zemljište i građevinski objekti) u poslovnim knjigama ŽICG kao sopstvene, što je imalo za posljedicu i pogrešno knjigovodstveno evidentiranje ulaganja u ta sredstva, te obračun amortizacije, pri čemu je iznos te amortizacije knjižen kao sopstveni trošak, što nije u saglasnosti sa međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS).
Revizor je tada utvrdio i da računovodstvene politike koje je donijelo i usvojilo rukovodstvo ŽICG nijesu u skladu sa zahtjevima MRS 8, da nije vršena adekvatna ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca starijih od jedne do preko dvije godine, da obračun amortizacije za poreske svrhe nije vršen u skladu sa pravilnikom što je imalo za posljedicu pogrešno utvrđivanje poreske osnovice u poreskoj prijavi za 2022, da obračun privremenih poreskih razlika nije vršen iako je to predviđeno zahtjevima MRS 12 što je imalo za posljedicu pogrešno utvrđivanje finansijskog rezultata za 2022. godinu, da obračun efekata transfernih cijena i transakcija između povezanih pravnih lica 2022. godinu nije vršen iako je to predviđeno odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica i Uputstvom o bližem načinu utvrđivanja transfernih cijena i transakcija, što je, takođe, imalo za posljedicu pogrešno utvrđivanje finansijskog rezultata za 2022. godinu.
Kao jednu od nepravilnosti fundamentalnog karaktera, revizor je naveo da je Vlada u 2022. godini uplatila ŽICG 5.108.888 eura za otplatu dospjelih kreditnih obaveza prema Češkoj eksportnoj banci, Evropskoj banci za obnovu i razvoj i Evropskoj investicionoj banci, a da je kompanija taj novac evidentirala kao prihod iako to nije prihod.
Revizor kaže i da od ŽICG nije dobio odgovarajući dokument o ovoj uplati, tako da se nije znala svrha usplate ovog novca, odnosno da li je to donacija, pozajmica... On je naveo da je ŽICG i ranije uplate od Vlade izvršene za otplatu dospjelih obaveza prema inostranim bankama knjigovodstveno evidentirala na isti način. U periodu od 2016. do 2022. godine ove uplate iznose 26.910.226 eura. Ostalo je sporno da li kompanija mora da vrati ovaj novac s obzirom na to da nije bilo osnova za uplatu.
Bonus video:
